DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 499 >obć.
zastupstvo" njekim načinom neposredno rukovodi, a to s toga-,[što´je poj^;
dinomu zastupniku upravne obcine, neživuć u dotičnom selu, manje poznata,
svakojaka potreboća dotičnog sela, nego ovlašteniku istog sela ili urb. obćine.


Obćinska poglavarstva neka bi vodila uz kr. kot. oblast nadzor nad imo- ,
vinom, ali neka nebi imala pravo po obć. zastupstvu odo rene konačne godišnje
račune potvrditi, nego neka bi iz sredine dotičnog imovnog odbora izabrani
računarski odbor takove pregledane račune predlagao glavnoj skupštini, dakle
svim ovlaštenikom. ; ;


Što se´ tiče materijalnog stanja urb. obćina pogledom na njihov dohodak
iz šuma, primjećujem, da bi se u tom što šta kazati moglo, nu to za sad
prepuštam do bolje zgode. ´ ´


U obće moram spomenuti samo to, da bi valjalo drugi način odabrati,nego
što je onaj, kojim se danas sa obć. imetkom upravlja.


II tu svrhu bilo bi od skrajne potrebe, da se stupi čim prije do druge
organizacije šumarstva u zemlji, jer bez ove nastradati će ne samo naše šume,
nego i narodni imetak, koji u njih leži.


Pa koliko je po našu zemlju koristno, da se podigne konjogojstvo i stočarstvo,
u koju svrhu je skrbljeno sa novim veterinarskim zak<)nom, u toliko
nebi škodilo, kad bi se novom organizacijom čim prije i šumarstvo u našoj
zemlji na čvrste noge postavilo — imenito glede uprave šuma urbar, obćina.


0 toj potrebi pisalo se je već do sita, pa nemislim, da ima žive đuše,koja
nebi samnom bila u tom složna, da je možebit kucnuo već zadnji čas,
da se 0 tom ozbiljno što valjana učini, inače nastradati će i naše obć.; šume
i naš imetak. S—r— kot. šumar.


Kritično razmatranje o djelu „Handbuch der Forstwissenschaft"
od dr. Tuisito Lorey-al ´ V^ ^^^^


(Nastavak.) ´´´.´´-


Vrlo je dobra Guttenbergova, „Deudrometrija", sadržaja u drugom


odsjeku svezka II. Skoro je to djelo najpodpunije i najbolje od svih što su


dosele napisana. U cieloj radnji nije ništa suviše rečeno, a pogledom na raz


pravljena pitanja niti premalo. Samo nije naći poglavlja, kako se ustanovljuje


prirast sortimenta i kako se odnosne skrižaljke sastavljaju, što je za školu


neobhodno potrebito, kojoj i sam autor pripada sa većim djelom svojih suradnika.


U sadanje doba su postojeće skrižaljke prihoda sasvim nedostatno pomoćno


sredstvo, koli za pristaše nauke o čistom prihodu, toli i za pristaše obhodnje


najvećeg poprečnog prihoda. Ti računi su nedostatni, dok nam skrižaljke ne


pokazuju koliko drva od 20, <25, 30, 35, i t. d. centimet. promjera imade u


ukupnoj zabhi. S toga je za požaliti,, da i ovo najnovije, djelo ne .sadržaje na-.