DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 482 -^ Dosadašnji pokusi veoma dobro su uspjeli; evo kako se Je postupalo kod dotičnog razploda: Maslina tjera iz korienja poviše mladica (živica); kad ovakova mladica na raste do metra visoka, odsječe se sa komadom korienja od matice, pak se izkopa i zajedno sa hljebom presadi. Da drvo neoslabi, nesmije mu se tečajem godine uzeti više od jedne mladice; uu u tu svrhu upotrebiti se dadu uspješno stari panji, kakovih imade po Primorju u dovoljnom broju. Dotične mladice sadjene su u redove do dva metara razmaka, a jame kopane su do pol metra duboko, te su starim gnojem pognojene. Već prve godine iztjeraju iz korjena mnogobrojne i čvrste mladice, nu iste se moraju odrezati, dovoljno je ostaviti samo dvje najčvršće. — Dotične jame moraju se u mjesecu veljači izkopati. Isto tako uspješno dala bi se upotrebiti gojitba „uiaginje" (Arbutus unedo), ovog krasnog vazda zelenog drveta, od kojeg lišće i plod dosta znatnu korist bacaju; nadalje nekoje vazda zelene vrsti hrastovine na pr. Quecus ilex, suber, nu gojitba svih tih vrsti drveća je znatnim troškom spojena tako, da se sadašnjimi novčanimi sredstvi niti započeti nemože. Nadalje nesmijemo zaboraviti na uvodno spomenuto naime: da je treći pojas primorskoga krasa, a osobito područje obć. Crkvenice, za voćarstvo vanredno prikladno. I u tom pogledu dalo bi se mnogo liepa s koristnim spojiti; spomenuti mi je samo ogoj „bradaša", koji bi se uspješno podignuti mogao uz mnogobrojne gromače, koje ogradjuju privatna zemljišta. Za rečenu vrst gojitbe preporučuje se osobito trešnja, mendula, preskva te sve plemenitije vrsti jabuka i krušaka — u obće takozvano „voće za stol." Dao Bog, da bi se u tom smjeru — pomoćju zemaljskih sredstva — na slavu naše liepe domovine, a i na korist zaboravljenog krasnog našeg Primorja što brže taj plemeniti rad započeo! M. pl. B. Izvješće 0 skupštini l Kao poslanik hrvatskog šumarskog družtva kod II. šumarske skupštine kranjsko-primorskog družtva, koja se obdržavala koncem rujna 1887. u Gorici, uslobodjujem se podnieti ovim kratko izvješće o toj vrlo zanimivoj skupštini, skopčanoj sa liepim izletom u ternovansku državnu šumu. * Ovo izvješće podnio je kralj, profesor šumarstva na gospođarsko-šumarskora učilištu u Križevcih gosp. D. Hlava ovogodišnjoj našoj šum. skupštini u Mitrovici. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 17 <-- 17 --> PDF |
- 483 — Već dne 25. rujna sastao se je priličan broj šumara od svih krajeva zemlje u Gorici, te smo se istu večer sakupili u prostorijah prostranog vrta hotela ugarske krune, gdje j6 upravo koncertirala tamošnja vojnička glasba. Drugi dan t. j . 26. rujna rano u jutro povezli smo se u pripravljenih kočijah pod vodstvom c. k. nadinžinira M. Bajera u ternovansku državnu šumu, u koju smo iza 3 sata vožnje na vrlo liepo zidanoj cesti prispjeli. Ovu cestu izgradio je pokojni šumarnik Koller za svotu od 88.000 for. a. vr. Na medji „Bieli kamen", gdje smo u državnu šumu unišli, bio je postavljen vrlo liepo sa šumarskim! i lovskimi emblemi urešen slavoluk. Gruvanje iz mužara, postavljenih u blizini slavoluka, pozdravilo nas je kada smo prispjeli k slavoluku. Ovdje nas je očekivalo i pozdravilo šumarsko osoblje državne ternovanske šume kao i osoblje šum. inžinirskog odsjeka, koje je upravo tečajem ove godine radil i u toj šumi. Na srdačni pozdrav odgovorio je uznosnimi riečmi predsjednik šumarskoga družtva ministerialni savjetnik Ivan S a 1 z e r. Od „Bieloga kamena" unišli smo upravo u 9 satih u ternovansku državnu šumu. Blizu ulaza pokazao je vodja