DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 507 — vrsta dlaSica, što se iz široke zatke potrgaju, u to đodje sada jedan red jaja, onda opet vrsta dlačica, i tako ide redom dok jednu cielu kvrgu neizgradi. Jedna ženka načini poviše kvrga, jer mora da u njih smjesti 300—50 0 jaja. Takove kvrge de svakomu vrlo lako u oči pasti, jer po boji i obliku izgledaju kao malene gube, koje obično po bukvi rastu. Jaja ostaju u kvrgi preko ljeta i ciele zime. Kad u proljede dune toplo povjetarce oživi kvrga sidušnimi gusjenicami. Nekoliko dana ostanu gusjenice na okupu a onda se stanu po svietu razilaziti. Gubareve gusjenice nisu veliki izbirači. One izjedu sve što je zeleno i sočno. Godine 1851. pojaviše se one u zooložkom vrtu u Berlinu u silnoj množini te su tri godine nemilo harale a pri tom nisu poštedile ni domadih ni stranih drveta ni bjelogorice ni ci-nogorice. Njima je u šumi isto tako udobno kao i u vrtu. U šumi najradje brste hrast, bukvu, javor, briest, topolu i vrbu, a u vrtu sve vodke a uz njih i ružu. Ima primjera, da su gusjenice sve vodke tako do gola obrstile, da nije ostalo ni lista ni ploda, pa da su se tisude i tisude gusjenica po zemlji valjale i od gladi svijale. Godine 1818. pojaviše se gubarove gusjenice u južnoj Prancezkoj kod grada Piođenas po šumah hrasta plutnjaka (Quercu8 suber) u tolikoj množini, da su šume ostale posve gole, a do godine navališe gusjenice na usjeve, pa uništiše sve zeljano bilje. U gore navedenih šumah opazio je ovdješnji kot. šumar, da je parenje tih Jeptira jur obavljeno te da se nemalo na svakom pojedinom ili na svakom drugom ili trećem stablu po više takovih kvrga nalaze, koje kvrge po 400--50 0 jaja sadržavaju. Iz tih jaja, ako se oprezne i sigurne mjere svojevremeno nepreduzimaju, nastati de u proljedu silesija gusjenica, koje de po šuma sve zeleno lišde i šumske plodove uništiti tako, da de šume ostati gole a time jako na drvnom prirastu zaostati, bojati se je pako nakon toga, da de navaliti sigurno druge godine takodjer na usjeve da unište sve zeljano bilje i vode. S toga se ovom obd. poglavai´stvu izdaje ovime najstrožiji nalog, da sve zahtjeve kot. šumara u pogledu tamanjenja tih jaja, gusjenica i leptira, bezođvlačno udovolji te mu toliko težaka na razpolaganje postavi, koliko on to za shodno pronadje. Nadalje valja žiteljstvo pozvati, da na jaja tog gubara, a bududeg proljeda na istu gusjenicu, te u ljeti na leptira u svojih šumah, vrtovih i vodnjacih strogu pazku imade te na sliededi način jaja, gusjenice i leptire uništi: a) na tlu gmazede gusjenice neka se sgrnu i spale (u proljeću); b) neka se u vrieme kada se leptiri pojave, na mjestih sigurnih od požara, nalože nočue vatre, na koje ce leptiri naletjeti i spaliti se (u mjesecu srpnju i kolovozu) ; c) neka se jaja, koja gubarov leptir prilično nizko po deblih u hrpieah, obasutih žutim liepilom nese, s kore sastružu i spale (od mjeseca kolovoza i dalje). Sabiratelji gusjenica neka navuku rukavice na ruke, ostale goloće tiela pako neka dobro zamotaju, a lice neka si namazu uljem ili maslom. Napokon imade se pučanstvo upozoriti, da nejede jagoda ni voda iz vodnjaka, i vrtova, napadnutih gubarom gusjenicam. Taj nalog imade se svestrano razglasiti, a imati de kotarski šumar isto strogo nadzirati, Prisežnici neka sva opažanja u tom pogledu obd. pogl, prijave, koje de to ne odvlačno ovoj kr. kot. oblasti izvjestiti imati. Na jedan od kot. šumara opredieljeni dan imadu se svi prisežnici i lugari u kot šumarskom uredu sakupiti, da im onda kot, šumar u šumah leptira, jaja istog, te u slici tu pogibeljnu gusjenicu dalnjeg znanja i ravnanja pokaže. |