DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— 461 — 2B0.021 m^ brastovine za ognev, 4S.481 m´"* jasenovine 2a ogriev, 60,414 m´^ bresto vine za ogriev i ^911 m^ bukovih i inih drva za ogriev. Procienbena vriednost iznaša u svemu 2446*430 for. Dražba 6Q se obaviti samo uz primanje pismenib ponuda. Pobliži dražbeni uvjeti mogu se n svako doba saznati kod kr. hrv,-siav.-dalm, zemalj. vlade, kod kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu, kod kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcib i kod kr, šumarija u Županji^ Vrbanji, Nemcih i u Moroviću. Dražbena prodaja hrastovih i inih drva u državnih šumah. Kod kralj. naŠumarskog ureda u Vinkovcib obaviti ^e 8Q dne 25. listopada 1888. velepro daja drva samo uz primanje pismenib ponuda iz šuma kot. šumarija Jasenovac, Lipovljane, Kaid, No vagradi ska, Županje, Nemce, Moro V i d i Ja mina a na površini od 871 ra l 396Q** i to: 18,576 hrastovih, 7487 jasenovih, 4509 brestovih, 4477 bukovih i inih stabala s procienjenom drvnom gromadom na 69.063 m´^ brastovine za gradju i ino tvorivo, a nadalje za ogriev 68.77S m^ brastovine^ 9.615m´^ jasenovine, 16.304 m^ brestovine i 5.717 m´^ bukovine i inog drva. Procienben a vrieđnost iznaša 632.573 for. Pobliži đražbeni uvieti mogu se saznati kod kr. nadšumarskog ureda u Tinkovcih i kod gore pomenutih kot. šumarija. Dražbena prodaja stabala u šumah ogulinske imovne obćine^ Na temelju dozvole vis. kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, oglasio je gospodarstveni ured ogulinske imovne obćine dražbenu razpravu o prodaji raznovrstnih drva na dne 31. li stopad a t. g. u Šumah područnih kot. šumarija i to: 1. U kot. Šumariji Ogulin u uredjajnom razredu Padjenovi krči br. VII. — 18.632 jelovih, 743 smrekovih, 8.917 bukovih i 1.880 javorovih stabala, — pro« cienjenih prema svojoj tehniSkoj uporabivosti ukupno na 335.557 for. 05 nČ. 2. U kot. Šumariji Piaški u uredjajnom razredu Makovnik = Crui potok br. XYIII. — 20.040 jelovih, 502 smrekovih i 9.405 bukovih stabala, — a u uredjajnom razredu Krasnic a br, XYII. — 1.267 javorovih stabala, — procienjenvh prema svojoj tehničkoj uporabivosti ukupno na 433*183 for, 95 nvč. i napokon 3. U kot. šumariji Brinj u uredjajnom razredu Zrnić poljaua-Pišćetak br. V. — 13.672 jelovih, 553 smrekovih, 12.257 bukovih i 2.251 javorovih stabala, — procienjenib jjrema svojoj tehničkoj uporabivosti ukupno na 308,860 for. 15 nvč. Cieli prodajni objekt procienjen je na ukupno 1,077,601 f´or. 15 BČ. a pobliži đražbeni odnosno prodajno-kupovni uvjeti pako mogu se uviditi kod predpomenutoga gospodarstvenog ureda u Ogulinu i kod kot. šumarija u Ogulinu, Plaškom i u Brinju svaki dan za vrieme uredovne dobe. Ovu veleprodaju namjerava imovna obu svrhu utemeljenja zaklade nepotrošivih glavnica realizovatl prema postojećim zakonskim propisom. TJspieh dražbe hrastovih debala, provedene dne 17. i 18. rujna 1888. kod kr. župan, oblasti u Osieku, bio je sliedeći: SjeČinu urbar. ob<5ine Sopj e kupio je Josip Seliulhof iz Osieka za 7360 for., urbar, obćine Kapinc e Stjepan Groger iz Osieka za 15.005 for., urbar, obćine Novak i i Vagk a kupio je drvotržac Ljudevit BIaži<5 iz Siska za 14.900 for, odnosno 19.500 for., urbar- obćiae PiŠtan e Samuel Berger iz Osieka za 2890 for,, urbar, obćine Potinjan e đostao je Goldstein iz Širokogpolja za 21.543 for. Na sjeHne urbar. ob Šumarsko i gospodarsko knjsžtvo. Pie Osterreiehisoh-ungarische Monarchi© in Wort nnd Bild. U dielu izlazeću pod protektoratom Njegove c. kr. Visosti prestolonasljednika Eudolfa: „Die osterreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild^, opisuje se u 55. i 59. svezku |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 90 <-- 90 --> PDF |