ekskurzije šumarski nadinžinir Bayer razne sastojine. stranom čiste bukove, stranom bukove sastojine sa vrlo liepim i kriepkim 10 do 30 god jelovim naraštajem i napokon sasvim čiste iglače šume. Premda je ovdje tlo vrlo kamenito, te od prave kršne naravi, napreduju šume ipak liepo te stoje u vrlo dobrom sklopu. Obično pokazuje se i sliedi poslie bukve jela; da jela napredovati može i sbilja napreduje, vidjeti je bilo na tom, što se bukva polagano odstraniti ima. Dalje iduć, vodio nas je nadinžinir Bayer na jednu veliku čistinu — enklavu — na kojoj stoji njekoliko zidanih kuća, koje tvore mjesto „Nemci". U ovoj enklavi, koja je sada po prilici 34 ha velika, rodio se je barun Andrija Winkler, velezaslužni zemaljski predstojnik Kranjske. U blizini „Nemcih" pogledali srao oriašku do 300 god. staru jelu, koja je po izjavi nadinžinira 385 m. visoka; promjer joj je u prsnoj visini 1-72 m. a obod 5-42 m. Ova gorostasna jela sadržaje po ocjeni 31 m.´. Blizu „Nemcih" nalazi se šumski vrt, te smo i njega obašli. U njem su nam pokazali presaiijene 3 godišnje liepe omorike. Iduć dalje na vrlo dobro zidanoj cesti, koja vodi u Lokve, prešli smo 40—50 godišnji jelik u izmjeri po prilici od 400 ha. — Ovaj jelik trpio je, kako nam je nadinžinir Bayer na licu mjesta pripovjedao, — godine 1874. od poledice tako jako, da su se vršike do 40 i 50 cm. debljine odtrgale. Točno je taj dogodjaj po izjavi Bayerovoj opisan u šumarskom Centralblattu od god. 1875. Žurnim korakom neprestano po jur napomenutom zidanom putu dalje iduć, prešli smo veoma dugačko selo „Lokve", te prispjeh oko 1. ure do šumske kuće „PonzaUa". |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 484 — Ovdje počastilo je vani na svježem zraku šumarsko ravnateljstvo goricko kriepkim zalogajem mnogobrojno družtvo. Na koncu odmora fotografirao je grupirano cielo družtvo sa Davidovim strojem jedan od gospode šumarskih činovnika (kao amateur fotograf), koji se s tom liepom umjetnosti posebno bavi. — Svaki pojedini prisutni član ekskurzije dobio je poslie 3 tjedna veliku vrlo točno izradjenu fotografičku sliku. Odavle odputismo se u jedan dio državne šume, u kojem smo pogledali šumsku uzkopružnu (60 cm. šir.) željeznicu. Tu željeznicu dalo je goričko šumarsko družtvo t. j . ravnateljstvo načiniti pokusa radi u svrhu transporta drva. Pokusi su izpali vrlo povoljno, jer se je konstatovalo, da dodje transport na željeznici za ST)"/« jeftinije, nego li na običnih kolih. — Natovarivanje drva na vagone kao i iztovarivanje ide veoma hitro. Željeznica je sagrađjena od tvrdke E. Studier u Meklenburgu. Dalje iduć vidili smo još mnogo zanimivoga te prispjeli oko ^/i5 ure u šumsku štaciju „Karnizza", gdje nas je u šumi očekivala dobra južina. Zatim od * 2 6 ure hodasmo neprestance skoro 3 sata veoma strmim putem nizbrdo preko Schonpassa, gdje su na nas čekala već od svih zaželjena kola, koja su nas odpeljala u Goricu, kamo smo oko ^/*9 sati na večer vrlo umoreni prispjeli. Drugi dan, dne 27. rujna u jutro u 9 satih, otvorio je u dvorani gostione „K ugarskoj kruni" predsjednik družtva, minist. savjetnik Iv. Salzer skupštinu, te je pozdravio družtvo i naročito nazočne zemalj. zastupnike i grada Gorče, a poimence zastupnike raznih stranih šumarskih družtva. Poslie pozdrava od strane predsjednika držao sam ja za shodno, da kao zastupnik hrvatskog šumarskog družtva skupštinu kranjsko-primorskog šumarskog družtva srdačno pozdravim na ime predsjedničtva našega družtva, kako mi bje u obće naloženo. Ja sara to učinio u kratkom govoru, dodavši ujedno, da obadva susjedna stručna družtva osobito u pitanju 0 našumljenju krša nadju točke, koje pozivlju na zajednički rad u tom pravcu. Ovaj kratki govor bio je višekratnim burnim „Bravo" od strane skupštine primljen. Program te skupštine glasio je: 1. Exkursionswabrnehmungen. 