DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 41     <-- 41 -->        PDF

413


Ugovor glede uredjenja prava paše na ličkih i dalmatinskih


pašnjacih.


Njegovo cesarsko i kraljevsko apostolsko Veličanstvo, blagoizvoljelo je
previsRJini riešei\iem od 21. srpaja t. g. odobravajuć uzeti na previšiije znanje
sadržaj dne 7. prosinca 1887. u Gospiću sklopljenoga ugovora glede uredjenja
prava paše nekojih dalmatinskib obćina u području nekadanje ličke krajine i
nekojih ličkih obćina u dahijutinskorn području, ter banu kraljevinah Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije preblagostivo naložiti, da sbcg provedbe ovoga ugovora
shodne odredbe učini, izdavši podjeduo sličnu odredbu ministru-predsjedniku
kao upravitelju ministarstva unutarnjih posala u carevinskom vieću zastupanih
kraljevina i zemalja.


Što se ovim stavlja do obćega znanja.
U Zagrebu, G. kolovoza 18B8,


U g 0 y 0 r
sklopljen na temelju previšnji]:i odluka od 13. srpnja 1878, i 23. svibnja 1886.
rnedju državnim šumskim erarom, kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskom zemaljskom
vladom u Zagrebu i ličkimi obćinami: Zrmanja, Srb, Bruvno, Gračac,
Lovinac, Medak i Gospić bivše ličke krajiške pukovnije, sada županije ličkokrbavske
— s jedne strane, i
ces. kr. dalmatinskim namjestničtvom u Zadru i dalmatinskim.! obćinami: Knin,
Kistanje, Skradin (Scardona), Benkovac, Obrovac (Obrovazo), Novigrad i Nin


(Nonaj s druge strane.
U Gospiću, 7. prosinca 1887.


Porazdjeiba i sadržaj, ugovora.


Članak L Predmet ugovora.
„ 2. Svrha ugovora.
,> 3. Podloge ugovoru.
„ 4. Priznavanje prava Er^lužnosti paše Lifanom sa strane Dalmatinaca.
„ 5. Priznavanje prava služnosti paše Dahnatiocem sa strane Ličaoa.
j, G. Uknjižba prava služnosti na zemljišta umitav pašnjaka nalazećase


u vlastničtvu pojedinaca ili kućnih zadruga.
„ 7. Na pašu ovlaštena dalmatinska mjesta i razdjelba istih.
„ 8. Sa služnošću paše obterećenl dalmatinski pašnjaci u Lici.
,5 0. 0 preglednih ^križaljka (prilog I)


10. Ob ugljevnih snimcih (prilog II.).
j, 11. Obdržavanje i nadziranje ugovornih ustanova.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 414 —


Čianak 12. 0 trajanju Ijetue i zimske pcde i zabrani noćne paše,
j, 13. Ograničenje služnosti paše i popaše.


14. 0 paševinskoj pristojbi (travarini).
,7 15. Nadzor glede dogona bLiga.
„ 16. Travarina kao prihod.
„ 17, 0 izkaznieah.
jj 18. 0 prolaznicah,
j, 19, 0 prijavi za pažu.
jj 20. Isplata travarine i izdavanje paševnih cedulja.
j, 21. 0 nošenju oružja.
22. Postupak u slučaju zloporaba.
„ 23. 0 odštetnih zahtjevih i procieniteljih.
„ 24, Postupak sa tužbarni i žalbaini.
), 25. 0 pronijenah u težatbi pašnjaka,
„ 26. Izbor pašnjaka.
„ 27= 0 ponibi vrela i napojišta.
28. 0 branjevina i zagajivanju šuma na pašnjacih.
„ 29. 0 plandištih.
„ 30. 0 koliba (staiiovih) i sjenica.
„ 31. Kada ugovor postaje kriepostnim.
y, 32, 0 preinaci ugovora.
„ 33. Izmjera i oinedjašenje pašnjaka.
„ 34. 0 ovjerovijenju izmjere.
„ Izdatba i proglašenje ugovora.
Oianak 1.
Predmet ugovora.
Predmet ugovora jesu uzajeiiina prava služnosti paše: Lićaua na pašnjacih
u Dalmaciji prostirućih se na desnoj obali rieke Zrmanje i Moroiačkog zaljeva
od Priveza do Tribnja. i Dalmatinaca iz mjesta naznačenih u članku 7, ovoga
ugovora u područja ugovarajućih dalmatinskih obćina, -- na pašnjacih navedenih
u 8. članku ovoga ugovora pod A, u nutarnjosti Like, a j)od B. na hrvatskodalmatinskoj
zemaljskoj medji.


