DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 32 <-- 32 --> PDF |
od šumske odštete, koji se sad ulaže u štedionicu, svake godine njekoliko tis biljka iz bližnje okolice dobavi. Isto tako imala bi se prama ustanovljenoj dobi obhodnje na dobne r rede razdieljena površina jednog razdobja zagajiti i pošumiti. Obzirom na potrebu paše za seljačku stoku imalo bi se prije svega lufiiti, koji bi se način sječe imao za buduće gospodarstvo ustanoviti t. j . li bi bila probitačnija „pravilna preborna sječa" ili ,sječa do gola" (Kahlschla buduć i jedan i drugi način sječe svoje njeke vrline i mape ima. Pravilna preborna sječa, koja se više preporučuje, kako je poznato, bregoviti položaj sa nježnim i nezasjenjujućim, te lahko letećim plodom nje vrsti drveća (Fagus silvatica, Abies pectinata i A. axcelsa i t. d.) dopušta razmjeru ustanovljene dobe obhodnje i razreda napašivanje stoke samo u ( razreda, dakle na polovičnoj površini šumišta. Nu tomu se hoće bolje lugar osoblje, nego što je takovo danas. Oplodna sječa bila bi u stanovitih okolnostih u ravnici najprikladnija naravno pomladjivanje, ako je vrst drveća za to prikladna. Za „sječu do gola", u kojoj se mogu godišnje sječine najlaglje kontrolov mora biti i položaj u ravnicah prikladan, a nije se bojati, da će dobro omršaviti ili da će mladj, bujad i korov uništiti. ; ; Oplodna sječa u ravnicah nepreporuča se ovdje u hrasticih, buduć je p težak, te se na daleko razsijati nemože, jer takav plod odpada jedino u blis stabla odnosno na površinu, koju krošnja i granje pojedinog stabla zastire. Glede pašarine, koja je narodu najpotrebitija, opaža se, da se može 1 šumarenja sa „sječom do gola" počamši od 21 godišnje do event. 80 godiš obhodnje 79 rali dakle na pr. kod 80 rali šumišta 59 rali za pašu propust dočim bi se kod oplodne sječe samo 40 rali, dakle za 477o manja površina pašu prepustiti mogla. Iz tih obzira, te osobito sbog poljskomu gospodarstvu potrebite p mislim, da bi se šume u ravnici sa „sječom do gola", a u bregovitih predje sa „oplodnom sječom" šumariti imale. VI. Uprava urbar, obćina. Uprava od 25 ukotarenih urb. obćina bila je ovdje tako rekuć bez SVE upute i prave kontrole. Privremena naredba visoke kr. zem. vlade od 4. ožujka 1871. br. 21 nespominje u §§. 17., 19., 20., 24., 25., 26. i 43. nigdje urb. obćine i dje krug njihovih odbora, nego samo zastupstva pohtičkih obćina, kojim se pred rukovodjenje dobara urb. obćina, prem da postoji od vajkada t. j iza proved( segregacije za svaku urbar, seljačku obćinu poseban imovni odbor, koji ru vodi s imovnim imetkom. , Upravljanje sa imovno-obćinskim dobrom po odboru, kojega od vajki biraju ovlaštenici dotične urbar, obćine na glavnoj skupštini, odgovaralo svakako bolje načelu, nego da sa takovim imetkom obć. poglavarstvo odnoi |