DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 461 — Ove pliesni živu ponajprvo u medjuprostorih tla, onda se približe kolju spuštaju svoje korenje ili Tnyćelija u nutrašnjost drva, te ga tako desorganiziraju, a drvo pocrne usljed toga gajiti i trunuti. Zatim ako ostanu uvjek tako povoljni uslovi, prodiru te spore sve dublje i dublje u bjeliku tako, da drvo izčezava u obliku praha i gnjileža, prema tomu kako motrimo po suhom ili mokrom vremenu. Isti taj proces stvara se i na suhom paložaju,´sanio stoje puno polaganiji, jer mvcelum ne može da prodire niti da živi u jaklenom drvu. Tako se često uzdržaje kestenovo kolje i kašnje više godina svojim jaklenim drvom, dočiiii je bjelika već odavna izgrižena. Što se tiče borovog kolja, to se ono dulje uzdržaje samo radi svoje smolovitosti, ako je u obče dobre kakvoće. Ako napojimo kolje plavom galicom, ne opažamo više ovih pojava, koje smo sad opisali, već je čvrstoća drva veća postala, te je i to već zaprieka napadanju pliesni. Nu kada je spomenuta galica incrustirana a raljđa i u kemičko organičkom savezu sa drvom, tad nemogu napomenuti organizmi na drvu niti živjeti niti unutra prodirati. Istom tekom više godina, kad vlaga poeme izvlačiti plavu galicu, počme opet gore opisani proces na novo. Samo se kaže, da se ovim strojem mogu napajati i drugi predmeti ođ drva, ako nisu velikih dimenzija, a priobćismo ovu razpravicu lih radi teoretiene vriednosti, jer proteći će vremena^ dok se u nas na što takova pomisli. Der Lichtungshieb und dessen Einfluss auf Pflege und Verjungung der Bestande von K. L Waiiger. Pod ovim naslovom izašla je nedavno brošura, koja se pitanjem progalne sječe bavi, pa pošto je ovo pitanje u najnovije vrijeme nešto živahnije pokrenuto, neće biti suvišno, ako se ovdje u kratkim crtama na glavni sadržaj te razprave osvrnemo. Svrha progale jest, da se drveću sklopljene porastline više svjetla ])rivede, nego što ga je prije toga imalo, a to se postizava odstranjenjem još žizućih, i za assimilaciju sposobnih drveta. Progalni prirast jest razlika izmedju prirasta, što ga je cijela porastlina kao i pojedino drvo prije progale imala, i onoga posije progale. Isti može biti z n "\ (^´ "" ~^ZI^ ) ^ ^^^^^ ^^ ^ broj drveća u sastojim, x broj drveća progalom odstranjenog, z popriječni prirast pojedinog drveta prije, a z´ popriječni prirast pojedinog drveta i)osije progale. Glede upliva progale na daljai razvoj drveća koiistatuje Wanger činjenicu, da progala prirast odraslog drveća u sklopljenoj porastiini povisuje. a sigurnije |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— 452 — i potrajnije postizava se to postepenim projjtiiloni, nego ]i kad se sastojiiia na jedanput of-,vori. Pisac navadja riječi Th. Hartiga i Nordlingera kao i istraživanja Michaelis-ova, koja podkrepljuju povišenje prirasta, no glede pravoga uzroka toga pojava ra^JIaze se mnijenja. Do nedavno uzimalo se je obćenito, da visinorast usljed progale 0}>ada. No danas nijecu nekoji zastupnici prfi*;aliH)g gospodarenja tu čjnjeaicu, Ivao n. pr. Wangener, jer se ne slaže sa ujihovimi teorijama. Glede oblika primjetiti je, da drvo izvan sklopa stavljeno gubi svoj oblik paraboloidifinog, a prima sve više oblik običnog čuna. Dočim Th. Hartig povit^enje prirasta samo kroz 4 do 5 godina uzima, drži Nordlinger vrijeme, kroz koje prirast raste, ovisnini od trajanja progale; kao