DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 500 putaka,, kako bi se upotrebiti dale sadašnje skrižaljke za raSuaaaje vrieđnostl šuma i za rentu, kad bi se navela razvrstbina sortimenta. Osim ovog jedinog manjka izvrstna je inače ta radnja Guttenbergova , te se može mirne duše preporučiti svakom, koji se s otim predmetom bavi, jer sve što je do najnovijeg doba na tom polju učinjeno, naći će unutra. Nu sa stanovišta kao srezki upravitelj, nemože se biti u suglasju sa sledećim poglavjem naime „Uredjenjem šuma od Judeicha. " Kod pregledanja tog djela vidi se istom koliko piskarenja treba, kad se radi po Juđeichovomu postupku uredjenja šuma, te si je lahko moći predstaviti, zašto u Saskoj tako sporo ostaju kod malih šumsko-upravnih kotara. Kritik nebi bio u stanju obaviti taj posao kraj svoje nadšumarije velike do 7200 ha., a težko da bi i bavarski šumarnici tomu skloni bili. Sama izmjera šuma ograničena je na sasma male upravne kotare. Gdje se različni porasti izlučuju do 0.1 ha veličine, ili pače gdje se u iznimnih slučajevih na još manji obzir uzeti imade, tu naravski velikih srezova nemože biti. U gore spomenutoj nadšumariji neće bit više izlučene i do dvadeset puta veće različnosti u porastu, jer vrlo otežčuju gospodarenje. Što se tiče bonitiranja, to Judeich čini razliku izmedju boniteta stoj bine i boniteta porasta. Drugdje se uzima u obzir samo bonitet stojbine, jer taj je stalan, dočim bonitet porasta može se smatrati, da je proiztok boniteta stojbine i gustoće obrasta. Dosta bi bilo kazano o bonitaciji porasta navodom, da porast, koji je na stojbini drugog stupnja dobrote, iznosi 0*8 od normalnog podpunog porasta. Judeic h ne napominje Baur-o v predlog, da se za bonitiranje porasta rabi visina stabala. Nebi bilo baš dobro za preglednost porastlinskih mapa, da se kraj glavne vrsti drveća i dobnog razreda, umetne još i bonitet i primješane vrsti drveća — zadnje pomoćju „urisanih drvca raznog oblika i boje" (Str. 284). Gdje imade puno nuzgrednih vrstih, izgledala bi ta karta dosta šarovito. Na svaki način takove karte, koje previše potankostih sadržaju, nisu nego za ured. U šumi dovoljna je karta sadržavajuća glavnu vrst drveća i dobni razred (ili kod razšestarenja periode). — Kod razdieljivanja šuma veli Judeich, da se ima držati postojećih puteva; odsjeci da se čine veliki od 15 do 30 ha. U tom će biti svaki taksator s njim sporazuman. Ali ako dalje zahtieva, da se glavni prosjeci kao tako zvane gospodarstvene pruge imadu na 10 do 12 mt. uvjek čisti držati, da se okrajno drveće nauči na slobodu, pa ako on takove gospodarstvene pruge kao u osnovi na strani 293 vuče ne samo horizontalno (u obće u onom smjeru, u kojem se ima izgraditi put,) nego i u smjeru najvećeg pada, toga slušati neće nijedan taksator, koji ima posla s drugimi, a ne omorikovimi šumami. U listavih šumah pa i u jelicima i boricima, koji nisu preveć izvržena položaja, nepotrebne su takove gospodarstvene pruge, ako nisu za puteve, te su puka razsipnost. Dali ona od zapada do iztoka uzbrdo protežuća se pruga C na spomenutoj osnovi pogibelj od vihora još više pomnožava mjesto umanjuje. |