Člannk 2.
Svrha ugovora.
Svrha ovoga ugovora jest sporazumno riešenje i konačno uredjenje prije
naglašenih uzajemr.ili prava služiiosti paše u interesu obih stranaka: da se
obzirom na narodno-gospodarstvene odnošaje napredni razvitak i kulturne potrebe
pučanstva uglave načelne ustanove za buduće izvršavanje })aševinskih
prava, i da se predusretne opetovano nastavšenui trvenju i razmiricam /iteljstva
i pastira uvedenjom trajnoga reda u uživanju postojećih prava paše.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 415 —


Članak H.
Podloge ugovoru.
Podloge ovomu iigovoni jesu:


1. Iladnički zapisnik od 21). srpnja 1775.
2. Novigradski ugovor od 24, listopada 1776. sa nastavkom od 23. srpnja 1777.
3. Mješoviti mjestni izvidi od godine 1860= i povjcrenstvene lazprave od
godine 186 j .
4. Mriienje c. kr. austrijske financijalne prokuratare od 14. prosinca 1862.
, . 13528
´´´´^ TOTO5.
Dopis c. kr. državnog ratnog ministarstva od 20. prosinca 1862. broj
4259
-^-r-´-K. upravljen c. kr. državnorau ministarstvu.


odjel 10 ^ ^


6. Izradak c. kr= savjetnika dalmatinskoga namjestnictva pl. Zanclu-a od
2(x prosinca 1873. broj 350/res,
7. Preponizna preds^tavka broj 47. zapovjedajiićega generala u Zagrebu,
kao glavara bivše krajiške zemaljske uprave, generala topničtva baruna Mollinary-a
od 4. kolovoza 1870. broj 7^)98. anutarnjeg odjela krajiške uprave, —.o odkupu
dalmatinske slažnosti paše u obterećenih kotarih bivše ličke krajiške pukovnije.
8. Previšnje odluke od 13. srpnja 1878. i 23. svibnja 1886.
9. Odpis c. kr. austr. ministarstva za unutarnje poslove od 7. lipnja 1886.
broj 9429.
10- Razprave i mjestni izvidi mješovitoga povjerenstva na dalmatinskih
pašnjacih u Lici i na pašištu u Dalmaciji od godine 1897.


Članak 4,


Priznavanje prava služnosti paše Ličan om sa strane


Dalmatinaca,


Ces. kr. dalmatinsko namjestničtvo i ugovarajuće dalmatinske obćine Knin,
Kistanje i Obrovac priznaju pravo služnosti paše Ličanom na dalmatinskom
pašištu na desnoj obali rieke Zrmanje i Morlačkoga zaljeva oJ Priveza do
Tribnja.


Uknjižba prava služnosti sa modaliteti i ograničenji ustanovljenimi u ovom
ugovoru u zemljištniku na gore navedeno pašište, u koliko je ovo obćinsko
dobro u smislu § 481. obć. gradj. zakona, dozvoljuje se.


Članak 5.
Priznavanje pravo služnosti paše Dalmatincem sa sirane
Lica na.


Kr. državni šumski erar i kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska
vlada sa ugovarajućimi ličkimi obćinami priznaju mjestam. navedenim u gronuidi


A. članka 7. ovoga ugovora, u području ugovarajućlli dalmatinskih cbdina prava
služnosti paše na pašnjacib u 8. članku ovoga ugovora navedenih, u području


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 416 ~
bivše ličke krajiške pukovnije, sada županije iičko-krbavske, i to u nutarnjosti
Like (A) i na hrvatsko-đalmatinskoj zemaljskoj medji (B).


Najveći broj blaga, što ga ova mjesta na rečene pašnjake dognati mogu,
opredjeljuje se na 25.000 komada sitnoga blaga, ili razmjerni broj velikoga
blaga,


Uknjižba prava služnosti sa modaliteti i ograničeniji, ustanovljenimi u
ovom ugovora u zemljištniku na pašnjake u Liei pobliže označene u članku 8.,
u koliko su ovi državno ili obćinsko dobro, — dozvoljuje se u smislu § 481.
obć. gradj. zakonika.


