DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 32     <-- 32 -->        PDF

od šumske odštete, koji se sad ulaže u štedionicu, svake godine njekoliko tis
biljka iz bližnje okolice dobavi.
Isto tako imala bi se prama ustanovljenoj dobi obhodnje na dobne r
rede razdieljena površina jednog razdobja zagajiti i pošumiti.


Obzirom na potrebu paše za seljačku stoku imalo bi se prije svega
lufiiti, koji bi se način sječe imao za buduće gospodarstvo ustanoviti t. j .
li bi bila probitačnija „pravilna preborna sječa" ili ,sječa do gola" (Kahlschla
buduć i jedan i drugi način sječe svoje njeke vrline i mape ima.


Pravilna preborna sječa, koja se više preporučuje, kako je poznato,
bregoviti položaj sa nježnim i nezasjenjujućim, te lahko letećim plodom nje
vrsti drveća (Fagus silvatica, Abies pectinata i A. axcelsa i t. d.) dopušta
razmjeru ustanovljene dobe obhodnje i razreda napašivanje stoke samo u (
razreda, dakle na polovičnoj površini šumišta. Nu tomu se hoće bolje lugar
osoblje, nego što je takovo danas.


Oplodna sječa bila bi u stanovitih okolnostih u ravnici najprikladnija
naravno pomladjivanje, ako je vrst drveća za to prikladna.


Za „sječu do gola", u kojoj se mogu godišnje sječine najlaglje kontrolov
mora biti i položaj u ravnicah prikladan, a nije se bojati, da će dobro
omršaviti ili da će mladj, bujad i korov uništiti.


; ; Oplodna sječa u ravnicah nepreporuča se ovdje u hrasticih, buduć je p
težak, te se na daleko razsijati nemože, jer takav plod odpada jedino u blis
stabla odnosno na površinu, koju krošnja i granje pojedinog stabla zastire.


Glede pašarine, koja je narodu najpotrebitija, opaža se, da se može 1
šumarenja sa „sječom do gola" počamši od 21 godišnje do event. 80 godiš
obhodnje 79 rali dakle na pr. kod 80 rali šumišta 59 rali za pašu propust
dočim bi se kod oplodne sječe samo 40 rali, dakle za 477o manja površina
pašu prepustiti mogla.


Iz tih obzira, te osobito sbog poljskomu gospodarstvu potrebite p
mislim, da bi se šume u ravnici sa „sječom do gola", a u bregovitih predje
sa „oplodnom sječom" šumariti imale.


VI. Uprava urbar, obćina.
Uprava od 25 ukotarenih urb. obćina bila je ovdje tako rekuć bez SVE
upute i prave kontrole.
Privremena naredba visoke kr. zem. vlade od 4. ožujka 1871. br. 21
nespominje u §§. 17., 19., 20., 24., 25., 26. i 43. nigdje urb. obćine i dje
krug njihovih odbora, nego samo zastupstva pohtičkih obćina, kojim se pred
rukovodjenje dobara urb. obćina, prem da postoji od vajkada t. j iza proved(
segregacije za svaku urbar, seljačku obćinu poseban imovni odbor, koji ru
vodi s imovnim imetkom. ,
Upravljanje sa imovno-obćinskim dobrom po odboru, kojega od vajki
biraju ovlaštenici dotične urbar, obćine na glavnoj skupštini, odgovaralo
svakako bolje načelu, nego da sa takovim imetkom obć. poglavarstvo odnoi