DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 510 — Sitnice. Ovogodišnji šumarski državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva držan je prema naredbi visoke kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 8. do 11. listopada t. g. Povjerenici bijahu p. n. gg. Milan pl. Durst, kr. šumarski ravnatelj kao predsjednik, Mij o Vrb a ni d, kr. zemalj. šumarski nadzornik, Franjo Kesteroanek, kr. žup. nadšumar i Ivan Kolar kr. nadšumar kao izpitni povjerenici, potonji ujedno kao perovodja. K izpitu bilo je pripušteno 14 kandidata, nu samo 11 njih poslužilo se je s tom dozvolom i to : Anderka Julijo ml., Brausil Makso, Guči Vjekoslav, Gulin Josip, Guteša Luka. Jambrušid Milan, Marinovid Josip, Mlinarić Elzear, Eess Antun, Stanković Velimir i Vlahovid Ilija. Pismena pitanja dobiše kandidati sliededa: 1. Kakove prednosti pružaju mješovite šume u obde ? 2. Ima se opisati postupak, kojim se dobivaju razne oline (veličine), dolazede u obličku za komorsku taksaciju, a pođjedno opravdati valjanost njihovu? 3. Sto znadete u obce o impregniranju drveta i koja se svrha kani s tim postidi? 4. Sto se razumieva u obde pod šumskom rentom i na kojih načelih se obračunavanje iste osniva? 6. Na koliko načina biva u praksi orientiranje mjerničkoga stola po Pothenovoj zasadi ? Ti načini imadu se pobliže razjasniti ? 6. Sto se razumieva pod zabranom, što pod zaštitnom i što pod šumom, koja stoji pod sekvestrom ? Što propisuje za pojedine te šume šumski zakon ? Izradba pismenih pitanja trajala je 8. i 9. t. g. a 10. i 11. listopada t. g. bili su ustmeni izpiti s pojedinimi kandidati, kako je koji brojku izvukao. Prigodom klasifikacije kandidata aprobirano jih je 9, i to 4 s dobrim, a 5 s dovoljnim uspiehom, dočim je dvojica kandidata reprobirana. Dne 12. ist. mj. u jutro uručio je predsjednik u prisutnosti povjerenstva aprobiranim kandidatom svjedočbe o osposobljenju. Uspieh izpita za lugarsko osoblje. Dne 28. i 29. kolovoza t. g. obdržavani su kod kr. županijske oblasti u Gospiću nižji državni izpiti za lugarsko i tehničko pomodno osoblje. Izpitu prijavilo se je u svemu 21 kandidat, od kojih jedan izpitu pristupio nije. Od izpitanih 20 kandidata osposobljeno ih je 9, dočim jedanajstorica izpita nepoložiše, Izpitu predsjedaše kr. nadšumar Ivan Adamek, a kao izpitni povjerenici fuugirahu kr. šumar Vilim Pere i protustavnik otJČke imovne obćine Leo Sipek. L. Š. Pokusi o sušenju i vuhlenju (vlaženju) gradjevnog drva. Željezničko družtvo u Chicagu, Hurlingtonu i Anincyu na svojem drvarskom skladištu u Auiori pravilo je zanimive pokuse s drvom, da može ustanoviti onu množinu vlage, koju drvo prima ili gubi tečajem njekog vremena. Ovo se je iztraživalo na raznom drveću i nedavno bje dovršeno, — U glavnom htjelo se je pokusi pronaći pravila, po kojih samo sušenje drva biva i saznati, u kojih mjesecih taj se proces sušenja najtočnije iztiče. — Okrom toga htjelo se je saznati, da li posve osušeno drvo u vlažnih jesenskih i zimskih mjesecih opet vuhli t. j . vlagu prima. Timi iztraživanji započeto je 21. prosinca 1885. a dovršeni su 28. veljače 1887. Tri trupca, hrastov, jasenov i borov (norvežki) naime, bila su skroz i skroz sirova i naprosto otesana. Isti su bili izloženi i daskami obijeni tako, da su daske prekrivale iste trupce. — Podnožje trupaca bilo je od kapanja kao i od neposredne kiše zaštićeno, no samo u toliko, da je ipak zračna vlaga i sunčana toplina mogla djelovati na te gred«, koje su bile poslagane, kao što se već obično slaže gradjevno drvo na otvorenih đrvnicih. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 45 <-- 45 --> PDF |
