DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 494 —


Sume bližih privatnika još šu u nepoVoljnijein. Od 8194 rali jedva dolazi


3000 rali na visf.ku šumu srednje starosti i to na vlastelinstvo Jastrebarsko,


te na vlastelinstvo T—r,— u Okičkom lugu, đočim su ostale privatne šume


sasvim, poharane, a slične .´u više šikaram nego nizkiin šumam.


U zagajenih i pomladjenih šumah ovog predjela neimade nigdje traga va


ljanoj ogoji osifli u vlastelinstvu Jastreharskom, koje u svojih šuniah nedopušća


nikakove paše, već živo nastoji oko umjetnog pomladjivanja po većih kompleksih,


u koju svrhu uzgaja biljke u biljevištih i razsađnicih.


, ,´ Za pomladjivanje ovo,´koje rukovodi neumornim trudom vlastehnski šumar,
odgaja se ponajviše hrast Qu. peđunculata i Qu. Kobur, zatim Abies excelsa,
djelomice Pinus silvestris, P. nigricans, Larix europaea i Robinia pseudo acacia,
koja zadnja vrst veoma bujno raste u gustom uzgoju, te postizava na boljem
(ilovasto-pjeskovitom) tlu već u 6—8 god. od 4—6 met. visoko čisto i podpuno
deblato stablo u debljini prsne visine od 6 —8 cmt.


Izim gospoštije Jaska neimade nijedno vlastelinstvo svoga šumara, nego


samo u čitanju i u pismu nevjeste lugare.


U još lošijem stanju stoje razmjerno prama površini šumišta one šume
seljačkih žitelja, koji imadu 12.030 rali od kojih zaprema 2000 rali visoka
šuma (od 40—60 god.), 6000 rali nizka šuma, dočim šikarje zaprema ostatak
od 4000 rali. ; ´


Iz svega toga nepobitno sijedi, da šum. gospodarstvo svaki danmalakšei
pada, a tomu se nevalja čuditi, ako je već sada tako silna oskudica na gorivnom
drvu nastupila, da se danas u okolici drage volje 15—20 godina ležeća trula
drva i panjevi kopaju i za ogriev rabe, vozeć takova drva po 6 sati udaljenosti
iz njekadanjeg šumovitog Okićkog brda.


r? .::/. [, ; IV. Uredjenje šuma.


I u tom poslu malo ili ništa nije učinjeno.
Dovoljno je spomenuti, da temeljnih knjiga neima, osim što jih ima urb.
obćina jastrebarska.
Ali po do sad učinjenih odredabah nade je, da će se skoro i toj nestašici
pomoći.
Isto tako neposjeduje nijedna urb. obćina šum, gospodarsk. osnove osim
obćine jastrebarske.


Jastrebarska urb. obćina ima doista sastavljenu osnovu od godine 1882 ,
ali ova osnova neodgovara danas više svrhi i glede na stojbinske okolnosti kao i
glede na površinu, buduć je za tadanju dobu u osnovu uvršteno 784 rali, doČim
posjeduje danas kupnjom 1352 rali šumišta.


Ta osnova imala bi se prema tomu na novo uprihčiti.


Što se tiče uživanja obć. šuma, to je ovo u raznih urb. obćinah različito.
Tako se na pr. za ogrievno drvo ponješto dati može (ponajviše sasvim suha i
neplodna stabla ter takova vrst drveća, koja se u porastlinah trpiti nesmiju;
tako Jia pr. u hrastiku grabrovi i t, d;) u onih urb. obćinah, koje posjeduju