Mjestom pako navedenim u gromadi B. članka 7. nepripada pravo služnosti
paše niti po ugovoru, niti po dosielosti.


Uvaživ pako gospodarstvene odnošaje ovih mjesta, i da su ona ipak, kako
je zvanično izvidjoBo, kroz mnogo godina u zajednici sa ovlaštenimi na pašu
mjesti uživala pa su na dalmatinskih pašnjacih: to se ovim u članku 7. pod B.
navedenim dalmatinskim mjestam dozvoljuje, da nadalje vrše pašu u zajednici
s ovlaštenimi mjesti na pašnjacih ličkih navedenih u članku 8. polag ustanova
ovoga ugovora, nu ipak tako, da se ova mjesta nemogu uknjižiti, i da mjestam
gromade A. pripada prvenstvo u toliko: ako bi se pašnjaci umanjili ili ograničili
tako, da se nebi mogao prehraniti u članku 7. ustanovljeni broj blaga, što će
ga mjesta gromade B. na pašnjake smjeti dovesti.


Najveći broj blaga opredieljuje se kod ove gromade na 35.000 sitne stoke.


Članak 6.
Uknjižba prava služnosti na zemljišta unutar pašnjaka, nalazećih
se u vlastničtvu pojedinaca ili kućnih zadruga.


U koliko se obostrano priznata paševinska prava tiču zemljišta, koja
unutar ovdje ustanovljenih pašištah leže, ali nisu zemljištničko vlastoičtvo države
ili občina, već su u javnih knjiga unesena u vlastnost pojedinih pivatnih
posjednika ili kućnih zadruga, obvezuju se ugovarajuće stranke uzajamno: da
će u ovom. ugovoru priznato izvršavanje paševinskoga prava na takovih zemljištih
po ustanova ovoga ugovora, — u koliko je isto novigradskim ugovorom i dosadanjim
vršenjem stečeno i pravno osnovano, — svimi zakonitim! sredstvi
štititi i podržavati, i da će sliedstveno, budu li možda sudbeni koraci potrebni,
pružiti pomoć i izbje^u, nu da se ipak u potonjem slučaju iz možebitna nepovoljna
riešenja sudova obostrano nemože izvoditi ikakova obveza na odštetu.


Izhoditi uknjižbu prava služnosti na takova zemljišta, koja nisu zemljištničko
vlastničtvo države ilt obćine, dobrim načinom ili sudbenim putem prepušta se
ovlaštenikom.


Pri tom će ugovarajuće stranke uzajemno ovlaštenikom druge stranke
unutar granica zakona biti u pomoć, onobito imati će obostrane upravne oblasti
sudjelovati u svrhu postignuća dobrovoljnih uknjižbenih privola.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 45     <-- 45 -->        PDF

~ 417


Članak 7.
Na pa^u ovlaštena dalmatinska mjesta i razdielba istih.
Mjesta dalmatinskih obćina Knin, Kistanje i Obrovac, ležeća na desnoj
obali Zrmanje i moriackoga zaljeva od Priveza do Tribnja, koja novigradskim
ugovorom od god. 1776. posjedovahu zajam&ena prava na ljetnu pašu u Lici,
i kojih prostrano pašište i sada po ovom ugovoru siužnošću paše Ličana ostaje
obterećeno, sačinjavaju u 5. članku spomenutu gromadu A. na pašu ovlaštenih
i prednost imajućih dalmatinskih mjesta, i to:
L Grom ada A.
Obćioa Knin 1. Mokropolje
„ Kistanje L Ervenik gornji i dolnji
^ Obrovac 1. Žegar


2. Krupa
3. Golubić
4. Bilišane
5. Muškovci
6. Zaton
7. Jasenice
8. Seline
9. Starigrađ
10. Tribanj
Ukupno 12 mjesta.


U članku 5. pomenuta mjesta, kojim je dozvoljeno izvršivanje paSe, sačinjavaju
gromadu B, i to:
IL Gromada B*
Obdna Knin: L Oton i Beitder


2. Padjen
3. Hadu ci ć
i. Očestovo
5= Zagrović
Obćina Kistanje 1. Biovićinoselo


2. Inoševci i E,uđele
3. Kistanje
4. Nunić
5. Dobropoljci
G. Mođriaoselo i Bjeline
Obćina Skradin 1. Skradin
2. Gjeversko
3. Bratiškova
4. Čista
Obćina Benkovac;
1, Popović
2, Bruška i Brgud




