DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 11. u ZAGREBU, 1. studenoga 1888. God. XI!. Posljedice haranja šuma.´´ Nepovoljno stanje naše gospodarske produkcije mora se velikim dielom pripisati škodljivim promjenam, koje su nastale u klimatičkih naših odnošajih. Da su se ti odnošaji poremetili, uzrokom je opustošenje šuma, koje su na prostranom kontinentu najsigurniji regulator podnebja. Dan danas gdje se na sve strane šume harače, a za podmladak se dovoljno nebrine, vidimo kako vrućina i zima sve to ekstremnijom postaje, kako kasni mrazovi sve to više uništuju vinograde, voće i usjeve; kako se vlaga u zraku umanjuje i mjesto dobrih kiša dobivamo oluje, prolome oblaka i tuču; vidimo nadalje, kako poplave i piesak haraju najplodnije priedjele i s vremenom ih u pustoš pretvaraju. U očigled ovakovih pojava trebalo bi što energičnije nastojati, da se nastavše zlo ukloni, koje ne časovito, već trajno i rapidno, umanjuje narodni imetak. Gola, opustošena brda nemogu da privlače na se onoliko atmosferske vodene pare, koliko brda šumovita, niti su kadra tdiko kao ova da absorbiraju kišne vode, dapače niz gole strmine obara se divlja bujica u doline, da tamo sav prirod pohara i uništi. Ovim načinom biva, da potoci i rieke nenadano i u nevrieme nabujaju i razne kulture upropašćuju; s druge strane opet opaža se, kako potoci i rieke sve to manje vode imaju te nisu kadri, da služe industriji, brodarstvu i natapanju zemljišta. Ovo se je zlo opazilo imenito kod rieke Rena, nu tamo su se odmah i pobrinuli, da se ovo stanje nepogorša. Sastala se je naime medjunarođna komisija, koja je posebnimi zakoni uzela u zaštitu šume, koje okružuju vrelište te rieke. Ima žalibože dosta eklatantnih primjera, kakove strašne posljedice nosi haranje šuma obzirom na klimu i gospodarsku produkciju. U Miirzthalu u Štajerskoj bijaše kultura raži od vajkada podpuno sigurna glede uspjeha, a tuča ondje sasma nepoznata. Posljednjih decenija počelo se je dogadjati, da se je raž koncem svibnja, dapače početkom lipnja smrzla, a led je padao svake * Ovaj članak vadimo iz „Nar. Novina" broj 222 i 223 t. g., ter ga priobdujemo našim cienjenim čitateljem sbog njegove osobite važnosti, a podjeđno smo na dotičnih mjestih istoga članka njekoje primjetbe s naše strane učinili. Ur. 34 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 4 <-- 4 --> PDF |
N - 470 — godine. To sve pripisuju haranju šuma u onom kraju. Na taj način opustjela je Grčka i jedan dio Romagne. Gornja Italija uprkos veličanstvenomu sustavu navodnjivanja nije kadra, da nadomjesti štetne posljedice haranja šuma i mora da nazaduje u kulturi, koja je nekada bila na najvećem stepenu. Stari podatci o rieci Padu i njegovih većih pritocih, čija voda hrani tisuće malih kanala za natapanje tla, glase, da se ta rieka, kad su bile jake kiše ili se snieg topio, čitavih devet dana trebala, da naraste do najvećega stanja vode, a sada naraste iznenada najvećom brzinom i već za 48 sati valjaju se neobuzdani njegovi valovi preko nasipa i polja, zatrpavajuć zrele skrro usjeve inuljem i kamenjem. Ogromne svote moraju se svake godine žrtvovati, samo da se kanali i odvodni jarci očiste od muljevine. Vlada nastoji, da to zlo, proti komu su nasipi nemoćni, po što po to zaprieči, pa makar i uz cienu iznovičnoga pošumljenja poharanih gorskih obronaka. Sve anketne komisije, koje su imale da izvide uzroke toga stanja, izjavile su suglasno, da tu samo pošumljenje golih brda može donieti spas, koji će posao silne svote progutati. Shčan kalamitet razvio se je u kratko vrieme i u Francezkoj. Tamo je pučanstvo, dok je