DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 499 >obć. zastupstvo" njekim načinom neposredno rukovodi, a to s toga-,[što´je poj^; dinomu zastupniku upravne obcine, neživuć u dotičnom selu, manje poznata, svakojaka potreboća dotičnog sela, nego ovlašteniku istog sela ili urb. obćine. Obćinska poglavarstva neka bi vodila uz kr. kot. oblast nadzor nad imo- , vinom, ali neka nebi imala pravo po obć. zastupstvu odo rene konačne godišnje račune potvrditi, nego neka bi iz sredine dotičnog imovnog odbora izabrani računarski odbor takove pregledane račune predlagao glavnoj skupštini, dakle svim ovlaštenikom. ; ; Što se´ tiče materijalnog stanja urb. obćina pogledom na njihov dohodak iz šuma, primjećujem, da bi se u tom što šta kazati moglo, nu to za sad prepuštam do bolje zgode. ´ ´ U obće moram spomenuti samo to, da bi valjalo drugi način odabrati,nego što je onaj, kojim se danas sa obć. imetkom upravlja. II tu svrhu bilo bi od skrajne potrebe, da se stupi čim prije do druge organizacije šumarstva u zemlji, jer bez ove nastradati će ne samo naše šume, nego i narodni imetak, koji u njih leži. Pa koliko je po našu zemlju koristno, da se podigne konjogojstvo i stočarstvo, u koju svrhu je skrbljeno sa novim veterinarskim zak<)nom, u toliko nebi škodilo, kad bi se novom organizacijom čim prije i šumarstvo u našoj zemlji na čvrste noge postavilo — imenito glede uprave šuma urbar, obćina. 0 toj potrebi pisalo se je već do sita, pa nemislim, da ima žive đuše,koja nebi samnom bila u tom složna, da je možebit kucnuo već zadnji čas, da se 0 tom ozbiljno što valjana učini, inače nastradati će i naše obć.; šume i naš imetak. S—r— kot. šumar. Kritično razmatranje o djelu „Handbuch der Forstwissenschaft" od dr. Tuisito Lorey-al ´ V^ ^^^^ (Nastavak.) ´´´.´´- Vrlo je dobra Guttenbergova, „Deudrometrija", sadržaja u drugom odsjeku svezka II. Skoro je to djelo najpodpunije i najbolje od svih što su dosele napisana. U cieloj radnji nije ništa suviše rečeno, a pogledom na raz pravljena pitanja niti premalo. Samo nije naći poglavlja, kako se ustanovljuje prirast sortimenta i kako se odnosne skrižaljke sastavljaju, što je za školu neobhodno potrebito, kojoj i sam autor pripada sa većim djelom svojih suradnika. U sadanje doba su postojeće skrižaljke prihoda sasvim nedostatno pomoćno sredstvo, koli za pristaše nauke o čistom prihodu, toli i za pristaše obhodnje najvećeg poprečnog prihoda. Ti računi su nedostatni, dok nam skrižaljke ne pokazuju koliko drva od 20, <25, 30, 35, i t. d. centimet. promjera imade u ukupnoj zabhi. S toga je za požaliti,, da i ovo najnovije, djelo ne .sadržaje na-. |