DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 20     <-- 20 -->        PDF

- 486


Po nalogu c. kr. ministarstva za poljodjelstvo u Beču iztraživad je i iztraživa
još i sada Putik tajne puteve podzemne vode u raznih dolinah, koje´
leže jedna nad drugom. Ovo vrlo zanimivo iztraživanje služi zato, da stranom
umnoži hjdrografičku znanost nutarnje Kranjske, a s druge strane, da poglavito
omogući, kako sam već rekao, svrsishodnim načinom odvoditi poplave iz raznih
dolina. U tu svrhu iztražio je Putik mnogo špilja i dolina u kršnom vapnencu
kranjske zemlje.


Tečajem predavanja pokazivao je govornik sbog lagljeg i boljeg shvaćanja
velike slike raznih špilja i dolina, koje slike je on sam po naravi narisao.


Prije svršetka skupštine bje zaključeno, da se sliedeća šumarska skupština
god. 1888. obdržava u Steinu.


Zatim je bio zajednički diner, pri kojem su još njekoliko satih članovi i
gosti skupštine ugodno i veselo sproveli. Oko 5 ure poslie podne razišli su se
skoro svi učestnici u razne krajeve zemlje i izvau nje u nadi, da će se buduće
godine opet zdravi i kriepki kođ zajedničkog rada u Steinu sakupiti.


Sve ovdje zabilježene date o ekskurziji u državnu ternovansku šumu kao
i 0 razpravah na skupštini sastavio sam po mojih vlastitih stenografičkih noticah.


Njekoliko rieči o šumarenju u mojemu kraju.


šumsku upravu, koja postoji za pol. kotar jastrebarski 14 do 15 godina,
preuzeo sam 4. prosinca 1887. Nije ovdje mjesto, da pričam o tom, kako sam
tu upravu našao i u kakovom redu ili neredu preuzeo; dovoljno je iztači, da
sam morao početi od alfa, te susliedice nadopuniti ono, česa nije bilo.


Latih se posla, a da se čas prije manjkavo izpuni, sastavio sam najprije:


Uručbeni zapisnik sa posebnom pismarnom i bilježkami fascikelna; poslovni
dnevnik kot. šumara; izkaz prijavljenih, te dosudjenih šumskih šteta i to :
od god. 1880.—1886. (u koHko se je to u pismari po uručbenimi zapisnici i
kazali posakupiti moglo); izkaz sbog siromaštva odpisanih, za odradbu kod javne
ogojne radnje predbilježenih šum. šteta; šumski kataster; izkaz odnosno popis
na obveznice posudjenih odnosno u štedionici uloženih glavnica) za svaku pojedinu
urbar, obćinu); izkaz listina službujućeg imovnog odbora i lugara (za
pojedine urb. obćine) i napokon popis inventara.


Primjećujem, da niesam primio niti temeljne knjige, niti gospodarstvene
osnove, osim one za jastrebarsku urb. obćinu.


Što se tiče katastra, to je takav sastavljen do sada jedino za urbar, obćinu
Draga, Golivrh, Lanišće, Ivančici, Prodindol i za Kupečdol, dočim će se za ostale
urb. obć. nastaviti.


Tečajem I. polugodišta nabavljeno je inventarnih predmeta iz šumarske
naklade, i to:




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 48^ kutomjer
sa bousolom i stativom za . . . for. 27.50
crtarska sprava za „ 7.50
transversalno mjerilo sa mjerami 1" = 40´´ i


to u bečkoj i desetinskoj mjeri za . . , 3.50
mjeračka vrpca za „ 4.50
crtaljka sa 3 trokuta . . ... . . . „ 1.50
crtarska daska za , 1.50
prorajerka za , 7.50
5 kolčića (Visierstangen) za „ 3.50


ukupno za . . for. 57.—


Neupuštajuć se potanko u administrativni dio službovanja kod urb. obćina,
odkad preuzeh Sum. upravu, prelazim na upravu šum. posjeda onih urb. obćina,
kod kojih sam za šumara namješten.


I. Šumski posjed.
„Sva k pol. kotaru jastrebarskom spadajuća površina šumskog tla, koja
pripada stranom pod nadzor kr. kot. oblasti u smislu § 23. š. z., stranom pako
pod neposrednu upravu kot. šumara u smislu naredbe viseke kr. zem. vlade
od 4. ožujka 1871. br. 2144. iznosi 31,120 rali.


