DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 83     <-- 83 -->        PDF

455


Xiisa?j^^:-


Zakoni i normativne naredbe.


PravoužitniČtvo krajišnika. Povodom pitanja, slavljenog od njeke područne


iroovne obdine, kako da se ima tumažiti zakon od 8. lipnja 1871. ob izIuSenju prava


šumskib služnosti u "bivšoj vojnoj krajini i naputak A. k zakonu od 11. srpnja 1881,


za provedbu uredjenja načina i mjere zajedničkoga uživanja Šnma i šumskoga tla za


pravoužitnike krajiške, naročito pako pra v oužitn i Čtvo krajišnika , obnašlajekr.


zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, saslušav prije u upifcnom predmetu mnienje kr.


državnoga nađodvjetničtva, naredbom od 19, srpnja o. g, br. 23.530. ex 1887. izjaviti


što sliedi:


U § 1. zakona od 8, lipnja 1871. ob odkupu prava na drvlje, pasu i uživanje


šumskih proizvoda, štono su ih imali krajiški stanovnici u Šumah bivše vojne krajine,


ustanovljeno je, da se pod ovlaSčenici, kojim ta prava pripadaju, imadu ab3trahiraju(^i


od obdina kao jurističkih osoba razumjevati oni stanovnici, kojim je to pravo već od


prije za vremena obstanka vojne krajine pripadalo na temelju zakona od 3. veljače 1860,


Po tom zakonu pak i naročito po § 68. i 70. sa tim zakonom u savezu stojećeg


šumskog službovnog
pravilnika od god. 1860. jesu ti ovlaštenici sliededi:
1, krajiške obitelji, koje su do 8. lipnja 1871. u zadružnom vezu živile;.,
2. krajiške obitelji, koje doduše nisu sačinjavale pravu krajišku zadrugu^ na koje
.su u svoje vrieme izpunjavale dužnosti i obvezu u pogledu davanja vojnika.
Posve
suglasno glase i ustanove § 1. lit. d) i e) naputka A. k zakonu od 11,


srpnja 1881., izdanog za provedbu uvodno napomenutog zakona od 8. lipnja 1871.,


pa po tom nemože biti nikakove dvojbe o tom, da od stanovnika obstojale vojne krajine


kao .fizičkih osoba pravo uživanja šuma pripada samo onim, koji su u gore citiranih


točkah pod 1. i 2. navedeni.


Ako se ove točke pobliže promotre, dolazi se do zaključka, da se za ovlaŠ^Eenje


na uživanje Šuma u bivšoj vojnoj krajini zahtjeva alternativno dvostruka kvalifikacija,


naime
stvarna ili osobna. Stvarna na toliko, sto se po točki 1. od ovlaštenika zahtjeva,


da je Član obitelji, koja je do 8. lipnja 1871. na strogo obligatnom posjedu živila, a


osobng na toliko, Što po toSki 2. ovlaštenik ima biti Članom obitelji krajiške, koja je


krajiške dužnosti i obveze u pogledu davanja vojnika u svoje vrieme vršila.


Tko neima jednu ili drugu kvalifikaciju, taj dosliedno nemože pravoužitnikom


krajiških Suma biti.


Do prednavedeuog zaključka dolazi se več, ako se uzme obzir na slog riecih


točke
1. i 2, a dolazi se do toga i ako se uvaži:


a) da se po izriČnom propisu § 70. gore citiranoga službovnog pravilnika imalo
paziti, dašenebi pravo uživanja pro teglo na koga, kojinespada strogo
obligatnom krajiškom stan ju ili živi izvan zadruge, a nevrgi
vojničke dužnosti;


b) da iz proglasa Njegovog Veličanstva, upravljenog na krajišnike povodom razvojačenja
vojne krajine, jasno proizlazi, da je intencija vladareva bila ona, krajiško m
narod u za uzdarje za njegove požrtvovne vojničke službe i za budućnos t zajamčiti
ona prava i povlastice, koje je isti i dotleuživao. - .´;


Uzmu 11 se naime oba ova momenta u savezu, to posve jasno sliedi, da za
vremena obstanka vojne krajine pravoužitničtvo nije nikomu drugomu pripadalo, izim
.^nim pod. 1.´ i 2. navedenim stanovnikom, te da vladareva intencija nije bila ta, da




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 84     <-- 84 -->        PDF

. ,--im ~


nakon razvojačenja krajine dionici blagodati, skopčatio sa pravom užitniStva postanu i
drtigi, nego da se ista samo uzdrži oiiim, koji su ju uživali vee ođ prije.


