DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 497 U cielom pol. kotaru jastrebarskom sa 31.120 rali šumišta (bez obzira karje) jest dakle: zaliha drvne gromade ili ukupni god. prirast t). obćinskih šuniah . . . 474.066 m*. 4030 m^. istelinskih šumah ... . 340.670 „ 2896 „ jačkih šumah 328.000 „ 2788 „ ivenih šumah 54.065 , 460 „ ukupno 1,196.801 m\ 107174 m^ ili 1,472.065 pr. mt. ili 12.514 pr. met. ili 368.016 mt. hvati ili 3.128Va pr. met, hvati. Ako se porazđieli taj god. užitak od 3128*/* met. hvati na u ovomu u živućih 22.000 duša, odnosno ako se računa 10 članova na jednu obitelj a, 2200 obitelji, onda bi pripalo poprlečno na 1 obitelj l´/j hvata. U koliko povoljnije bi moglo ovo stanje onda biti, kad bi se ove šume )darlle prama znanosti šumarenja u onom slučaju, ako nebi bile te šume epkane onako, kako su to danas, razabrat ćemo iz sliedećega razmatranja. Ako se uzme, da se ukupna površina od 31.120 rali s 80 godišnjom injom „sa sječom do gola" šumari i uzgaja, što bi na 20 godišnji dobni d odpalo 7780 rali, dakle na godišnju sječu 389 rali pripadalo, to bi po mantelovoj skrižaljki trećega podređjenog razreda na 1 ral najstarije 80 nje sječe 183 m^ ili 225 pr. met., a na 889 rali 389 X 225 = 87.526 . met. ili 21.881 pr. metrič. hvati na jedno godišnje uživanje došlo, od bi pripalo na 1 obitelj 11 hvati, dakle više 8 ´/g hvati. Ovo proračunanje, koje se samo za obće predočenje stanja ovdešnjih šuma Ija, jasno dokazuje, da je vrieme nadošlo skrbiti se za kameni ugalj. V. Buduće šumarenje. Stanje šuma u obće, pa bile one obćinske ili vlastelinske, zahtjeva, da se prama §§. 2., 3., 4. i 5, šum. z. gospodare i uzgaje, te u smislu §. 10. zagaje. Pogledom na šume urb. obć., imale bi se ove svom strogošću ponajprije rskih predjelih urb. obćina Vranovdol, Prilipje, Prekrižje, Plešivica, Jurn, Popovđol, Polanica te Vlaškovac u stanovitoj površini zagajiti i umjetnačinom sa brzorastućimi vrsti drveća (Robinia pseudo-acacia, Pinus siliš, Pinus maritima, Larix europaea) i to sa biljkami pošumiti. U ostalih gorskih predjelih, gdje se u svrhu naravnog pomladjivanja još jno dozrielih stabala nalazi, imale bi se šume po razmjeru ustanovljene obhodnje prije svega od paše izključiti i zagajiti, te za nadopunjenje ogoje tnim načinom pripomoći. Za umjetno pošumljenje bilo bi svakako potrebito ustrojiti biljevišta i .dnjake, te pošto je nadzor i uzgoj pokraj sadanjeg lugarskog osoblja neić, i pošto bi uzdržavanje tih sjemenjaka više stajalo, nego bi se potrošilo upovanje gotovih biljka, to bi bilo probitačnije, da se sa novcem, unišlim |