što je iskustvo pokazalo, ima Nordlinger pravo. Prirast raste do nekog maximuma, a onda opel-, postepeno opada. Da se upliv progale na povišenje prirasta točno ustanovi, nu/dno je ponajprije da se stepen same progale označi, što do danas nije pošlo za rukom. Pošto širina godova, a prama tome i debljina sa visinom mno^´o brže opada u progali nego u sklopu, to nije mogućnost isključena, da se u progali manje gradjevnog drveta proizvodi, nego li u sklopu. U sklopa slažu se godovi više koncentrično oko srči nego li u progali, a za takovo drvo postižu se i veće cijene, nego li kod excentrično ođstrastlog. Koliko je to svojstvo važno, dokazuje sliedeći stavak iz „Zeitschrift fflr Forst- und Jagdwesen/ Drvotržci traže stabla punodrvna,"^ sa sitnimi godovi i čista od ogranaka, — samo za takovi lijes pripravni su oni visoke cijene platiti/ Po gore rečenom moglo bi se uzeti, da u progali odrastlo drvo kao lijes manje se traži odnosno jeftinije plaća, nego li ono u sklopu proizvedeno. Odkako je manje više uvedeno uredjeno šumarstvo, nalazimo ođ.redbe glede progale prvi put u šumarskoj uredbi markgrofovije branderburške od g. 1531., no Fischbach tvrdi, da prvenstvo u tom predmetu pripada "VVnrttemberškoj a ne Brandenburg~u. Gospodarstvena vrijednost prirastnog povišenja usljed progale, proredbc, i t d. upoznata je u njemačkoj državi početkom W L stoljeća. Tek E. Fr. Hartig i Tlundeshagen uveli su progalno gospodarenje. Za njima se poveo v. Seebach, Burckhardt, Scliott v. Schottenstein, a u novije vrijeme Wagener i drugi. Progalom dobivamo predužitke, koji one običnog proredjivanja nadmašnju, povisuje se prirast u sastojini preostalog drveta, a tim načinom odgaja, se više i boljeg lijesa, nego sto bi to u sklopu moguće bilo. IT isarodu iioGiijc Rc „pnnodrvno´^ no^o nan ruirod kjr/o. j,pn^brc!io" (voHhoklg). ITrednU^tvo. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 81 <-- 81 --> PDF |
PoSto svaki od poiaenutih autora progaluo j^^ospodareiije dragčije provadja, spomenuti ćemo ovde glavne vivt.i istog;;. a) Jioaiiervativno gospodarenje u visokoj ŠUMU´´ kojiiii su se E. F. Hartig i Hundesbageii bavili. b) „Seebachovo modifikovano gospodaretije u visokoj bukovoj sami", naj: znameiiitije od svijuh vrsti progainog gospodarenja. U tridesetim godinama, ovoga stoljeća uveo ga je v. Seebach na Soiingii, da uzmogne nuiogim služnostima udovoljiti, a da ipak prepriječi gospodarenje srednje šume. Ova vrst gospodarenja moguća je samo na dobrim stojbinama u 70—80 godišnjim bukvicima. Progala izuasa 0*0—0*75 porastlinske množine. U knjizi ^^Aus dem Walde" veli Burckhardt, da je ovo gospodarenje učinilo sve, što se je pod djelomice težkiiu stojbinskim oduošajima učiniti moglo. c) „Dvorastno gospodarenje u bukovini" uvedeno je u literaturu po Homburgu, a sliči u mnogom onome pod b. navedenom. d) „Hrastovo progalno gospodarenje" ugledalo je sjetio u četrdesetim godinama ovoga stoljeća na Spessartu. Njime su se bavili Burckliardt i Schott V. Schottenstein, Progaljivati se mora postepeno, jer u protivnom slučaju može ne samo pojedino drvo, nego i čitava sastojina uginuti. U tome pogledu slobodnije su nam rake na dobrim stojbinama, nego li na hrđjavim. Ney je protivnog mnijenja, pošto tvrdi, da jedna te ista vrst drveta zahtjeva jaču progalu na suboj i mršavoj, nego 11 na rodnoj stojbini. Gdje se radi samo o gorivnora đrvetu, može