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 46     <-- 46 -->        PDF

418 -~


3. Lepuni
4. Lisinić
Obćina Obrovac: L Karin
2. Kruševo
3. Zelengra(i
4. Medviđie
Obćioa Novigrad: 1. Kaštel Venier
2. Slivnica
3. Posedaria
4. Novigrad i Paljuk
5, Pridraga
Obćina Nin: 1. Kažanci i Ljtibac


2. Poljica
3, Dračevac
4, Briševo
5. Visočane
Ukupno 33 mjesta.


Ukupni broj blaga, što ga obje gromade dalmatinskih mjesta po razmjeru
ustai^ovljenom u članku 5. na ličke pašnjake mogu uzagnati, nesmije sada preraašit
60.000 komada sitnoga blaga u jednoj godini.


Pri tom broju uzima se sitno biago kao jedinica, ter se računa sedam
komada istoga jednako jednomu komada velikoga blaga.


Članak 8.
Dalmatinski pašnjaci u Licij obterećeni služnošću paše.
Služnošću paše obterećeni dalmatinski pašnjaci u Lici jesu sliedeći:


A. U nutarnjosti Like:
L Starac-Bunar,
2. Poštak, Medjugorje, Ugarska korita,
3. Sedlo,
4. Maglaj,
5. Ljubina Poijana,
6. Konjska Glava,
7. Medjugorje,
8- i 10. Gvozd i Šorjak,
9. Orlova gi*eđa i Mala Stražbenica,
IL Velika ili Stara Stražbenica i Stražište,
12. Razbojište,
L3. Oemernica,
14. Visibaba, Ladjena Korita i Dubrava,
15. Pustopolje,
10. Lisac, Borovac, OpaljeTtik i Ljubovo,
17. Točki više Glogova,


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 419 —


18. Mila i liaiivale,
19. Lipova kosa i Turov Do]
20. Treniiiina,
2 L Cerovci.
B. Duž hrvatsko-dalrriatinske ;´.einaljske inedje iia Velebit planini:
1. JavorJiik i Zir,
2. Vučjak,
3. Jabukovac^
4. Crnopac i Vrace,
5. Maia i Velika Vrbica i Duboke Jasle,
6. Velika Žulina i Male Jasle,
7. Nila voda ili Milci Bunari.
8. Mali Halaa, Mali i Veliki Potoci, Vukašiu Bunar, Babinavoda, Liskavoda,
Mali i Veliki Galić i Svrdla,
0. Sveto Brdo, Dušice i Stirovac,
10. Bunjevac,
11. Stirovac,
12. Javornik,
13. Oglavinovac,
14. Rudine,
15. Jelovac.
Dieiovi ovih pašnjaka, koji su ličkim obćinam iz naslova supaše na izključivu
porabu priuzđržani, točno su ;5abilježeni u opazki preglednih skrižaljka
(članak 9,) omedjašenjem svojim, ter su urisani u ugijevne snimke.


Članak 9.


0 preglednih skrižaljka. (Prilog L).


Objamne crte, omedjašenje i kakvoća u članku 8. ovoga ugovora naznačenih
dalmatinskih pašnjaka ii Lici, postojeća vrela i napojišta, plandišta
(hladovi) i progoni kao i ustanove o broju blaga i o označivanju medja sadržane
su u preglednih (3fi) skrižaljkah o pojedinih pašnjacih, koje sačinjavaju
prilog I. i sastavni dio ovoga ugovora.


Ovim se skrižaljkam prilažu takodjer izkazi, sadržavajući sve na pašnjacih
postojeće čestice polag najnovije katastralne izmjere.
Sličan izkaz glede dalmatinskog pašišta pridonieti će dalmatinske oblasti
naknadno.
Članak 10.
0 ugijevnih snime ih. (Prilog II).


Dalmatinski pašnjaci u Lici kao i pašište u Dalmaciji ucrtani s^i po
objamnih crta, kako su u skrižaljkah naznačeni u ugijevne snimke 1 : 25.000
od i/.vornih odsječnih narisa (´Originai-Aufnahnis-Sektionen) vojničkih osebnih
karta, te ovi snimci sačinjavaju prilog IL i sastavni dio ovoga ugovora.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 48     <-- 48 -->        PDF

, — 420 ^~


Po svih ugovorno ustaBovljenih objamnih crta (prilog I i II.) imadu se
pašnjaci i pašišta u obostrane katastralne mape unesti.