Prema prednavedenom dakle nemože se u pitanju stojeće pravoužitnlfitvo protezati
na svakoga bez razlike, koji je postao posjednikom onih selišta, koja sn 8. lipnja 1871.
kao krajiške zadruge uknjižene bile.


Ako se pako u § 2. naputka A. k zakonu od 11. srpnja 1881. lit. a) propisuje,
da se u katastar, sastaviti se imajući o pravoužitnicih, imadu uvrstiti i sadanji gruntovni
posjednici prvooznačenih selišta, to propis taj doduše nije dosta točan i stoji prividno
u protuslovju sa gornjom dedukcijomj ali se ipak daje s istom u sklad dovesti, ako se
isti u onom smislu tumači^ da se pod j,sadanjimi gruntovnim! posjednici´*
rasumjevaju samo takovi, koji imaju koju od goreiztaknutih dvijuh kvalifikacija po razloženom
potrebitib u obĆe za pravoužitničtvo.


Svakako dakle nezakonito postupa dotična gruntovna oblast, ako bez razlike
svakom gruntovnom posjedniku selišta, koja su do 8. lipnja 1871. kao krajiške zadruge
uknjižena bila, priznaje pravoužitničtvo na šume.


Postupajući ovako polazi ta gruntovna oblast očito sa predpostave, da je ovo
pravo realno, dakle vezano sa selištem; nu ta je predpostava kriva , jer pravo pri*
padajuće krajiškim obiteljim, koje su živile u zadružnom vezu do god. 1871, kako iz
gornjeg razlaganja proizlazi — nije realna nego osobno, te je samo uvjetovano
realnom kvalifikacijom ovlaštenika.


Isto tako je neosnovano i neopravdano, ako ta gruntovna oblast priznaje pravo«
užitniĆtvo i takovim, koji parcelarno kupuju posjed od 1 do 2 jutra.


U § 14. i 15. naputka A. k zakonu od 11. srpnja 1881, propisuje se bo
izriSno, da je dielivost dielova pravoužitniĆtva ograničena tako, da se dio uživanja,
odpadajući na jednu Četvrtinu selišta, podnipošto dieliti nemože, i da se, ako li se
stranke mimo odredjene izmjere na dalnje razkomadanje dielova uživanja sporazumiju,
molbi za provedbu takovog sporazumljenja zadovoljiti nesmije.


Naprotiv nije opravdan nazor, da se ustanova § 14:. nemože u praksi točno
provesti.
Ako bi naime A. i B. neimajuć niti jedan podpuno ^/4 selišta, nego sanao 16
jutara, uneseni bili u kataster svaki samo sa ^/4 pravoužitničtva, pa ako´ bi iza toga


A. B-u prodao 6 jutara, tada bi po sporazumku stranaka ili četvrti diel pravoužitničtva
A-ova imao preći na B-a, ili bi imao ostati pod A,, jer se taj dio po § 15. naputka A.
k zakonu od 11. srpnja 1881. neda dalje dieliti.
Ako bi nastupio prvi slučaj, tada bi nastala samo u toliko promiena, da se u
katastru na mjesto A. unese B. kao pvavoužitnik četvrtihe diela, koji je dotle pripadao
A-u, te bi po tom B, uzam obzir na Četvrti dio uživanja, koji je od prije imao, postao
užitnikom u ^J4 diela. — Ako bi pako drugi od prednavedenili slučajeva nastupio, tada
nebi nikakova promiena u obće nastala, jer bi svaka stranka svoj diel zadržala i u
tom slučaju nebi dakako stranke niti povoda imale zatražiti knjižno provedenje promiena
u smislu alineje 1. § 14, prednapomenutoga naputka.