Ova po polit, obćinah razdieljeua šum. površina odpada:
Na upravnu obćinu Plešivica i to:


na imov.
obć. šume 2398 rali
„ priv. vlasteline 4123 „
„ pojedine seljačke žitelje . . 8563 „
„ crkvene šume 112 „


ukupno . 10.196 rali
Na uprav. obć. Cvetković i to:
na imov. obć. šume .... . 3556 rali
ukupno . 3.556 rali
Na uprav. obć. sv. Jana i to:


na imov. obć. šume .... . 846 rali
„ priv. vlasteline . . . . . 555 „
, pojedine seljačke žitelje . . 1572 „
„ crkvene šume 205 „


ukupno . 3.178 rali
Na uprav. obć. Krašić i to:


na imov. obć. šume 1252 rali
„ priv. vlasteline 926 „
„ pojedine seljačke žitelje . . 3649 „
„ crkvene šume 468 „


ukupno . 6.295 rali


iznos. . 23.225 rali
*




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 22     <-- 22 -->        PDF

-m »&
prenos. . 23.2Ž5 rali
Ha uprav. obć. Petrovina i to:
na imov. obć. šume 861 rali
„ priv. vlasteline 1908 „
„ pojedine seljačke žitelje . . 654 „
„ crkvene šume ... . 67 „
ukupno . 3.490 rali
Na uprav. obć. Jaska t to:
na imov. obć. šume 982 rali
„ priv. vlasteline 273 „
„ pojedine seljačke žitelje . . 147 „
„ crkvene šume 69 „
ukupno . 1.471 rali
Na uprav. obć. Vivodina, i to:
na imov. obć. šume 18 rali
„ priv. vlasteline 409 „
„ pojedine seljačke žitelje . . 2445 „
, crkvene šume 62 „
ukupno . 2.934 rali
Dakle sva ukupna površina čini. 31.120 rali.
Prama posjedu pripada svega:
na imov. obć. šume 9913 rali
„ priv. vlasteline 8194 „
„ pojedine seljačke žitelje . . 12030 „
„ crkvene šume.... . . 983 „
ukupno kao gore . .31.120 rali
Od ukupne površine šuma urb. obćina spada :
na urb. obć. Jaska 1.352 rali
„ , „ Cvetković ... . 2.910 „
.„ „ „ Domagović plem. . 550 „
„ „ „ „ urb. . . 96 „
, „ „ Novaki / . . . . 83 „
„ „ , Volavje ..... 362 „
„ „ , Petrovinu .... 416 „
„ „ „ Draga, Golivrb, Lanišće 430 „
„ „ „ Ivančici..... 288 „
„ „ „ Prodindol .... 51 „
„ „ „ Kupećdol .... 77 „
„ „ „ Vranovdol ... . 152 ,
„ , Prilipje, Prekrižje . 187 „
„ „ Plešivica, Jurjevćan. 165 „
„ „ „ Vlaškovac . . . . 41 „
iznos . . 7.160 rali




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 489 —


prenos . . 7.160 rali
na urb. obć. Popovdol, Polanica . 123 „
n » 11 Stankovo .... 154 „
« M Breznik, Pavlovčani. 258 „


»
» n n Desinec, Prliać . . 859 „
5! » !) Zdihovo .... 11 ,1
Zdenčinu .... 78 „


» » JI
r) » » Vukšin - Šipak . . 183 „


» II » Kupčina gor.-Berlenić 596 „
» » )J Vivodina .... 18 „
)) » Brebrovac ... . 473 „


»
ukupno . , 9.913 rali
´o položaju leže ši ime:


U


na , brežuljcih . . . 2.149 n
u »
ukupno kao gore . . 9.913 rali


Površina toga šumišta sastavljena je po posjedovnimi listovi, koji nisu
posve točni prama faktičnomu posjedu pojedine urb. obćine, buduć je prigodom
službenog pregledavanja dokazano, da pojedine urbar, obćine njeke parcele od
vajkada i bez smetanja u naravi posjeduju, dočim su u gruntovnici na druge
urb. i seljačke obćine uknjižene i obratno. Nadalje imade slučajeva kao u urb.
obćini Popovdol, Polenica, koja posjeduje po gruntovnoj uknjižbi i posjedovnimi
listovi 123 rali, dočim je u naravi na istoj parceli već davno župnik mjesta
Kotari odjelen, koji neplaća poreza, nego ga plaća urbar, obćina.


Pošto je sličnih netočnosti više konštatovauo, naumio sam obzirom na
sastavit se imajući šumski katastar i šum. gospodar, osnovu, da prije svega
ustanovim faktični posjed šumišta. U tu svrhu imati će se s odnosnim! kat.
mapami u naravi pravi posjed preizpitati, te je takovo izpitanje omedjašenja
već u pol. obćini sv. Jane započeto, te će se i dokončati, ako nebude zaprieka.


Moram na svoju žalost kazati, da mi se oko tog mučnog posla neide onako
na ruku, kako bi trebalo, a za to nije mi moguće šum. gospodarstvo kod urb.
obćina onako promicati, kako bi sam želio, i kako to vlastita korist urb. obćina
zahtieva. Nadam se, da će i tih zaprieka nestati, ako budu nadležni faktori
sav mar uložili, da mogu ono učiniti, što mi dužnost nalaže.