trajao metež i nered velike revolucije, skoro sve šume izkrčilo. Poslije 30 godina već se je klima tako pogoršala, imenito što se tiče kasnih mrazova i tuče, da je pučanstvo bilo prinuždeno umoliti vladu za pomoć. Kada je na to god. 18o4. bilo povjerenstvo vještaka izaslano, da stvar izvidi, potvrdilo je ovo u svom izvještaju kao istinite sve tegobe pučanstva i svjetovalo, da se ižkrčene šume iz nova sade, jer inače da će Dauphine-u i Provengu pustoš dieliti od Piemonta. U Španjolskoj bijaše još za Karla V. rieka Manzanares brodiva do Madrida ; Mauri plovili su Ebrom 60 milja daleko, a Quadalqnivirom do Gordove. Sada svega toga nema i izvjestno je, da je taj kalamitet nastao uslied neograničenoga pustošenja šuma, koje je počelo poslije i/gona Maiira. Poslije toga opustošenja okrenulo je podnebje u Španiji većinom tako na gorje, da je ne samo vegetaciji bilja, nego i istomu ljudskomu životu škodljivo, pače opasno. Pošumljena površina ugrieva se i ohladnjuje mnogo polakše od gole površine. Ona po danu hladi, a po noći grije, što ima vrlo povoljne posljedice. To vidimo i na naših hrvatskih vinogradih, koji su okruženi sumarni. Riedko se kada dogodi, da bi isti pozebli, jer ih šuma brani. Zemlje, koje imadu normalni šumski posjed, niti nepoznaju oštrih vjetrova, koji suše tlo, koji ubijaju životinjski i vegetabilni organizam, jer šume takove vjetrove lome i zaustavljaju. Ovo su primjeri iz nješto davnije prošlosti, ali žalibože ima i novije vrieme primjeru, kakovimi težkimi posljedicami rodi haranje šuma. U njekih krajevih Tirola poharani su, hvala dobroj šumskoj upravi, čitavi šumski priedjeli. Posljedica toga haranja, od koje su njeki posjednici imali časovitu korist, bila je ta, da se sada pučanstvo mora seliti iz onih krajeva. Obća sterilnost tla i silne elementarne nesgode učinile su ondašnjemu pučanstvu nemogućim, da ondje dalje živi. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 5 <-- 5 --> PDF |
A kako mi u Hrvatskoj stojimo u tom pogledu, to je stvar obće poznatd. Nemile posljedice haranja šuma prikazuje nam najbolje naše Primorje, naša gornja Krajina i naše Zagorje. Krajevi, o kojih i poviest i tradicija svjedoči, da su nekada bili plodni i prirodno u svem bogati, sada su pusti i neproduktivni usljed haranja šuma. Pučanstvo Primorja i gornje Krajine, kraj svojih duševnih i tjelesnih vrlina, uz povoljni položaj uz more i blizu mora, moglo bi biti najimućnije, da nije zla, koga nije kadro ni najvećim naporom tjelesnih svojih sila ukloniti, naime posljedice haranja šuma radi koje se priroda sada osvećuje neodoljivom silom. I u nas opaža se slabija brodivost rieka, mi imademo bezbroj suhih potočnih korita, koja se samo onda napune vodom, kada se uslied oluje i plahe kiše obore bujice s visina. Prirodni kanal:, koji su nekada bili prava blagodat po čitave krajeve, sada su obumrli, te samo njihova suha i pusta korita pokazuju, da je u davno doba bio to potok s mnogo vode, koje sada najveći dio godine uzalud ondje tražiš. I u nas ima dosta pješčana neplodna tla, koje je nastalo uslied naglih bujica i neobuzdanih vjetrova. Takova tla puna je gornja Krajina i ono je uzrok stradanju ondješnjega pučanstva. Daleko bi pošli, ako bi htjeli ovdje obširnije govoriti o uzrocih šumskoga haranja. U glavnom dadu se navesti dva razloga; neukost i opakost pučanstva s jedne strane, a s druge strane sebičnost i koristoljublje vlastele. Haranje šuma u hrvatskom Primorju datira se iz davne dobe i zna se, da su naše primorske šume sječene radi gradnje brodovlja, a najbolja mušterija bijaše silna njekad mletačka republika, u svoje vrieme