511 — Na početku iztraživanja imala je hijstova greda 2´2 cmtr. i 13 mmt. debljine i 2-9 duljine; jasenova greda ´22 cmtr. i 10 5 mmt. debljine i 2´3 mtr. duljine i napokon borova greda 24 otmr. i 13 mmt. debljine i 4´8 mtr. duljine. Svakih 14 dana odpililo se je od napomenutih greda u isto vrieme po komad grede i to redom od kraja, pa se je od svakog kusa iz sredine vrtanjem nješto piljevine (drvenine) za pokus uzelo. Od hrastove grede bio je uvjek kod prvih 11 pokusa odpiljen kus od 12-7 cmtr., a kod drugih 13 pokusa bje odpiljeno samo 7*6 cmtr. duljine. — Odpiljeni komadi od jasenove grede za prvih 11 pokusa imali su svaki put 12´7 cmtr. a kod zadnjih pokusa samo 7 6 cmtr. — Od norvežkog bora odpiljen bje svaki put kus od 13 cmt. duljine. Od ovakovih kusa vrtanjem dobivena piljevina točno se je vagnula, posve osušila pa zatim opet vagnula. — Za svaki pojedini takov kus opredieljena je sađržina vlage u postotcih. Svakih 14 dana tako 5´njena iztraživanja bjehu pregledno poredana, pa nam ovakov pregled pokazuje po učinjenih iztraživanjih u vremenu od 432 dana, koliko je drvo primilo ili izgubilo vlage u tom razdoblju. Sljedeći izkaz prikazuje nam proiiađjenu postotnu kolikoću vode (vlage) svakog pojedinog kusa. Dan. Postotna množina vlage. hrast. jasen. bor. 21 . prosinca 1885 40-93 27-56 24-25 4. siečnja 1886, 40 76 27-34 23-35 18. )1 41-01 28-27 23-53 » 1. veljače 42-36 28 31 23-84 » 15. r „ 42 63 28-98 23-88 1. ožujka » 42-14 28-87 23-25 15. n n 42-53 28-25 23-12 29. IT n 42-03 27-25 22-62 12. travnja w 42-25 26-66 22-44 26. 41-22 24-68 21-63 n >i n 10. svibnja 39-45 22-98 20-83 24. ,. » 37-29 22-79 19-40 7. lipnja 37-05 20-78 17-81 w 21 . 36-79 20-58 18-14 T) ´1 6. srpnja » 35-70 17-78 16-14 19. )i TI 36-77 15-84 15 74 2. kolovoza n 34-99 12-74 12-65 16. 35-91 13-84 14-02 » 1) 30. » :T 35-03 14-06 14-04 13. rujna « 34-65 13-26 13-33 27. „ ., 36-66 13´00 15-36 U . listopada ,, 33-54 12-02 13-48 25. ?i » 33-50 13-77 14-28 8. studenoga „ 33-33 140 2 14-41 22. n » — 13-78 14-68 6. prosinca » — — 14-55 20. n » — — 14-92 4. siečnja 1887 — — 14-49 17. n n — — 14-10 31. n „ — — 14-61 14. veljače H — 14-35 — 28. « —-— 14-61 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 512 — Gornje brojke pokazuju nam, da se je sadržina vode kod svih trih navedenih vrstih drveća od 4. siečnja do 15. veljače 1886. povedala. — Sušenje, koje se sastoji u umanjenju vode (vlage), započelo u istinu kod svih trih vrsti drve(5a tek na 15. veljače, i trajalo je do 2. kolovoza 1886. kod jasenovine i borovine. Kod hrastovine osušivanje proteglo se je do 11. listopada, a pronalazi tih pokušaja nisu se zadržali za pravilo od iztraživajućih mjernika; jer tek nakon drugog iztraživanja (pokusa) misli se đoči do izvjestnosti u tom pogledu gledom na sušenje hrastovog drva. Kod jasenovine povećalo se je sušenje od 15. veljače do 2. kolovoza 1886. od 29"/(,—12´5**/g, dakle. umanjilo se je vlage za 16´ Od 2. kolovoza bila je množina vlage izmedju 12´ -14"/o ; ili točna sredina iznosila je 13´27´´/o. O.-Ug. Ctrbl. fiir Walderzg. Viesti iz Dalmacije. U broju 82. lista „Smotra Dalmatinska" od 13. listopada t. g. čitamo, da je ministarstvo za poljodjelstvo u Beču za god. 1889. na ime šumarske potrebe u Dalmaciji dozvolilo i to: Za uzgoj biljka 4.500 for., za umjetno pošumljenje 5.000 for. a za beriva šumarskog osoblja občinskoga 13.200 for. Ukupno dozvoljeno je 22.700 for., dakle za 1.400 for. više nego god. 1888., za koju godinu bje dozvoljeno u svemu 21.300 for. Za uredjenje bujica dozvoliti će se potrebite svote od slučaja đo slučaja na temelju razprava, koje se sbog pojedinih potoka vode, ili će se kašnje voditi. Isto ministarstvo za poljodjelstvo odredilo je na predlog c. k. namjestničtva u Zadru 2.200 for. za gradnju vodovoda s točila u Dubrovniku đo ratarske škole u Gružu. Ostale troškove u tu svrhu podmiriti će poljodjelska zadruga u Dubrovniku. Predhodno doznačilo je ministarstvo u to ime 1.600 for. Računarski pregled o rukovanju mirovinske zaklade za činovnike imovnih obeina za god. 1887. A. U gotovom. Primitak. 