Što se tiče omedjašenja urb obćinskih šuma, to se je do sad malo radilo,
da se prave medje ustanove.


U koliko je još po vidljimi znakovi moguće bilo, odredio sam prigodom
vanjskog službenog poslovanja na licu mjesta, da se prosjeci u prisutnosti susjednog
šumoposjednika pročiste i izsjeku.


Takav posao obavljen je do ;3ada u urb. obćini Volavje medju ovom i
pašnjaci (kolosjeci) petrovačkih žitelja; dalje u urb. obćini Brebrovac medju
ovom i urb. obćinom Kupčina gor.-Berlenić, Krašičkih priv. seljačkih šuma; zatim




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 490 —


u urb. obćini KupSina gor., Bbiienić medju ovom i selom čeglija; u urb. obćini
Vukšin-Šipak medju ovom i vlastelinskom, te seljačkom šumom.
U ostalih urb. obćinah biti će većim djelom potrebito izvođenje reambulacije,
koja će se prama razpoloživimi sredstvi preuzimati morati.


II. Šumsko redarstvo.
Sve urb- obćinske šume leže u blizini sela, te su sa trećinom od ukupne
površine (9913 rali) na malene okupe razdjelene.


Narod neće nikako da upoznade korist, važnost i upliv šume, što bi mu
ova za njegov boljak pružiti mogla, nego napada sa nesretnom sjekirom i na
ista stabalca i izdanke, što su mu do danas još preostali. Proti tomu zlu neće
niti inteligentan dio pućanstva uspješno djelovati, jer se je u svakoga ukorienila
ona nesretna rečenica: „svaki živi za sadašnjost".


Osobita pogibelj prieti gorskom predjelu „Plešivica", koju danas dosta
riedko šikarje pokriva, pa nebude li ovdje ma i silom u pogledu zagajenja i
pošumljenja što skorije odredjeno, pretvoriti će se ova gora sa podlogom kamena
vapnika u drugi primorski krš.


Za nadzor urb. obć. šuma namješteno je 35 lugara, od kojih polovica
umije pisati. Godišnja jim plaća iznaša od 6 do 120 for., a odtud se može
lasno prosuditi, što se može od lugara zahtievati.


Od svih lugara bere god. plaću:
1 po 120 for. ukupno 120 for.
1 » 100 100 »
1 67 67 »


\ n


1 60 60


w 1)


8
8
3 n 50 150 »
4 n 30 120 »
2 fl 25 50 »
3 » 24 72 »
1 » 22 22 »
31 20 160





3 » 15 45


n


3 » 12 36 »
1 » 8 8 !)
1 6 6 »


sveukupno 1.016 for.
Ova svota pokazuje, koliko stoji nadzor urb. šuma.
Koliko je lugarske plaće od one svote još neizplaćeno t. j . koliko kod


pojedine urb. obćine na dugu stoji, nije moguće sad još ustanoviti, nu svakako
imade zaostataka preko polovice gornje svote sa dugujućimi plaćami iz prošlih
godina.


Ako se ukupna gornja svota od 1.016 for. uzporedi sa ukupnom šum.
površinom: to nije premalen prinos ukupnih tangenta, kako bi se to na prvi mah




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 491 reći
moglo, jer bi se za onaj slučaj, kad bi površina od 9913 rali u skupu bila,
lahko trim lugarom uz primjerenu god. plaću za svakog od 340 for. nadziranje
povjeriti moglo, a tim bi i nadzor valjaniji bio. Ali ako se promotri ta okolnost,
da je šum. površina urb. obćina veoma razciepkana: onda se mora priznati, da
su lugari veoma mršavo plaćeni, a za to je i nadzor slab.


Do sad´ je lugarsko osoblje služilo bez ikakova naputka. Lugarsko osoblje
kao i imovni odbori držali su za štetoćince samo neovlaštenike, koji se navađno
i prijavljaju, dočim je ovlaštenikom, koji nisu bili za počinjenu štetu po lugarih
prijavljivani, dopušteno bilo sjeći u svako doba.


Kod doznačivanja drva službujuće lugarsko osoblje nije ni poznavalo, što
je to šumski čekić i da se s njim mora odkazano drvo biljegovati. To osoblje
nije niti umjelo, kud se imade odkazano stablo bulom udariti. Lugarsko osoblje,
koje do najnovije dobe niti nadležnost šumara poznavalo nije, nepokoravaše se
u početku niti odredbam kot. šumara, nego je mislilo, da je po naputku
njekih obćinskih načelnika, njima načelnik pravi gospodar, a ne šumar.


0 obćem stanju prijavljenih, te razpravljenih šum. šteta primjećujem samo
to, da je u prvom polugodištu 1888. 73 prijava sa 276 slučajeva sastavljeno,
od kojih je najveći dio riešen u prvoj molbi.