prva pomorska oblast. Krajiške šume postradaše konačno u novije vrieme, žalibože pod krajiškom upravom, koja je u opustošenih gornjo-krajiških šumah ostavila najžalostniji trag svoje dielatnosti. Dok ovdje u gradjanskoj Hrvatskoj i Slavoniji nije nitko ni snivao 0 kakovoj šumarskoj službi, bila je ona u bivšoj vojnoj Krajini odavna već organizovana, pa za čudo u gradjanskom dielu Hrvatske i Slavonije bile su šume sve do novijega vremena sačuvane od pustošenja, dočim su u gornjoj Krajini uzprkos obsežno organiziranoj šumarskoj službi mjestimice doista poharane. (Tomu mjestimičnom pustošenju šuma krivo je samo pučanstvo, koje unatoč svijuh mogućih šumsko-redarstvenih mjera, sveudilj napada na obližnje šume, paleć drvlje i krčeć šumište u svrhu poljskoga gospodarenja. Žalostne takove primjere pruža nam žalibože zadosta okolica oko sela Zaborski, Močila i Ljubča, ter i Vališsela u obsegu modruško-riečke županije. Uredn.). U gradjanskom dielu naše domovine počelo je haranje šuma upravo u vrieme, kako je uveden u kriepost šumski zakon. To je velika doduše ironija slučaja, ali je sbilja tako. Pod konac absolutne vladavine i onda sve dalje učestale su prodaje šuma u veliko, koje po sebi nebi štetne bile, da su se šumske izsječene površine iz nova pomladjivale, mi jer to nije učinjeno, svaka takova sječa morala se je smatrati pustošenjem, a da to jest, dokazuju posljedice, koje osjećamo u poremećenih klimatičkih i kulturnih odnošajih. Novčane neprilike naših veleposjednika namamile su u zemlju |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 472 — okretne spekulante sa svih strana Evrope, te su ovi naše najveće narodno blago, naše šume tako uništili, da sada liepih šuma mogu pokazati samo nekoja, razumno upravljana vlastelinstva i imovne obćine. I tu je bila uprava kriva, jer da se je odmah iz početka pazilo na prodaje šuma i nestajanje šumišta, sada bi daleko bolje stajali s našimi šumami, pak i s našom poljskom kulturom nego što stojimo. Govoreć o posljedicah pustošenja šuma, nehotice se nameće pitanje, kako bi se dalo predusresti tomu zlu. Na to pitanje čini se vrlo lahak odgovor, te će svaki kazati, neka se zakon strogo vrši, neka se nikomu nedaje ni milosti ni obzira. Ovo i jest jedino umjestan odgovor, jer čemu zakon i njegove ustanove, ako se nedrži? Pa, žalibože ipak se zakon mimoilazi i dogadja se, što je protivno njegovu slovu i duhu. Šumsko štete, ako je u obće moguće, da se izvrgnu u nasilje, kadre su doduše šume u velikoj mjeri opustošiti, ali to ipak nije toliko, koliko kada se šume sa znanjem oblasti prodavaju i kad poslije nitko nepita. da li se izsječeni dielovi šumski iz nova pošumljuju. Takova se je nepodobština dogodila eto u Tirolskoj, kako već napom´enusmo, premda je u Cislajtaniji šumska uprava odavna dobro uredjena i premda se tamo strogo pazi na upravu sa šumami privatnih posjednika. Zakon se je uzprkos svemu tomu mimoišao. Ovdje treba uprava da postupa bezobzirno i da privatne vlastnike uputi, da su šume doduše njihova vlastnost, ali ujedno i narodno dobro kao regulator klime, o kojem visi plodnost i produktivitet tla. Ako se već šta proda, ima se iz nova pošumiti, imenito takovo tlo, koje očito nije prikladno za ino, nego za šumsku kulturu. Zajedničke šume obćina nebi bilo uputno bez osobito težkih razloga dieliti medju ovlaštenike. (Dieljenje obćinskih šuma u načelu nije po ustanovah šumskoga zakona slobodno. Poznato je iz prakse, da su obćinari, koji su svoj dio šumski dobili iz zajedničke obćinske zadruge, taj svoj dio nemilice sasjekli i poharali. U tom pogledu nam svjedoče obćinske šume u