Okolnost ona, da bi B. uslied kupa toga imao 22 jutra, samo po sebi nebi


dovoljna bila, da B. steče pravo na novu četvrtinu diela uživanja, a to s toga, §to


bi se to protivilo onomu u § 14. naputka postavljenom načelu, po kojem se kod sa


stavljanja katastra pronadjeni broj cielih, dvie Četvrtine i jedne četvrtine selišta pod


nipošto umnažati nesmije.


Prema ovom dakle nemože se smatrati prigovor proti izvedivosti ustanove § l^*


naputka A, osnovanim,


§to se tiče nadalje prigovora, da gruntovna oblast odluke, kojimi se na temelju
kupa posjeda priznaje pravoužitničtvo pojedinim strankam donaša i poslie, kako je
imovnoj obćini kataster predan, to je u tom pogledu opaziti^ da su po § 4. alineji 8,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 85     <-- 85 -->        PDF

~ 457 —


naputka A. gruntovne oblasti zvane, tečajem reklamacionaiooga postupka odlučivati o
pitanju pravoužitničtva, pripadajućeg posjednikom seligta, u § 3, lit. a) istoga naputka
označenih, dočim se nakon konačno sastavljenog katastra u smislu § 14. alineje 1. i


2. toga naputka molbe za provadjanje promiena, zbivajucih se nakon sastavljenog
katastra, imadu predavati gospodarskomu ui-edu imovne obćine i po ovom riešavatij a
gruntovne oblasti imadu u takovih slučajevih samo zabilježiti takove promiene u primjerku
katastra, koji se kod njih nalazi.
Ako je dakle dotična gruntovna oblast iza jur konačno sastavljenoga i imovnoj
obćini u smislu alineje 9. § 4. naputka A. predanog katastra o pitanju pravoužitnlčtva
odlučivala, to ona za taj postupak nije nadležna bila, te bi se sve takove odluke, da
je proti istim pravodobno uložen bio utok na kr. banski stol, kao ništetne morale dokinuti.


Konačno opaža se na nazor njekog gospodarstvenoga odbora imovne občine u
pogledu izpravka, odnosno nadopunjenja gornjeg naputka A. glede po istom odboru
iztaknutih točaka, da to potrebito nije, budu6 da je više spomenuti naputak prema
gornjem i´azlaganju u pogledu gore potaknutih pitanja dosta jasan, te se krivom
shvaćanju od strane gruntovnih oblasti može na taj iiačin doskočiti, da se imovna
obćina pravodobno uteČe kr. banskomu stolu odnosno kr, stolu sedmorice.


Ob ovom treba gospodarstveni ured imovne obćine točnog ravnanja radi shodno
obavi estiti.


Naredba kr. županijske oblasti u Zagrebu od 5. lipnja t. g. br. 7349.
(Svršetak):


Obrazac 1. k §-TI 5.
Poslovni dnevnik kot šumara za mjesec 188


j Vrieme
Kratka oznaka poslovanja i navod i
Opazka. jeventualnog naloga.


^ i


mjesec dan


!


i


i


]


j


Obrazac 2. \ §-u 5,
Upisnik vrhu tečajem vremena od... do g ovlaštenikom urbarialne
imovne obćine po kot šum. uredu izdanoga doznačenoga


gradjevnoga i gorlvoga drva.
´ ´ ´~ 1
Do, značenoje


´ ^ 1


o


O


ime i pre^
O P Opazka. j


. !—< zime te kućiti ´ ´ i


S OJ ri o


i


broj ovlašte1


t> . 1


cd U


nika i) -r-l ´"^ 0
1


H


1


i


t


ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 86     <-- 86 -->        PDF