Na ukupnu šum. štetu, koja je u prvom polugodištu počinjena, spada:


Broj Ukupno


Kolje, Letve, Građjevno Gorivo


stabala đosudjena


obruči stupove drvo u drvo u


visoke


odšteta


i t. d. i t. đ. k. met. pr. met.


šume


for. nvč.


a 1


^ 1


i ( 3674 244 149 46-42 345-40 477 06


.§ i


iS 1


a 1


5
715 32 44 43-60 72-50 83 46


i,


ukupno 4289 276 193 90-02 I 417-90 I 560 I 52




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 492 —


Računajuć ukupno počinjenu šum. štetu na drvnoj gromadi reducirajuć u
kubič. metre, to čini:


na gradjevnom drvu 90-02 kbmt.


na gorivu 417-90 pr. met. t. j . pr. mt. sa 0-77 kbmt. 321-78 „


4289 kom. kolja i obruča na 1 voz = 400, što čini


15-25 vozi, te računajuć voz sa 2 pr. m. ili 31 p. m. 23-87 „


276 letava i t. d. računajuć na 1 voz 30 kom. t. j . voz


po 2 pr. m. ili 18-4 pr. met 16-27 ,^_


ukupno . .451-94 kbmt.
ođkud sliedi, da je popriečna vriednost odštete odnosno odšteta za 1 kb. mt.
1 for. 24 novč.


Po broju posječenih stabala učinjena je najveća šteta u dosta riedko
obraslih šumah na mladom naraštaju, jer je takav ovakomu štetočincu najprikladniji
ne samo podsjeći, nego i kući odnieti.


Kod procjenivanja šum. štete klasificiralo se je po obstojećem cjeniku kao
letve od 8—14 cmt. debljine, kao građjevno drvo od 15 cmt. debljine i od
1-50 mt. duljine. Kao stupovi od 15 cmt. debljine i do 1-50 met. duljine.


III. Uzgoj šuma.
0 uzgoju šuma nije se od početka organizacije ove kot. šumarije pa sve
do danas skoro ništa učinilo. Razlog tomu ovdje spomenuti bilo bi neumjestno.
Od prije zagajenih i pomladjenih šum. predjela nenahadja se u čitavom
kotaru bez razlike vrsti uzgoja, buduć je paša po čitavih šumah raznovrstnoj
stoki kroz čitavu godinu otvorena i dozvoljena bila, te je tim svako pomladjivanje
nemoguće postalo.


Prama vrsti drveća u visokih šumah nalazi se u većini hrast Quercus
pedunculata, a u njekih predjelih u jednakom razmjeru sa Qu. Eobur, dočim
se Qu. Cerris veoma riedko pojedince i to u gorskih predjelih nalazi. Bukva
se nahodi samo u jedinoj čestici gorskog predjela, i to u urb. obćini Draga,
Golivrh, Lanišće uz žumberačku međju.


Nizke šume sastoje se od lužnjaka i vrškovca, dočim su bukove nizke
šume pomješane sa Ulmus campestris i eifusa, Fraxinus excelsior i Acer.
Po vrsti uzgoja šume spada:
na visoku šumu:
7478 rali hrastika


238 „ bukvika


ukupno 7716 rah


na nizke šume:


769 rali hrastika


81 „ bukvika


ukupno 850 rali


na šikarje:


1347 rali.




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 493 —
Razdjeleno po urb. obćinah spada na:
Visokih šuma sa Nizkih šuma sa
Imovnu obćinu
a 1
i-i
K/3
Ukupno


Jaska 962 190 200 1352
Cvetković 2700 210 2910
Domagović plem 550 550


» urb 96 96
Novaki 83 83
Volavje 362 362
Petrovina 416 416
Draga-Grolivrh-Lanišće 119 238 20 53 430
Ivančici 108 180 288
Prođinđol 51 51
Kupečdol 49 28 77
Vranovdol 152 152
Prilipje-Prekrižje 187 187
Plešivica-Jurj evean. . 85 80 166
Vlaško vac 41 41
Popovdol-Polanica.... 123 123
Stankovo 154 154
Breznik-Pavlovčani... 258 258
Desinac-Prhać 854 859
Zdihovo 11 11
Zdenčina 78 78
Vukšin-Šipak 183 183
Kupčina gor.-Berlenio 170 238 188 596
Brebrovac 200 100 173 473
Vivodina 18 18


7478 238 799 81 1347 9913
7716 850


Gospodarstvo visokih šuma vodilo se je po obilježju današnjeg stanja šuma
sa načinom „jednostavne preborne sje5e", a u njekih predjelih upravo bezobzirno
na stojbinske odnošaje i gospodarske obzire, te su krivnjom prekomjernog
haračenja preostala najviše 40—60 god. stara stabla sa veoma kratkim deblom.


