DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 48S - Na to6ku 1. Budući nisu bili svi na skupštini nazožai Ćlanovi i g)3Li kod ekskurzije, referirao je na zahtjev predsjednika nadinžinir Bayer u vrlo zanimivom predavanju ono isto, što je on dan prije na samoj ekskurziji bio razjasnio i na licu mjesta pokazao. ad 2. Što se druge točke program a tiče, preuzeo je bio referadu šumarsk nadsavjetnik pl. Guttenberg, te je priobćio, da je u tom pravcu Čitavo cislajtansko Primorje razdieljeno u tri pokusna pojasa i to: a) pojas pravoga Primorja, koji obuhvaća čitavu Istru; b) u pojas pravoga krša; i c) u pojas gorski, kamo spada i državna ternovanska šuma, koja obu hvaća 16.000 ha. Zadaće ove pokusne šumske štacije da osobito obuhvaćaju raznovrstne kršne kulture obzirom na pravu dobu za kultiviranje (ili sadjenjem ili sjetvom, ako to moguće) i t. d. — Resolucija, koju je skupština u tom pitanju stvorila, glasi: da se ima ministarstvo za poljodjelstvo u Beču zamoliti, neka se šumarsko osoblje, koje osobito u tom pravcu nastojati i raditi ima, po njezinom radu razmjerno nagradi dotično dotira. ad 3. Na treće pitanje odgovorio je temeljito c. kr. nadšumar, sadašnji c. kr. šumarnik Franjo Micklitz, koji je i dokazao, kako je težko provesti u praksi naredbe §§. 2. i 3. šum. zakona, tičući se izkrčenih šumskih zemljišta. Našumljenje takovih zemljišta je samo moguće tim, da se krivci opetovano novčanimi globami kazne. — Nu i to je težko, jer dotičnici neitnaju novaca, dapače kod eksekutivnih našumljivanja izkrčenih šumskih površina bi morao zemaljski blagajnički fond za taj posao potrebiti novac uzajmiti. Resoluciju, koju je govornik šumarnik Micklitz predložio i koju je skupština primila, glasi: neka sve šumske globe teku u zemaljski kulturni fond i neka se putem zemaljskoga kulturnog odbora izhodi, da se potrebiti novac za eksekutivnu provedbu našumljivanja izkrčenih šumskih površina uzajmi iz zemaljskoga kulturnoga fonda. ad. 4. Što se te točke programa tiče, naime dosadanji uspjeh kod našumljivanja kršnih predjela, prosborio je o tom najprije liepim govorom c. kr. šumarski nadsavjetnik pl. Guttenberg iz Trsta te je kazao, da su kulture, obavljene god. 1887. veoma stradale radi neobične vrućine, koja je vladala, nu da je uzprkos tomu napredak u tom pravcu znatan i očevidan. U cjelom da je do sada preko 10,000.000 biljka presadjeno i tim do 1450 ha kršne goljeti našumljeno; popriečno računa se trošak za našumljivanje po 1 ha sa 68—70 fr. a. vr. — Poslie toga govorio je zemaljski šumarski nadzornik Venceslav Goli, da se tečajem godine 1887. našumilo u samoj Kranjskoj blizu do 80 ha kršne goljeti. ad. 5. Na koncu držao je c. kr. šumarski asistent W. Putik podulji vrlo zanimiv govor o sredstvih, kako bi se mogle poplavne vode raznih dolina unutarnje Kranjske svrsishođnim načinom odvoditi. 35 |