susjednoj Kranjskoj, a i ovdje kod nas, nu samo mjestimice u starom provincialu. Dozvolu za dieljenje obćinskih šuma daje u svakom slučaju vlast zemaljska samo onda, ako bi to silno potrebito bilo, ili ako bi dieljenje pružalo takovih koristi, koje se neprotive obćenitoj skrbi za uzdržavanje šuma. Uredn.) Jer ako se takove šume razdiele, onda je to prvi korak k haranju. U malom kompleksu neće se ni opaziti, kako se malo po malo šuma sve to više sieče, dok je u edanput nestane. A što se tiče čuvanja šuma od navale pojedinaca, tu držimo da je dobar nadzor mnogo kadar pomoći. Nije dosta da lugari naidju na štetu, već bi trebalo da ju prieče. Lugari treba da su pouzdani u svakom pogledu, a ako ih nije dosta u kojem srezu, neka im se broj poveća. Žalibože neopažamo potrebite živosti u vršenju šumarske službe, koja bi bila nuždna, da se šumska imovina narodu što više sačuva i umnoži. Za čudo je, da se u pojedinih županijah mogu pred očima nadšumara izvoditi u vlastelinskih šumah sječe, koje su kao jaje jajetu |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 473 — nalike haranju, dok napokon sa neslužbene strane stigne prijava zemalj. vladi, koja mora tada da zahvati u tečaj stvari. Pogledom na to bilo bi vrlo koristno, da strukovni organi zem. vlade periodično zalaze u županije i tamo ne samo šumarsku službu u užem smislu, nego i gospodarenje sa šumami strogo nadziru. Bude li se dalje opazilo, da se pomno bdije nad narodnim blagom, našimi šumami, nadamo se, da će biti i haranja šume manje, a tim manje i nemilih posljedica, koje za pustošenjem šuma izostati neobičaju. U prvom redu je glavna dužnost šumarsko-upravnog osoblja, da budnim okom bdije nad tim, da se šume ne samo racionalno rabe, nego takodjer i postupice goje i gaje, šumske branjevine najstrožije čuvaju od napadaja stranil.; nadalje pako, da podredjeno lugarsko i pomoćno-tehničko osoblje točno i savjestno vrši svoju službu. Tim načinom stati će se uspiešno na put haranju šuma i svakoj daljnjoj neurednosti u šumskom gospodarenju! Opazka uredničtva. Nješto 0 procjeni žira. Piše šumarnik Mijo Radošević. Poznato je, da su negda žirovine naših šuma veći prihod davale, nego što ga davaše svojim glavnim užitkom; s toga je naravno, da su procjene i takove prodaje šumarom zadavale dovoljno posla. Uzprkos toga bivalo je i biva, da je ova trgovina što no kažu: „kupiti mačku u vreči". Unovčivanje šumskih dohodaka još daleko zaostaje izpod efektivne vriednosti, a krivci toga sami su šumari. Zašto ratarstvo razmjerno veći prihod daje, nego što ga davaju šume, neka razjasni ovaj primjer: Dokazano je, da je hranivost raži napram žiru kao 1 : 0´44, pa ako stoji 1 metrički cent raži 5 lor., to bi stojao tada 1 nietr. cent žira 2-20 for. ih 1 hekt. 1"34 for. — nu plaća se samo sa 10—50 novč. A što da kažem o ovogodišnjoj bukvici, koja se po hektolitru niti sa 5 nvč. prodati neće?! Nerazrajerje ovo slično je za pašu, drvarinu i t. d.; samo što se eto vriednost hrastovine od dana do dana približuje maximalnim cienam, pa zato budi hvala šumarom, koji traže temeljnu podlogu u procjeni i prodaji. Procjena i prodaja drva može se mnogo laglje obaviti, nego što to biva kod procjene i prodaje žirovine, a u koliko sam proučio razne načine šumara kod takove procjene, mogu odtud zaključiti, da se od takova posla svaki šumar leca. Recimo, da se svinje u šumah prehranjuju od 1. listopada do 15. ožujka i da svaka na dan 45 litre žira potroši: to bi činilo svake god. kod 470.000 komada krmadi, u žirenju nalazeće se, doista ogromnu kolikoću žira, te premašuje svakako 1"5 miliona for. vriednosti. |