Pogledom na samo vodjenje sječa primjećujem, da su se iste vodile
bud neznanjem ili nemarnošću dotičnika tako bezobzirno na budući podmladak
i t. d., da je na 1 ral površine za tobožnje naravno pomladjivanje jedva 5—8
na pol suhih hrastova ostavljeno.


Ni nizke šume neuzgajaše se nigdje načelno, već postaše takove iz izdanaka
preostalih panjeva i korienja starijih hrastova odnosno bukava, u kojih
je kako spomenuh paša za raznovrstnu stoku dopuštena bila.


Sikarje, koje zaprema usljed nekadanjeg nevaljanoga gospodarstva mjesto
bivše visoke šume, razprostire se u polovici površine (od 1247 rali) u gorah
„Plešivica", te je kao i čitavo ostalo šumište ništa drugo, nego pust pašinac,




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 494 —


Sume bližih privatnika još šu u nepoVoljnijein. Od 8194 rali jedva dolazi


3000 rali na visf.ku šumu srednje starosti i to na vlastelinstvo Jastrebarsko,


te na vlastelinstvo T—r,— u Okičkom lugu, đočim su ostale privatne šume


sasvim, poharane, a slične .´u više šikaram nego nizkiin šumam.


U zagajenih i pomladjenih šumah ovog predjela neimade nigdje traga va


ljanoj ogoji osifli u vlastelinstvu Jastreharskom, koje u svojih šuniah nedopušća


nikakove paše, već živo nastoji oko umjetnog pomladjivanja po većih kompleksih,


u koju svrhu uzgaja biljke u biljevištih i razsađnicih.


, ,´ Za pomladjivanje ovo,´koje rukovodi neumornim trudom vlastehnski šumar,
odgaja se ponajviše hrast Qu. peđunculata i Qu. Kobur, zatim Abies excelsa,
djelomice Pinus silvestris, P. nigricans, Larix europaea i Robinia pseudo acacia,
koja zadnja vrst veoma bujno raste u gustom uzgoju, te postizava na boljem
(ilovasto-pjeskovitom) tlu već u 6—8 god. od 4—6 met. visoko čisto i podpuno
deblato stablo u debljini prsne visine od 6 —8 cmt.


Izim gospoštije Jaska neimade nijedno vlastelinstvo svoga šumara, nego


samo u čitanju i u pismu nevjeste lugare.


U još lošijem stanju stoje razmjerno prama površini šumišta one šume
seljačkih žitelja, koji imadu 12.030 rali od kojih zaprema 2000 rali visoka
šuma (od 40—60 god.), 6000 rali nizka šuma, dočim šikarje zaprema ostatak
od 4000 rali. ; ´


Iz svega toga nepobitno sijedi, da šum. gospodarstvo svaki danmalakšei
pada, a tomu se nevalja čuditi, ako je već sada tako silna oskudica na gorivnom
drvu nastupila, da se danas u okolici drage volje 15—20 godina ležeća trula
drva i panjevi kopaju i za ogriev rabe, vozeć takova drva po 6 sati udaljenosti
iz njekadanjeg šumovitog Okićkog brda.


r? .::/. [, ; IV. Uredjenje šuma.


I u tom poslu malo ili ništa nije učinjeno.
Dovoljno je spomenuti, da temeljnih knjiga neima, osim što jih ima urb.
obćina jastrebarska.
Ali po do sad učinjenih odredabah nade je, da će se skoro i toj nestašici
pomoći.
Isto tako neposjeduje nijedna urb. obćina šum, gospodarsk. osnove osim
obćine jastrebarske.


Jastrebarska urb. obćina ima doista sastavljenu osnovu od godine 1882 ,
ali ova osnova neodgovara danas više svrhi i glede na stojbinske okolnosti kao i
glede na površinu, buduć je za tadanju dobu u osnovu uvršteno 784 rali, doČim
posjeduje danas kupnjom 1352 rali šumišta.


Ta osnova imala bi se prema tomu na novo uprihčiti.


Što se tiče uživanja obć. šuma, to je ovo u raznih urb. obćinah različito.
Tako se na pr. za ogrievno drvo ponješto dati može (ponajviše sasvim suha i
neplodna stabla ter takova vrst drveća, koja se u porastlinah trpiti nesmiju;
tako Jia pr. u hrastiku grabrovi i t, d;) u onih urb. obćinah, koje posjeduju




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 29     <-- 29 -->        PDF

-^ 495


;oke šume, dočim se u nizkih šumah niti najpotrebitije drvo dati nemože, a
manje u šikarju.