2. Welche wichtigsten forsttechnischen Aufgaben wiirde der Verein der neu gegrundeten Landesversuchsstelle im Kiistenlande empfehlen? 3. Welche Hinde´rnisse stellen sich der im Grunde der forstgesetztlichen Bestimraungen auszufiihrenden zwangsweisen Aufl´orstung entgegen und wie waren dieselben zu beheben? 4. Mittheilung iiber den Štand der Karstaufforstung im Kiistenlande und in Krain? 5. Vortrag iiber die Wasserverhaltnisse des Innerkrainer Karstes und die unterirdischen "VVasserlaufe dieses Gebietes. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 48S - Na to6ku 1. Budući nisu bili svi na skupštini nazožai Ćlanovi i g)3Li kod ekskurzije, referirao je na zahtjev predsjednika nadinžinir Bayer u vrlo zanimivom predavanju ono isto, što je on dan prije na samoj ekskurziji bio razjasnio i na licu mjesta pokazao. ad 2. Što se druge točke program a tiče, preuzeo je bio referadu šumarsk nadsavjetnik pl. Guttenberg, te je priobćio, da je u tom pravcu Čitavo cislajtansko Primorje razdieljeno u tri pokusna pojasa i to: a) pojas pravoga Primorja, koji obuhvaća čitavu Istru; b) u pojas pravoga krša; i c) u pojas gorski, kamo spada i državna ternovanska šuma, koja obu hvaća 16.000 ha. Zadaće ove pokusne šumske štacije da osobito obuhvaćaju raznovrstne kršne kulture obzirom na pravu dobu za kultiviranje (ili sadjenjem ili sjetvom, ako to moguće) i t. d. — Resolucija, koju je skupština u tom pitanju stvorila, glasi: da se ima ministarstvo za poljodjelstvo u Beču zamoliti, neka se šumarsko osoblje, koje osobito u tom pravcu nastojati i raditi ima, po njezinom radu razmjerno nagradi dotično dotira. ad 3. Na treće pitanje odgovorio je temeljito c. kr. nadšumar, sadašnji c. kr. šumarnik Franjo Micklitz, koji je i dokazao, kako je težko provesti u praksi naredbe §§. 2. i 3. šum. zakona, tičući se izkrčenih šumskih zemljišta. Našumljenje takovih zemljišta je samo moguće tim, da se krivci opetovano novčanimi globami kazne. — Nu i to je težko, jer dotičnici neitnaju novaca, dapače kod eksekutivnih našumljivanja izkrčenih šumskih površina bi morao zemaljski blagajnički fond za taj posao potrebiti novac uzajmiti. Resoluciju, koju je govornik šumarnik Micklitz predložio i koju je skupština primila, glasi: neka sve šumske globe teku u zemaljski kulturni fond i neka se putem zemaljskoga kulturnog odbora izhodi, da se potrebiti novac za eksekutivnu provedbu našumljivanja izkrčenih šumskih površina uzajmi iz zemaljskoga kulturnoga fonda. ad. 4. Što se te točke programa tiče, naime dosadanji uspjeh kod našumljivanja kršnih predjela, prosborio je o tom najprije liepim govorom c. kr. šumarski nadsavjetnik pl. Guttenberg iz Trsta te je kazao, da su kulture, obavljene god. 1887. veoma stradale radi neobične vrućine, koja je vladala, nu da je uzprkos tomu napredak u tom pravcu znatan i očevidan. U cjelom da je do sada preko 10,000.000 biljka presadjeno i tim do 1450 ha kršne goljeti našumljeno; popriečno računa se trošak za našumljivanje po 1 ha sa 68—70 fr. a. vr. — Poslie toga govorio je zemaljski šumarski nadzornik Venceslav Goli, da se tečajem godine 1887. našumilo u samoj Kranjskoj blizu do 80 ha kršne goljeti. ad. 5. Na koncu držao je c. kr. šumarski asistent W. Putik podulji vrlo zanimiv govor o sredstvih, kako bi se mogle poplavne vode raznih dolina unutarnje Kranjske svrsishođnim načinom odvoditi. 35 |