se jače progaliti, nego kod odgoja lijesa, jer kod prvog se radi samo o drvnoj množini a negleda se na oblik. Borggreve i Konig zahtjevaju, da se progalom odstrane najjača drveta li korist potištenih; "VVangener pako neće o kržljavcima ništa da zna. Borggreve misli svojim postupkom veću rentu postići predpostavljajuć, da potištena drveta više reagiraju na progalu, nego li nadmašujuća. Borggrevov postupak sliči onomu privatnih u njihovim malim prebornim šumama. ´Taj postupak ima mnoge nedostatke. Odstranjenjem najljepših i najjačih drveta nastaju praznine. On si sam protuslovi, kad hoće da progalu postepeno provede, a da izvadi samo ()-2 do 0´3 podpunoma sklopljene porastline. Njegovim se postupkom nadalje skoro onemogućuje prirodno pomladjivanje sjemenom. Pitanje je još, da li njegova predpostava stoji, da potištena drveta više reagiraju na progalu, nego li nadmašujuća. Svih ovih nedostataka nema kod Wangenerovog postupka, no jasno je, da se niti onaj niti ovaj nemože u praksi isključivo provesti. Karlo Geyer zauzimlje posređujuće stanovište kad veli: „U većem dijelu slučajeva sačinjavaju taj izabrani dio porastline najvaljanija Mjesna stabla; no nije to baš izkijučivi zahtjev.*. sa |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 82 <-- 82 --> PDF |
- 454 — Zaštita tla proti vjetru osobito je važan moment kod progalnog gospodarenja. U tom pogledu djeluje osobito koristilo sitnogorica, te ju mnogi preporučuju, premda ima i neprijatelja. Borgareve tvrdi, da isUi snizuje prirast nađrastlog drvlja, odu^imajuć istomu potrebitu hranu. Za Borggrevovu tvrdnju govore istraživanja šumarskog savjetnika ZetscLie-a i nadšumara Osvvalda Grunerta: i Konig se trudio, da dokaže istinitost Borggrevovih tvrdnja. Od lanogib istraživanja, koja govore proti Borggrevu, navodi Wagener obširnije samo ono od nadšujnara Frombling-a. Uzgoj lijesa progalnim gospodarenjeiii vrlo je tegotan, ono se odaljuje sve više od porastlinskog gospodarenja a približuje k´ onome pojedinog drveta. Progaia u 50—80 godini kao i opetovanje iste u dobi, gdje drveće najsigurnije sjeme nosi, jest kažiprst za prirodno pomladjivanje takovih porastlina, koju Iloinburg, Nev, Kraft, Burckhardt i drugi toplo preporučuju. Wagener je pako veliki prijatelj Sžlda. Ovaj naginje dakle više čistosjeku dočim su prvi pristalice postepene sječe, Progalno gospodarenje nemože se na svaku vrst drveća uporabiti, ili bolje rekuć, svako drvo nemože ma koju ulogu kod istoga da vrši. Vjetrolomu izvrgnuto drveće, kao sto je omorika, odgaja se sigurnije u jednodobnoj visokoj šumi, Pošto se progalnim gospodarenjem može obbodnja sni:;^iti bez uštrba m kakvoću lijesa, to bi isto imalo biti osobito sposobno za male šumoposjednike na mjesto srednje šume. Na pitanje: što je novije šumarstvo vodilo k progalnom gospodarenju, odgovara Wagener ovako: To, što su uveđenjem čiste jednodobne visoke šume mnoge pogrieške počinjene. Pa da se to nemora otvoreno priznati, izumljena je forma progalnog gospodarenja, koja opet postepeno k mješevitoj šumi vodi, koja može potrebe u svako doba da namiri, koja šumu najbolje konservira, istu raznim opasnostima najmanje izvrgava, te koja — predpostaviv postepenu sječnju sa prirodnim pomladjivanjem — svakoj vrsti drveta s\^^etlo i hlad, zaštitu i obranu prama potrebi dati, i tako se pogalnim prirastom najpodpunije koristiti može. Padežanin. |