Po aproksimativnom sastavku sastejinskog opisa, kako sam ga ja pred-
Bžnog boljeg pregleda radi sastavio, obrašteno je tlo, ako se podpuni obrast
me = 1-00 kako sliedi:


U visokoj šumi:
na 190 rali sa 0-9
437 „ , 0-8
639 „ „ 0.7
2956 „ . „ 0-6
1264 „ , 0-5
1616 „ „ 0-4
180 „ „ 0.3
314 „ „ 0-2
120 „ „ 0-1
ukupno 7716 rali
U nizkoj šumi:
na 323 rali sa . 0-V


1
11 218 „ „ 0-6
» 43 „ „ . 0-5
n 28 „ „ . 0-4
„ 238 „ „ 0.3


ukupno 850 rali
Po razmjeru, u kojemu se starost stabalja mješovito medju sobom u vi)
kih šumah nalazi, zaprema površinu po dobnom razredu:


od
20— 40 god. star . . .1134 rali
41— 60 „ » . 1375 „
61— 80 „ » . 2888 „
81—100 „ n ´ . 1526 „


101—120 „ M . 440 „
121—150 , » . 353 „
ukupno 7716 rali
Po razmjeru obrasti i smjese, starosti, kakvoće stojbine i tla proračunana
po reduciranim! „Feistraantelovimi" skrižaljkami za svaku pojedinu urbarnu
bćinu ukupna zaliha drvne gromade, i to:


. . 54.817 m\
Cvetković sa . . . . 226.922 „
Domagović pl. . . . 26.714 „
urb. . . 5-548 „
. . 5.229 ,
. . 26.545 „


Petrovina . . . . . 17.047 „
Draga-Golivrh . . 18.015 „
iznos ,380.837 xa\




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 30     <-- 30 -->        PDF

- 496 —
Prenos 380,837 m*.


U urb. obć. Ivančici 6.251 „
„ r, Prodindol 2.541
Kupečdol . . . 2.048
Plešivica-Jurjevčani 3.487
Stankovo . . . 9.378
Breznik-Pavlovčani 5.908
Desinac-Prhać 32.595
Zdihovo . . . 371
Zdenčina . . . 4,356
Vukšin-Šipak 5.490
Kupčina g.-Berlenić 10.130
Brebrovac . . . 10.674
ukupno 474.066 m\


dočim posjeduje urb. obć. Vranovdol, Vlaškovac, Popovdol, Polanica, Prili
Prekrižje skoro ?amo šikarje, koje nije u račun stavljeno.
Postotak prirasta mienja se prama kakvoći stojbine i tla od 0-55—V5t
te je s toga popriečni prirast 0´85%.


Prema tomu proračunan je za ukupnu gornju zalihu cieli godišnji pri
na 4030 m´. ili računajuć 1 m^ = 1-23 pr. m. na 4957 pr. m. ili 1240 r
hvati, te ova množina goriva nije dostatna niti za samo trgovište Jastrebar
koje treba na godinu bar 1500—1600 met. hv. gorivog drva.


Ukupna zaliha drvne gromade i godišnji prirast t. j . užitak od uku
šum. površine sa 31.120 rali u kotaru jastrebarskom bio bi po aproksimativ
proračunu po 1 rali u urb. šum ah (7716 rali visokih i 850 rali nizkih šu
u ukupnoj površini od 8566 rali sa 474.066 m*. godišnjeg užitka ili poprie
po rali 474.066 : 8566 = 55 m\


Prema tomu bio bi taj užitak u vlastelinskih šumah na ukup
površini od 8194 rali == 6194 X 55 = 340.670 m*. zalihe drvne gromade
ukupni godišnji prirast 340.670 X 0´85 = 2896 m^ ili 890 pr. met. hv
predpostaviv, da od ukupne površine sa 8194 rali odpada 3000 rali na vig
i 3194 rali na nizku šumu i predpostavljajuć, da se prema urb. obć. šum
razmjerno veći dio nizke šume u račun stavlja.


U privatnih seljačkih šumah bila bi drvna zaliha od 8000
šume = 8000 X (55 — 14) = 338.000 m^, dakle ukupni godišnji pri
= 328.000 X 0-85% =,2788 m´. iU 858 metr. hvati, ako se naime u
od faktične ukupne šum. površine sa 12.000 rali, da ima 2000 rali visok
6000 rali nizke šume i da je na Va većoj površini nizke nu bolje šume
manje */* po 1 rali manje drvne zalihe u račun uzeto.


U crkvenih šumah biti će ukupna drvna zaliha sa 54.065 m^
ukupni godišnji prirast = 54.065 X 0-857o = 460 m^ ili 566 pr. met.
141´/2 metr. hvata predpostavljajuć, da se ove crkvene šume u površini
983 rali u jednakom razmjeru nalaze sa urb. obć. šumami.




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 497 U
cielom pol. kotaru jastrebarskom sa 31.120 rali šumišta (bez obzira
karje) jest dakle:


zaliha drvne gromade ili ukupni god. prirast
t). obćinskih šuniah . . . 474.066 m*. 4030 m^.
istelinskih šumah ... . 340.670 „ 2896 „
jačkih šumah 328.000 „ 2788 „
ivenih šumah 54.065 , 460 „


ukupno 1,196.801 m\ 107174 m^
ili 1,472.065 pr. mt. ili 12.514 pr. met.
ili 368.016 mt. hvati ili 3.128Va pr. met, hvati.