Definitivne objamne crte pašnjaka o cielosti urisane su grimiznom (karmin)
bojom, medjašnice pako onih dielova, koji su ličkim obćinam na izključivu
porabu pridržani (članak 8.) rumenkom (cinober) bojom.


Članak 11.
Obđržavanje i nadziranje ugovornih ustanova.


U skrižaljkah (prilog I) naznačene ustanove imadu obe ugovarajuće
stranke točno i savjestno obđržavati, osobito nesmije se priečiti i smetati poraba
priznanih i ustanovljenih progona, vrela, napojišta kao i planđišta.


Obrostrane oblasti imadu strogo paziti, da se ugovorne ustanove zaista od
svakoga obđržavaju, i obvezane su u slučaju tužba i priepora, nastavše nerede
i razmirice bez odvlake dogodice sporazumno u smislu ovoga ugovora izravnati.


Članak 12.
0 trajanju ljetne i zimske paše i zabrani noćne paše.
Ljetna paša na pašnjacih i u šumah u Lici pravilno počima 1. lipnja i
traje do konca rujna svake godine.
Zimska paša na dalmatinskom pašištu počima 15. listopada i traje do
konca travnja sliede<5e godine.


Ako bi nepogoda vremena zahtjevala, da paša ranije počima, ili da dulje
traje imat će se obostrane oblasti o tom sporazumjeti i potrebne iznimne odredbe
izdati.


Da se predusretne zloporabam i poljskim štetam zabranjena je noćna paša
u ljetu od 10 satih u večer do tri sata u jutro.


Članak 3 3,
Ograničenje služnosti pase i popa^^a.
Na pašnjacih nalazeće se površine, koje se činom kao njive i!i vinogradi
rabe, izuzete su od služnosti paše.
Posjednici njiva mogu medjutim pašu na strništih svojih i ugarih dozvoliti
i za nju sa ovlaštenici pogoditi se.
Na livadah pako unutar obterećenih pašnjaka, koje se kose, dozvoljena je
samo popaša po kositbi i uplaštenju siena.
Ova popaša može početi tek u drugoj polovici mjeseca srpnja po tom,
kako se kositba i uplaštenje siena na livadah obavi i dovrši, Kositba pako i
shodno uplašteuje siena na livadah imade se najdulje do konca srpnja obaviti.
Konačno se u zaštitu livada ustanovljuje, da se stada od pašnjaka i šuma
na napojišta i vrela odnosno na planđišta od početka popuše nesmije goniti
jjreko nepokošenih Uvađa, na kojih sieno još nije u i)lnstovo složeno, — osim
jedina po putevih i progonih, koji su u preglednih skrižaljka (članak 9.) izvjestno
označeni.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 421 ^
Nu n slučaju potrebe mogu Dalmatiiu´i od poBJeđnika livada i njiva m
odštetu odkiipiti pregoa blaga i po nekošeoili livada i njiva do iiapojišta i
plaadišta.


Članak 14»
0 paševinskoj pristojbi (travarini).


Pnlmatinci, koji blago svoje iia ljetnu pasu na pašnjake u Liku, i Ličani,
koji svoje bla<,^o na zimsku pašu na pašište u Dalmaciju gone, imadu za porabu
pase platiti pristojbu (travarinu) nz modalitete ustanovljene u člancili 1(>. do 20.
Travarina različita je od sitnoga i velikoga blaga. TI sitno blago raennaja
se: ovce, janjci, koze i kozlići, telad i ždriebad.
TJ veliko blago računaju se: goveda, konji i tovari.
Travarina iznaša:


0(1 sitnog´a Oa velikoga
U r a J li blaga blaga
novoić&h novčićah


1.
0(1 godine 18H8. do aključiTO godine 1800 n 21
„ 18iiS. . ..... 28
a. , „ 19^M-.
. 180fi. ...... 35
4.
„ „ 1897. počaci.si do inožobituc prcinako u Hniifllu
42
Od janjaca, kozlića, teladi i ždriebađi, što tečajem paSe priraste, neplaća


se travarina.
Krmad i perad izključena je od paše=
Paša koza uvjek podpada istim ustanovam, koje valjaju za domaće pučanstvo,


iiaposeb u državnih šuma propisom^ izdanim od državne šumske uprave.