— 462 ~ stanje šuma i Šumarstva n zemljab krune sv. Stjepana, iz kojeg donaaamo kratak izvadak, predmjevajnć, da danas sutra historiSne važnosti djelo, o naših ođnošajih piše i sudi. „Sume ugarske državne polovice protežu se sa predjela (Begion) Karpata, pa sve do lovorevih i kostanjevih gajeva na obalah jadranskoga mora, sastojeć iz svili vrsti grmlja i drveća, koje no su u srednjoj Europi domade, zauzimajuc u Ugarskoj površinu od 13,294.492 kat rali ili 27%, u Hrvatskoj i Slavoniji 2,663,095 rali ili BQ^|^^ od ciele površine zemlje, ukupno 15,957.587 kat. rali ili 28 % cielokupne površine ove državne pole. Od toga odpada na hrastove sastojine 4,468.521 kat. ral, od kojih se Hrvatskom i Slavonijom protežu 723.714 kat. rali. Bukva i njoj analogne vrsti listaee zastiru u Ugarskoj 6^65L690 rali, u Hrvatskoj i Slavoniji 1,791.494 ukupno 8,443.184 rali, ter prema tomu više od polovine ciele šumske površine; dočim četinjače u Ugarskoj 2,897.995, u Hrvatskoj i Slavoniji 147.887 ukupno samo 3,045.822 rali zauzimlju. Prema vrsti drve(5a zastire cer od hrastovih suma 913.326 jutara^ doSim ostali dio na lužnjak i kitnjak odpada^ bukva .. . , . . 5,831.015 rali grab ..... 1,457,753 „ ´ breza . . . . . 380.929 „ topole i vrbe , . . 379.344 „ .´,-..-´ jasen, briest i javor . 242.256 „ ^ jalša ..... 75,663 „ akacia . . . , . 62.269 „ lipa 13.955 „ od Četinjača pako: omorika , . . . .2,203=788 rali jela . . . .. . , 528.117 . „; " bor . > . ". . . 304.726 „ ariš . . ."...... ´ 9.251 „ dočim su ostale vrsti sporadične, ter sa prvopomenutimi tako sraiešane, da mi razprostranjenost prema površini nije moj^i ustanoviti. Pisac je svekolike sume obzirom iia vegetaciju, geografski položaj, trgovačke odnošajCj u pet glavnih skupinah razdielio i to: sjevernu, iztočnu, zapadnu, alfoldsku i južnu, u koju potonju sume Hrvatske i Slavonije ubraja oplsujuć ih kako slledi: Jugozapadni dio ovih (1 j . pete skupine) Šuma proteže se velegorjem, pa docira je predgorje i sriedogorje oskudno sumom obraslo, jest vlŠe no trečina površine izmedj Save i Drave protežuče se ravnice, šumom zastrta, koje pomenute rieke poplavljuju, dočim gorske šume baš rad pomanjkanja vode jako stradaju. Slavonski hrastici su na evropskom glasu, kao i visokimi vr§ci, ter ponori i spiljarai raztrgani i izpresiecani pusti Kras, koji osobito s morske strane sam goli kamen („ein odeš Herz und Geist verdusterndes Steinmeer), izuzam okolice Jablanca i Senja^ u kojoj je silnimi troškovi 12.000 rali pošumljeno. Ovaj sada neplodni prediel, gdje no se nova suma tek najvećim naporom 1 troškom zasadjaje, bijaše njekad najljepšim! jelami, a s južne strane niže pram moi-u i hrastovi obrasao; nu več je Rimljani počeše izrabljivati, Mljetčani taj posao nastaviše, a doma na otoke i ostale austrougarske i talijanske luke odpravlja. — U još preostalih jelovih šuraah uved<;!i je preborni sjek. — Toliko napose o naših Šumah. S prestankom feudalnog sistema nakon godine 1848., započeto je s uredjivanjem Mimskog viastničtva, koji posao joŠ uvjek dogotovljen nije. God. 1884. bilo je joŠ 598 u tom smislu neurcdjenih ob<5ina. Ohst^-nak ugarskih šum4 zajamčen je okolnošću, Uo S77o (S,.^10,112 rali) spadaju takovim posjednikom, koje zakoni samo na uzivaoje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1888 str. 91 <-- 91 --> PDF |