Ako se porazđieli taj god. užitak od 3128*/* met. hvati na u ovomu


u živućih 22.000 duša, odnosno ako se računa 10 članova na jednu obitelj
a, 2200 obitelji, onda bi pripalo poprlečno na 1 obitelj l´/j hvata.
U koliko povoljnije bi moglo ovo stanje onda biti, kad bi se ove šume
)darlle prama znanosti šumarenja u onom slučaju, ako nebi bile te šume
epkane onako, kako su to danas, razabrat ćemo iz sliedećega razmatranja.
Ako se uzme, da se ukupna površina od 31.120 rali s 80 godišnjom
injom „sa sječom do gola" šumari i uzgaja, što bi na 20 godišnji dobni
d odpalo 7780 rali, dakle na godišnju sječu 389 rali pripadalo, to bi po
mantelovoj skrižaljki trećega podređjenog razreda na 1 ral najstarije 80
nje sječe 183 m^ ili 225 pr. met., a na 889 rali 389 X 225 = 87.526
. met. ili 21.881 pr. metrič. hvati na jedno godišnje uživanje došlo, od


bi pripalo na 1 obitelj 11 hvati, dakle više 8 ´/g hvati.
Ovo proračunanje, koje se samo za obće predočenje stanja ovdešnjih šuma
Ija, jasno dokazuje, da je vrieme nadošlo skrbiti se za kameni ugalj.


V. Buduće šumarenje.
Stanje šuma u obće, pa bile one obćinske ili vlastelinske, zahtjeva, da se
prama §§. 2., 3., 4. i 5, šum. z. gospodare i uzgaje, te u smislu §. 10.
zagaje.
Pogledom na šume urb. obć., imale bi se ove svom strogošću ponajprije


rskih predjelih urb. obćina Vranovdol, Prilipje, Prekrižje, Plešivica, Jurn,
Popovđol, Polanica te Vlaškovac u stanovitoj površini zagajiti i umjetnačinom
sa brzorastućimi vrsti drveća (Robinia pseudo-acacia, Pinus siliš,
Pinus maritima, Larix europaea) i to sa biljkami pošumiti.


U ostalih gorskih predjelih, gdje se u svrhu naravnog pomladjivanja još
jno dozrielih stabala nalazi, imale bi se šume po razmjeru ustanovljene
obhodnje prije svega od paše izključiti i zagajiti, te za nadopunjenje ogoje


tnim načinom pripomoći.


Za umjetno pošumljenje bilo bi svakako potrebito ustrojiti biljevišta i
.dnjake, te pošto je nadzor i uzgoj pokraj sadanjeg lugarskog osoblja neić,
i pošto bi uzdržavanje tih sjemenjaka više stajalo, nego bi se potrošilo
upovanje gotovih biljka, to bi bilo probitačnije, da se sa novcem, unišlim




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 32     <-- 32 -->        PDF

od šumske odštete, koji se sad ulaže u štedionicu, svake godine njekoliko tis
biljka iz bližnje okolice dobavi.
Isto tako imala bi se prama ustanovljenoj dobi obhodnje na dobne r
rede razdieljena površina jednog razdobja zagajiti i pošumiti.


Obzirom na potrebu paše za seljačku stoku imalo bi se prije svega
lufiiti, koji bi se način sječe imao za buduće gospodarstvo ustanoviti t. j .
li bi bila probitačnija „pravilna preborna sječa" ili ,sječa do gola" (Kahlschla
buduć i jedan i drugi način sječe svoje njeke vrline i mape ima.


Pravilna preborna sječa, koja se više preporučuje, kako je poznato,
bregoviti položaj sa nježnim i nezasjenjujućim, te lahko letećim plodom nje
vrsti drveća (Fagus silvatica, Abies pectinata i A. axcelsa i t. d.) dopušta
razmjeru ustanovljene dobe obhodnje i razreda napašivanje stoke samo u (
razreda, dakle na polovičnoj površini šumišta. Nu tomu se hoće bolje lugar
osoblje, nego što je takovo danas.


Oplodna sječa bila bi u stanovitih okolnostih u ravnici najprikladnija
naravno pomladjivanje, ako je vrst drveća za to prikladna.


Za „sječu do gola", u kojoj se mogu godišnje sječine najlaglje kontrolov
mora biti i položaj u ravnicah prikladan, a nije se bojati, da će dobro
omršaviti ili da će mladj, bujad i korov uništiti.


; ; Oplodna sječa u ravnicah nepreporuča se ovdje u hrasticih, buduć je p
težak, te se na daleko razsijati nemože, jer takav plod odpada jedino u blis
stabla odnosno na površinu, koju krošnja i granje pojedinog stabla zastire.