Članak 16.
Nadzor glede do gona blaga.


Samo blago dalmatinskih mjesta, kojim je ovim ugovorom paševinsko
pravo dozvoljeno, smije se na ljetnu pašu u Liku dognati. Dalmatinske mjestne
oblasti na to strogo imadu paziti, a osobito nesmiju trpiti zloporabe, da strugovodje
mjesta, što imaju pravo paše, od pohlepe za dobitkom ili trgovine radi
primaju na hranu blago neovlaštenih mjesta preko ljetne paše.


Članak 16.
Travarina kao prihod.


Prihod travarine, štono se od pašnjaka u Lici plaća, pripada kr- državnom
šumskom eraru i ličkim obćinam u onom razmjeru, u kojem služnost paše
oliterećuje državno ili obćinsko dobro.


0 razmjeru razdielbe, kao i o načinu pobiranja sporaziimiti će se kr.
lH´vat.-siav.--dalmatinska zemaljska vlada sa kralj, šumskim ravnateljstvom u
Zagrebu, te će nuždne odredbe izdati.


31




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 422 ~


Isto tako imadu pojedini posjednici livada, ,na kojih se n smislu ovoga
ugovora vrši popaša, pravo na razmjerni dio uplaćene travarine, te će se taj
dio po razmjeru njihova posjeda, dogodno u sporaznmljenju sa kr. šumskim
ravnateljstvom u Zagrebu i sa obćinami, po upravnih oblastih ustanoviti, i
individualna razdielba medju posjednici odrediti.


U Dalmaciji je travarina prihod obćine Knin, Kistanje i Obrovac, koje
su služnošću paše obterećene, i na kojih zemljišta Ličani zimsku pašu uživaju.


Članak 17.


0 izkaznicah.


Pravo služnosti paše uživajući Dalmatinci i Ličani, koji blago svoje gone
na pašu, imadu se izkazati izkaznicora, izdanom po obćiui njihovoj i vidjenoj
po nadležnoj upravnoj oblasti.


U ovoj izkaznici imade se u dotičnih stupcih točno upisati podpuno ime
vlastika blaga, obitalište istoga, broj i vrst blaga, ime i obitalište strugovodje
i pastira i oblastna dozvola nositi oružje. Nadležne oblasti imadu se shodnim
načinom uvjeriti o broju i vrsti blaga, te izpitati ponašanje i osobna svojstva
pastira.


Izkaznice slobodno je izdati jedino ovlaštenim Dalmatincem i Ličanom i
to samo za mirne i pouzdane pastire, te moraju uvjek podpuno i redovito izpunjene
biti.


Članak 18.
Oprolaznicah.
Svaki pastir mora uza se imati po upravnoj oblasti na vrieme paše
izdanu prolaznicu.
U prolaznicu imade se upisati ime, obitalište i doba pastira, cilj puta i
rok valjanosti.
U posebnom stupcu imade se zabilježiti dogodno dozvola nositi oružje.


Članak 19..


0 prijavi za pašu.


Vlastnici blaga ili strugovodje imaju po dosadanjem običaju, pokazavši
izkaznicu, mjestnoj oblasti druge strane prijaviti broj blaga i pašnjak, odnosno
pašište, kamo stoku svoju goniti namjeravaju


Tek iza toga dopušten je dogon blaga na pašnjake, odnosno na pašište.


Članak 20.
Izplata travarine i izdavanje paševib cedulja.
Vlastnici blaga, strugovodje i pastiri dužni su za osam dana iza đogona
blaga na pašnjak predati izkaznice i uplatiti travarinu.


Na temelju uručenih izkaznica izdati će onaj organ, kojemu će u smislu
članka 16. biti povjereno pobiranje travarine, vlastnikom blaga ili strugovodjam,
pobrav ođ njih travarinu i pridržav izkaznice, paševne cedulje na onoliki broj
blaga, koliko- je u izkaznicah naznačeno.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 423 —


U paševnih ceđuljah ima se upisati ime i obitaližte vlastnika blaga, ime i
obitalište strugovodje i pojedinih pastira, broj i yrst blaga, a u posebnom stupcu
imade se potvrditi prijetak uplaćene travarine.