/.-_ 463 — posjeda ovlaScujUj dakle na takav iiačia gospodarenja obvezuje, koji obsfcanak suma osigurava, jer su uživatelji dužni držati se gospodarskih osnova, potvrdjesaih po ministru 2a poljodjelstvo. Od pomenutih suma pripada: obćiBam i jurisdikcijam . 3,1U.904: rali ili .23-43% eraru . . . . 2,031.270^ n » 15-28% eomposesoratomMeikonusom ... . ..... . 1,576.574 899.7-22 5) 51 » n -ll´86´7o 6-77% crkvenim zadrugamjavnim zakladamprivatnim zakladam 1 osobam .... ... . . . 846.575 143.493 3.406 t) n » n ´» ?? G-37«/o ^ 1,08«/^ . 0.02% osim toga ^^^j^ t. j . 4,384.320 kat. rali, takovim privatnim posjednikom^ koji sumarni u granicab obćenitib zakonskih ustanova po volji gospodariti mogu, izim ako tlo nije za. polje, bašćii, vinogi´ad, livadu od trajne sposobnosti, dužni su nakon 6 godina pošumiti- Prera ^j^ Šumske površine spada tek takovim posjednikom, koji su samo drvom koristiti se vlastni, ipak je stanje šuma nepovoljno. Prestankom feudalnih odnošaja nakon god. 1850. nastojahu posjednici samo Čim vise iz šume dobiti, davši ju ponajprije posje(5ij a tad bez brige za budu(5nost popasti. Sve do godine 1880. borilo se je šumarstvo sa odnošaji, koji su svako racionalno gospodarstvo priečili, đočim je bas u. ovom vremenu od 30 godina posjećeno do ´^jrt od ugarskih šuma. Čisti dohodak taxiran je na godišnjih 9,112.000 for. od kog vlastnici 25 72*7o državnog poreza plaćaju. U prvih 4 skupinah su transportni odaošaji povoljni, doĆim raztrganost kraŠa i slavonsko blato u petoj skupini izvozne troškove znatno povisuje. Kadne sile se lahko dobiju, samo je nadnica^ obzirom na nizke ciene šumskih proizvoda, previsoka. Tek sušne god. 1863. došlo se je do uvjerenja, da u šumah, koje neizcrpivimi držahu, strukovno gospodarstvo uvesti valja, kojim se do sada obzirom na malu korist (žir, šišku, pašu) mala pozornost yoave6iya\a, prem u Ugarskoj jur od 80 god, šumarska akademija u Stavnici postoji. Kazvitkom prometnih sredstva poskočila je i vrlednost Šuma, koje su pojedinci sad tim ve^ma ćuvali, čemu je osobito god, 1880. u kriepost sfcupivši novi šumski zakon doprineo, uslied kojeg su jur za 7,000..000 rali šuma gospod. osnove sastavljene i po ministarstvu za poljodjelstvo potvrdjene. Za pošumljenje opustjelih krajeva razdieljuje se godimice više miliona komada presadnica, a od godine 1886. su i državne nagrade odredjene. Od ciele Šumske površine odpada 70%j ili 9,237.313 rali na uzgoj visoke, 28,591 na uzgoj srednje, a 4,028.588 rah´ na uzgoj sitne šume. Pisac konstatuje, da Ugarska obzirom na produkciju drva nema ni jedile rali suvišne šume^ jer na dušu samo 0*96 jutara šume sa 1-7l^m. godišnjeg prihoda na drvu odpada, doSim u Hrvatskoj 1´41 ral sa 2´48 m^ dr?a dolazi, — Kod visokih šuma običajna je 80—.120-godiŠnja obhodnja, izuzam za produkciju dnga opredieljenih ili pako daleko na sjeveru leže6ih hrastika sa slabim prirastom, fcer nadalje kraških crnogorica sa priebornim sjekom. kod kojih je 120—160-godiŠnja obhodnja uvedena, a kod nizkih šuma 10 — 00 god. — ^´^Vo ´^´´ 9,143.952 rali protežu se velegorjem u visini iznad 600 m. nad morem, -28 % t. j . 4,470.689 rali u sriedogorju izmedj 200 — 600 m., a 157^ ili 2,342.667 jutara u ravnici do 200 met. visine. God. 1885. iznašala je vi-iednost uvoženih šumskih produkta 4´2, a izvoznina 28´8 milioua forinti, od kojih 13´6 mii. na expoit dugo iz slavonskih šuma odpada. God. 1884. zauzimali su šum proizvodi na svih ugarskih željeznica 18´5 % sveukupna prometa s tovari. Vrhovni nadzor nad šumarstvom i upravu državnih šuma rukovodi ministarstvo za, poljodjelstvo; u Hrvatskoj i Slavoniji vrši polit, državni nadzor zem. vlada, doćim |