Glede pašarine, koja je narodu najpotrebitija, opaža se, da se može 1
šumarenja sa „sječom do gola" počamši od 21 godišnje do event. 80 godiš
obhodnje 79 rali dakle na pr. kod 80 rali šumišta 59 rali za pašu propust
dočim bi se kod oplodne sječe samo 40 rali, dakle za 477o manja površina
pašu prepustiti mogla.


Iz tih obzira, te osobito sbog poljskomu gospodarstvu potrebite p
mislim, da bi se šume u ravnici sa „sječom do gola", a u bregovitih predje
sa „oplodnom sječom" šumariti imale.


VI. Uprava urbar, obćina.
Uprava od 25 ukotarenih urb. obćina bila je ovdje tako rekuć bez SVE
upute i prave kontrole.
Privremena naredba visoke kr. zem. vlade od 4. ožujka 1871. br. 21
nespominje u §§. 17., 19., 20., 24., 25., 26. i 43. nigdje urb. obćine i dje
krug njihovih odbora, nego samo zastupstva pohtičkih obćina, kojim se pred
rukovodjenje dobara urb. obćina, prem da postoji od vajkada t. j iza proved(
segregacije za svaku urbar, seljačku obćinu poseban imovni odbor, koji ru
vodi s imovnim imetkom. ,
Upravljanje sa imovno-obćinskim dobrom po odboru, kojega od vajki
biraju ovlaštenici dotične urbar, obćine na glavnoj skupštini, odgovaralo
svakako bolje načelu, nego da sa takovim imetkom obć. poglavarstvo odnoi




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 499 >obć.
zastupstvo" njekim načinom neposredno rukovodi, a to s toga-,[što´je poj^;
dinomu zastupniku upravne obcine, neživuć u dotičnom selu, manje poznata,
svakojaka potreboća dotičnog sela, nego ovlašteniku istog sela ili urb. obćine.


Obćinska poglavarstva neka bi vodila uz kr. kot. oblast nadzor nad imo- ,
vinom, ali neka nebi imala pravo po obć. zastupstvu odo rene konačne godišnje
račune potvrditi, nego neka bi iz sredine dotičnog imovnog odbora izabrani
računarski odbor takove pregledane račune predlagao glavnoj skupštini, dakle
svim ovlaštenikom. ; ;


Što se´ tiče materijalnog stanja urb. obćina pogledom na njihov dohodak
iz šuma, primjećujem, da bi se u tom što šta kazati moglo, nu to za sad
prepuštam do bolje zgode. ´ ´


U obće moram spomenuti samo to, da bi valjalo drugi način odabrati,nego
što je onaj, kojim se danas sa obć. imetkom upravlja.


II tu svrhu bilo bi od skrajne potrebe, da se stupi čim prije do druge
organizacije šumarstva u zemlji, jer bez ove nastradati će ne samo naše šume,
nego i narodni imetak, koji u njih leži.


Pa koliko je po našu zemlju koristno, da se podigne konjogojstvo i stočarstvo,
u koju svrhu je skrbljeno sa novim veterinarskim zak<)nom, u toliko
nebi škodilo, kad bi se novom organizacijom čim prije i šumarstvo u našoj
zemlji na čvrste noge postavilo — imenito glede uprave šuma urbar, obćina.


0 toj potrebi pisalo se je već do sita, pa nemislim, da ima žive đuše,koja
nebi samnom bila u tom složna, da je možebit kucnuo već zadnji čas,
da se 0 tom ozbiljno što valjana učini, inače nastradati će i naše obć.; šume
i naš imetak. S—r— kot. šumar.


Kritično razmatranje o djelu „Handbuch der Forstwissenschaft"
od dr. Tuisito Lorey-al ´ V^ ^^^^


(Nastavak.) ´´´.´´-


Vrlo je dobra Guttenbergova, „Deudrometrija", sadržaja u drugom


odsjeku svezka II. Skoro je to djelo najpodpunije i najbolje od svih što su


dosele napisana. U cieloj radnji nije ništa suviše rečeno, a pogledom na raz


pravljena pitanja niti premalo. Samo nije naći poglavlja, kako se ustanovljuje


prirast sortimenta i kako se odnosne skrižaljke sastavljaju, što je za školu


neobhodno potrebito, kojoj i sam autor pripada sa većim djelom svojih suradnika.


U sadanje doba su postojeće skrižaljke prihoda sasvim nedostatno pomoćno


sredstvo, koli za pristaše nauke o čistom prihodu, toli i za pristaše obhodnje


najvećeg poprečnog prihoda. Ti računi su nedostatni, dok nam skrižaljke ne


pokazuju koliko drva od 20, <25, 30, 35, i t. d. centimet. promjera imade u


ukupnoj zabhi. S toga je za požaliti,, da i ovo najnovije, djelo ne .sadržaje na-.