DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 482 -^ Dosadašnji pokusi veoma dobro su uspjeli; evo kako se Je postupalo kod dotičnog razploda: Maslina tjera iz korienja poviše mladica (živica); kad ovakova mladica na raste do metra visoka, odsječe se sa komadom korienja od matice, pak se izkopa i zajedno sa hljebom presadi. Da drvo neoslabi, nesmije mu se tečajem godine uzeti više od jedne mladice; uu u tu svrhu upotrebiti se dadu uspješno stari panji, kakovih imade po Primorju u dovoljnom broju. Dotične mladice sadjene su u redove do dva metara razmaka, a jame kopane su do pol metra duboko, te su starim gnojem pognojene. Već prve godine iztjeraju iz korjena mnogobrojne i čvrste mladice, nu iste se moraju odrezati, dovoljno je ostaviti samo dvje najčvršće. — Dotične jame moraju se u mjesecu veljači izkopati. Isto tako uspješno dala bi se upotrebiti gojitba „uiaginje" (Arbutus unedo), ovog krasnog vazda zelenog drveta, od kojeg lišće i plod dosta znatnu korist bacaju; nadalje nekoje vazda zelene vrsti hrastovine na pr. Quecus ilex, suber, nu gojitba svih tih vrsti drveća je znatnim troškom spojena tako, da se sadašnjimi novčanimi sredstvi niti započeti nemože. Nadalje nesmijemo zaboraviti na uvodno spomenuto naime: da je treći pojas primorskoga krasa, a osobito područje obć. Crkvenice, za voćarstvo vanredno prikladno. I u tom pogledu dalo bi se mnogo liepa s koristnim spojiti; spomenuti mi je samo ogoj „bradaša", koji bi se uspješno podignuti mogao uz mnogobrojne gromače, koje ogradjuju privatna zemljišta. Za rečenu vrst gojitbe preporučuje se osobito trešnja, mendula, preskva te sve plemenitije vrsti jabuka i krušaka — u obće takozvano „voće za stol." Dao Bog, da bi se u tom smjeru — pomoćju zemaljskih sredstva — na slavu naše liepe domovine, a i na korist zaboravljenog krasnog našeg Primorja što brže taj plemeniti rad započeo! M. pl. B. Izvješće 0 skupštini l Kao poslanik hrvatskog šumarskog družtva kod II. šumarske skupštine kranjsko-primorskog družtva, koja se obdržavala koncem rujna 1887. u Gorici, uslobodjujem se podnieti ovim kratko izvješće o toj vrlo zanimivoj skupštini, skopčanoj sa liepim izletom u ternovansku državnu šumu. * Ovo izvješće podnio je kralj, profesor šumarstva na gospođarsko-šumarskora učilištu u Križevcih gosp. D. Hlava ovogodišnjoj našoj šum. skupštini u Mitrovici. |