45S


01)razac 3. k §-\i 5,


Zapisnik prijava Šumskih kvarova i odnosniii razprava za šurasko-imovnu
obćinu


o
.;;—I C5
c6


i)
f> o ´^ ""Ud o c5


4? rt o


^i! g


^ S O


4) rt
c3


-´-S CD


> ´J~P


.—I O 02 >M


« "^3


m rt


PM


i|i
O


for. nč. for. ne


Obrazac 4. k §-ti 5.


izkaz lugarskoga osoblja koi šumskoga ureda u


_.. _


1 [ ;3 8 ´ "T^ ´^ 1 4^ A 1


rt .INO
1 "O I--H M CP 1


1


I Ime i ii -^ rt 1 rt ^_ ´S´ 1
I


. ^ 1 ^ -^ -
1


1 -rt l´Tr; . .
1 Rrt ´-^ 1 I-+J a> T5o -jj O


cđ X p^S


i u 1 prezime 1 CD |"-i ^´[Z^ o Ei n i=i -rt { b»
Opazka.


1 -1—1 a CG


lugara.


2 ´o CD 1 o I f->^ fc;; >—1


^-^ S rt ^


i 1 g^



-. .
,


Obrazac 5. k §-ti 5.


fzkaz odbornika šumsko-imovnih obćina kotara


-.rt


Šumsko-imorne


Odbor sačinjavaju ovlaSteBici


obćiaie


P-o
c2 ^


za vrieme
rt


d ^
» .^ cl


naziv
O >N
rt l3


1 od do od do od do od do


O


1 ^


1


i


Obrazac 6. k §-ii 5,.^


Proplsuik i uplatnik tangenta šumsko-imovnih obćina k plaći kot. šumara
u za godinu 188


Šuras L0-imovne Imovna obćina uplatila je u Četvrtgodištu


rf -rt ,yi


obćine


I. 11. III. IY.
i. rt rt S
P >o p >o rt


j ^ naziv
^ >: rt


o rt
ESI
^ o rt ^ 2 rt
Q> rt


^ j- ce ^ p o


´TS rt o


1 -^
1 .1 o


rt-111 ^ p4


i " ^ 1




ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 87     <-- 87 -->        PDF

— 459. —
Obrazac 7. k §-u 7.
Pregled vanjskog uredovanjau šumi iBioTTie
obćine
kot šumaraTečajem mjeseca
za vrieme od 1 do


´5* >o Opazka.


naziv
naziv
r—i +3
. 1>


1 ukupno puta


Obrazac 8. k §-u 7.
Izkaž prijavljenih, riešenih i neriešenih šumskih prijava kod kr/kot. oblasti
U -za vrieme od do -


. 9 I 1


!


. > j Ukupni novčani


ni ~tis


00´3 S g P


. o iznos dosudjenih 1 " f-i CD


_| N %H O) H-^


i 1 i


r—s
OX M o 1 -i
p



| l t|l


d =S w ^ O 03 a : "^
1=1


^


c3 i


li:
5^ ^ !=* S > s.-s š M I


1—s cd
P-. -r-i c« u Cl)
o «i "
p 0
-3 ´^ ^


>: (/! r-l K c^ 0 1*^.2 . ^ i


O n:5 U) tS3


^ !


i


i


Obrazac 9. k §-u 7.
Izkaz 0 uplati Eugarskih plaća šmovnih obcSna područja kr kot. oblasti u


8


Imovne občine \ ´—´h
p !


1 c3 to


\ ^0


r^ 1 KJ ^0 nS 1 i
0 0 oJ


rf Opazka


tekući 1 ^


NJ «1 ´^


naziv 1 c


1-
1-
broj
0 ^


1—1 0


,


1 i


. .


Obrazac 10. k §-u 7.
Izkaz 0 uplati tangenta i stanju naklade za kot. obć« šumara kotara
koncem god.


i
i
i 0 cS


Šumsko-imovna c3 ST ^ ´—a


1 ^ H


cš obćina
i -H 0
0


Cđ rTr*


1 0 Opazka. , !


i -^
tek. ^ r
\.^ naziv


0 broj 0 0 m -+-a 0 ´^ a> i
PH


0



^ I 1 1