DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 442 — hrast dosegne, te ga počuie duMti, onda se mora, kad je hrast pojedince stnježaa sa bukvorij, pomoći hrastu su skapocienim nepriličnim izsjekom i čišćenjeHi. Kad je pako hrast mjestimice samo umješan, najviše je ako treba okrajak takove pomoći. Propusti li se u prvom slučaju izsjek i čišćenje, u opasnosti je većina hrastova, a u drugom slučaju zahirit će nam samo koje okrajno drvo. Za mjestimično umješanje hrasta u bukove porastline dobro je i to, da možemo izabrati najbolje dielove šume, te ih najizdašnije gospodariti. Dalnja prednost mjestimičnog umješanja pokazuje se u svojedobnom uživanju proizvoda. Ako želimo, da nam hrast izraste u vriedno i cienjeno tvorivno drvo, to moramo pustiti, da raste puno dulje, nego h bukva i primješana crnogorica. Obično potrebno je tomu dvostruka obhodna doba, ])a prema tomu moralo bi se kod pomladjenja porastline odgovarajući broj najljepših i najzdravijih hrastovih prićuvaka ostaviti. AH svatko će priznati, da ostavljanje ovakovih prićuvaka ima često zlih posljedica. Na takovih hrastovih poemu rasti graoe krvarice, krošnja im zahiri, a vršak im se osuši tako, da već na mnogih mjestih ne ostavljaju više takovih pričuvaka. Njeki doduše predlagahu, da se takovi hrastovi, opredieljeni za pričuvke, nauče na prosto stanje, pravodobnom prozrakom oko njih, nu laj postupak držimo za vrlo težak, gdje se radi o mnogo hrastovih prićuvaka pro hektar, a i za pogibeljan, jer tim postupkom prozračili bi odviše šumu, pa bi mogli pomladjivanje vrlo oštetiti, a da 2ato nebi imali uspjeha u željenoj svrsi. Sasma drugačije je to kod mjestimičnog umješanja hrasta u ovećih hrpah. Ovdje pričuvci škode samo krajnim stablam, ali tu se može sjeći po volji, a da nam je šta od gornjih bojaznih trpiti. Možemo okolo prozračenu prugu odmah naravnim načinom pomladiti sa bukvom, koja će nam tlo pokrivati, te tako bi izbjegli posvema štetnim posljedicam ostavljanja pričuvaka. Izmedju jednoličnog i mjestimičnog umješanja stoji uzgajanje hrasta na pruge protežuće se u porastlinama u pravilnih razmacih. U bukovih porasthnah ima takovih pruga od hrastika do 20 met. širokih, a razmaknuti su od prilike za dvostruku širinu. Za taj način valja da je tlo po cieloj porastlini jednako valjano i prikladno za uzgoj hrasta, nego se čini, da i u takovih okolnostih ima dosta mahna. Hrastikov mladik, koji se većim dielom pomladjuje, umjetnom sjetvom a riedje sadnjom, obično dobro uspieva, jer dobiva zraka i svjetla odozgora, a sa strane brani ga staro drveće. Ali to sa obje strane otvoreno staro drveće izmedju hrastika najme bukva i bor zahiri, tlo se izsuši, te je tako pomladjivanje napomenutih vrsti, osobito naravno pomladjivanje, sa potežkoćami skopčano Na cieloj duljini prugft hrastika valjat će okrajno drveće opetovano štititi okresivanjem i izsjekom proti nadrašćivanju bora i bukve. Ako se pako od takovih pruga ostave pričuvci, to takovi više trpe na slobodi, nego li okrajno drveće manje protežućih se i zaokruženih krpa. Doduše u dalekoj je budućnosti pitanje: Gdje će se hrast uzgajati nakon svršetka prve obhodaje, kad je ciela porastlina već na pruge hrastom zasadjena? nu i ono ne zagovara taj način uzgajanja. |