Pobirajući organ sa mjestuimi oblastmi vlastaii je prebrojenjem blaga na
pašnjacih osvjedočiti se, da li se broj pasućega blaga slaže sa onim brojem,
koji je u paševnih cedulja naznačen, i za koji je travarina plaćena.


Izkaznice imadu se čuvati kao oblog travarinskoga upisnika, dočim paševne
cedulje kod vlastnika blaga, strugovodje, pastira ostati imadu.


Članak 2L
" 0 nošenju oružja.
Nositi oružje dopušteno je pastirom samo u toliko, u koliko to osobna
sigurnost njihova i nuždna zaštita stada iziskuje.
Nu samo oni pastiri smiju nositi oružje, kojim nadležna domaća oblast
njihova dozvolu za vrieme paše podieli.


Dozvolu ovu izdati će oblasti jedino mirnim i pouzdanim pastirom, i to
samo za jednu kuburu za pastira, te se ta dozvola u posebnom stupcu izkaznice
i prolaznice točno imade zabilježiti.


Člauak 22.


Postupak u slučaju zloporaba.


Vlastnici blaga, strugovodje i pastiri, koji bi prekršili redarstvene propise,
uztegli se plaćanju travarine, varali, kavge zametali ili ine zloporabe počinili,
imadu se od nadležnih oblastih po zakonu kazniti.


Naposeb ako bi se prilikom prebrajanja ili dogodice pregledanja zatekao
pastir sa većini brojem blaga, nego li mu je u izkaznici upisano, imati će po
oblastnom postupku četverostruku travariuu u ime globe platiti.


Članak 23.
0 odštetnih zahtjevib i procjeniteljih. :
Učini li se komu poljska šteta, imade on u nadležne mjestne oblasti
tražiti procjenu i naknadu štete po zakonih i propisih o poljskom redarstvu,
koji su za domaće u krieposti.


Kad oštećeni zaplieni blago sbog poljske štete, imadu se strogo obdržavati
ustanove § 1321. i 1322. obćega gradj. zakonika. Zakleti procjenitelji imadu
svaku poljsku štetu savjestno procjeniti, da tužbara i osvetam povoda nedaju.


Članak 24.
Postupak sa tužbami i žalbami.


Ako se Dalmatinci u Liki ili Ličani u Dalmaciji prituže sbog neobdržavanja
TJStanova ovoga ugovora, dužne su nadležne oblasti neođvlačno izviditi učin, te
riešiti priepor u smislu ovoga ugovora/dogodno u sporazumku sa upravnom


oblažću susjedne zemlje.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 52     <-- 52 -->        PDF

