DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 11. u ZAGREBU, 1. studenoga 1888. God. XI!. Posljedice haranja šuma.´´ Nepovoljno stanje naše gospodarske produkcije mora se velikim dielom pripisati škodljivim promjenam, koje su nastale u klimatičkih naših odnošajih. Da su se ti odnošaji poremetili, uzrokom je opustošenje šuma, koje su na prostranom kontinentu najsigurniji regulator podnebja. Dan danas gdje se na sve strane šume harače, a za podmladak se dovoljno nebrine, vidimo kako vrućina i zima sve to ekstremnijom postaje, kako kasni mrazovi sve to više uništuju vinograde, voće i usjeve; kako se vlaga u zraku umanjuje i mjesto dobrih kiša dobivamo oluje, prolome oblaka i tuču; vidimo nadalje, kako poplave i piesak haraju najplodnije priedjele i s vremenom ih u pustoš pretvaraju. U očigled ovakovih pojava trebalo bi što energičnije nastojati, da se nastavše zlo ukloni, koje ne časovito, već trajno i rapidno, umanjuje narodni imetak. Gola, opustošena brda nemogu da privlače na se onoliko atmosferske vodene pare, koliko brda šumovita, niti su kadra tdiko kao ova da absorbiraju kišne vode, dapače niz gole strmine obara se divlja bujica u doline, da tamo sav prirod pohara i uništi. Ovim načinom biva, da potoci i rieke nenadano i u nevrieme nabujaju i razne kulture upropašćuju; s druge strane opet opaža se, kako potoci i rieke sve to manje vode imaju te nisu kadri, da služe industriji, brodarstvu i natapanju zemljišta. Ovo se je zlo opazilo imenito kod rieke Rena, nu tamo su se odmah i pobrinuli, da se ovo stanje nepogorša. Sastala se je naime medjunarođna komisija, koja je posebnimi zakoni uzela u zaštitu šume, koje okružuju vrelište te rieke. Ima žalibože dosta eklatantnih primjera, kakove strašne posljedice nosi haranje šuma obzirom na klimu i gospodarsku produkciju. U Miirzthalu u Štajerskoj bijaše kultura raži od vajkada podpuno sigurna glede uspjeha, a tuča ondje sasma nepoznata. Posljednjih decenija počelo se je dogadjati, da se je raž koncem svibnja, dapače početkom lipnja smrzla, a led je padao svake * Ovaj članak vadimo iz „Nar. Novina" broj 222 i 223 t. g., ter ga priobdujemo našim cienjenim čitateljem sbog njegove osobite važnosti, a podjeđno smo na dotičnih mjestih istoga članka njekoje primjetbe s naše strane učinili. Ur. 34 |