„ 424 -^


Proti prvoTuolbenim odlukam doimžtene su žalbe u redovitom molbeiiom
tečaju.
Članak 25.
0 promjena u težatbi pašnjaka.
Siužnoš(5a pase obterećeni pašnjaci i zemljišta nesmija se samovoljno paši
uztegnuti, na što obostrane oblasti paziti imaju.
Na odtuda se nipošto neinože i/.voditi zabrana, da se po?;tepenim razvitkom
gospodarstvenih potreba i narodnoga gospodarstva nebi snijele pojedine livade
pretvoriti u njive, ili pašnjaci u livade, oranice n vinograde ili da se dielovi
pašnjaka n javnom interesu u svrhu pošamljenja nebi smjeli zaga,jiti.
Ovakove promjene u težatbi, koje ne ovlaštenikom putem nadležnih njihovih
oblastih imadu obznaniti, ipso facto stežu, odnosno ukidaju služnost paše na
dotičnili zendjištih tako, da je na ])0vršina, što no su pretvorene u livade dopuštena
samo popaša u smislu članka 13., docim su zendjišta, pretvorena u
oranice ili vinograde, dok kao takovi rabe, a šume za vrieme dok su zagajcue,
od paše izuzete.
Ćlanak 20.
Izbor pašnj a ka.
Dalmatinci slobodno si moga izabrati pašnjak u Lici kao i do sada, a
isto tako i Ličani mogu izabrati pašu na dalmatinskom pašištn.
Nu na nijedan pašnjak nesriiije se dognati više blaga, nego je u preglednih
skrižaljkah (prilog L) za poje^line pašnjake ustanovljeno.
Nadležne upravne oblasti imadu u sbicajn potrebe, ako bi se pojedini
pašnjaci prenapunili, sbodne odredbe učiniti, da se blago na jjašnjake porazrajerno
ra5;dieii, dogodno da se preko ustanovljenoga najvišega broja dognano
blago od pašnjaka odsti´ani.
Članak 27.
0 porabi vrela i napoj išta.
Poraba vrela i napojišta na pašnjacih ili blizu istih, koja su u preglednin
skrižaljkals u punoj se mjeri dozvoljoje. Ova se poraba do o,^raničenja, sadržana
u predzadnjoj stavci članka 15., nipošto nesmije otegotiti ili priečiti.
U koliko je poraba vrela i napojišta do sada bila zajednička^ to ona i
nadalje imade tako ostati.
Treba U popravaka na vrelih, napojištih ili lokva, moga se isti od obostranoga
žiteljstva zajechučki izvesti, dogodno mogu Dalmatinci te popravke na
svoj trošak obaviti.
Članak 28.
0 branjevina I zagajivanju šuma na pašnjacih.
Glede šuma, koje se nalaze u branjevini i zjsgajivanju mjerodavni su
šurasko-redarstve^u propisi i ustanove povremeno u krieposti stojećega šumskoga
zakofia,
Dalmatinci u Lici, a Ličani u Dalmasiji najiornijo imadu obdržavati šumski
zakon i šumsko-redarntvene naredbe i propise, koji n dotičnoj zendji valjaju.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 425 ~
Suaie, obteroćtJiie služuožću paše, imadu se u smislu šumskoga zakona
po ustanovljenoj gospodarstvenoj osnovi izrabljivati, branjevine dakle nesmiju
po površini biti veće, nego li je gospodarstvenom osnovom ustanovljeno.


Članak 29.
,0 plan distih.


Plandista (bladovi) na^^nacena su kod pojedinih pašnjaka u prilogu L te
se imađn proglasiti zaštitnimi sumarni u smislu povremeno u krieposti stojećega
šumskoga zakona.


Plandišta s toga jedino u ovu svrhu služe, te je strogo zabranjeno, posjeći
ili oštetiti drva na plandištih, van ako se dotična čest šume, kojoj ona
spadaju, po šumskom gospodarstvu izrabljuje.


U tom slučaju imade nadležna oblast pravovremeno prije, nego li se drva
plandišta prosjeku, novo shodno plandište na pašnjaku doznačiti.


Pastiri mogu uza se imati običnu malu rućim sjekiru, dočim ini je zabranjeno
nositi velike sjekire, koje ae imadu po šumsko-ćuvarskom osoblju
zaplieniti.


Strogo je zabranjeno oštetiti šumsko drveće budi vatrom^ guleujem kore
ih zasjecivanjem, te će se po obstojećem šumskom zakonu kazniti.


Članak 30.
0 koliba (stanovih) i sjenica.


Vlastnici blaga i strugovodjc mogu si napraviti stanove, to jest priproste
kolibe od drva, koje se iahko mogu odstraiiiti i sjenice uz uvjet, da si potrebna
drva iz državne ili obćinske šume redovito doznačiti dadu, i da plate
šumsku pristojbu. Stanovi i sjenice moraju biti tako smješteni, da se ueotegoti
nijestno-redarstveni nadzor i nesmije se njimi nipošto oštetili šuma.


U protivnom slučaja moga nadležne upravne oblasti stanove i sjenice na
yunmjivih mjestih zabraniti, te podjedno pastirom naznačiti shodaija mjesta za
stanove i sjenice.


Članak ´dh
Kada ugovor postaje kriepostuim.
Ovaj ugovor postaje kriepostnim tek po odobrenju viših oblastih i kad o
njeu) bude izdana previšnja odluka.
Danom, kada bude izdana previšnja odluka, ukidaju se svi dosadanji
ugovori i naredbe, koje se odnose na ovo uzajamno paševinsko pravo.
Do toga ćasa pako valjaju sadašnje ustanove.


Člauak B^.
0 preiuaki ugovora.


Neranuiajuć one promjene i ograničenja pi^ava paše, koja po "^"^anku 2o.
ip^o iacta nastaju, može se ugovor ovaj ili pojedini članci istoga preinačiti, ako
^->i to u buduće promienjeni odnošaji silno i neobhodno iziskivali, jedino pre