1. iC/j prinos imovnih obćina od plaća činovnika . . for. 5674.60 2 Prinos činovnika jednom trećinom povišene plaće . „ 1156 26 3. Kamate od uloženih aktivnih glavnica „ 2167.58 Skupa . . for! 8998.44 K tomu početni blagajnički ostatak .. . „ 329.96´/2 Sveukupno . ~, 9328.40´/j Izdatak. 4. Uložene aktivne glavnice for. 9087.03 5 Povratak preplaćenih prinosa „ 25.97 Skupa . . foi\ 9113.— K tomu konačni blagajnički ostatak .. . ,. 215.40´/a Sveukupno for. 9328.40´/2 B. U vriednostnih pap r i h. Primitak. 6. Početni blagajnički ostatak for. 42550. 7. Tečajem godine nabavljeni vrii!dnostni papiri .. . „ 24800.- Skupa for. 67350.— Izdatak. Tečajem godine izdani vriđnostni papiri ... . „ 13700.— Ostaje koncem godine: a) u drž. obvez. srebrne rente . . . for. 10500 b) „ „ „ papirne rente . . . „ 39400 c) hrvat.-slav.-zemljo-razteretnicah , . „ 3760 „ 53650.— |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 513 — Lisica izdajica? Oko 15. svibnja t. g. sasta se s lugarom u njekoj šumi blizu Zagreba, koji mi se hvalio, kako je lisicu isto jutro na zasjedi ustreljio, što mu je bas drago bilo, jer mu je već više pačića polovila, a nabijaše joj težko izvesti, jer mu je ku(?a tik šume. Dalje pripoviedi, kako ju je mudro đovrebao, znajuć da se lija u zoru iz sela u šumu vraća i manje opreznija na svoju osobu, nego kad ide u selo na pajtu, pak se prije zore zaputio u šumu i zasjeo kraj jedne klade i puteljka, gdje se je nadao, da će liju dočekati, jer joj je tud trag češće vidjao. Tek oko pete ure jutrom opazi ju već iz daleka iduć njesto hitro, valjda Sto je zakasnila, a pri tom ipak je zanjuškavala oko panja tražeć mise, jer se u selu nije pomogla, a on da je svoje još ostale patke pod kilit stavio. — Cim se je lija približila do jedne stare bukve, brecnu se i stade pred bukvom repom mahati; u čas odputi se od te bukve, a zatim izpade na čekani puteljak, gdje ju je ustreljio. Na tu pripoviedku lugara reče mu ja, da me odvede do te bukve, gdje je lisica postajala, možda je u istoj ležaj kakove zvieri ili gnjezdo velike sove, pak se nije ufala u bukvu zavirivati. Mi se odmah zaputismo do rečene bukve, koja je bila preko 1 metar debela bez krošnje i sva šuplja, da bi u nju čovjek mogao stati, — čim htjeđosmo da u bukvu zavirimo, iznenadi nas velika zmijurina; — glavu digla u vis ralju otvorila, da će kao nas proždrieti i jezikom žacala bjesno grozeć se nam. Na taj prizor poplašeni, nismo se samo breenuli kao lija, već skočili od bukve na stranu kako je koji mogao, držeć svaki svoju batinu u ruki. U taj čas izvuče se i taj gad iz bukve i ljuto šiknu u guštaru, mi za njom, ali nam izmače. Imao ju je čovjek šta vidjeti, bila je sigurno do 1 hvat dugačka, u sredini tjela dobela, ueznam bili ju čovjek rukom mogao obuhvatiti, po ledji sivo-crnkasta, po trbuhu bjela u koliko sam u onom času razabrati mogao. Sad tekar zavirim u tu staru bukvu, gdje opazim da je tuj ležaj njezin, i daje jaja polegla. Lugar ljut uze batinu, te iz bukve izbaca jaja van, lupajuć i gazeć po njima, rekav, da ta valjda i njegove krave sisa, jer mu žene vele, da malo mlieka daju. Jaja bilo je do 44, od kojih si ja samo četiri pridrža, jer lugar brže bolje sve polupa. Jaja su velika, više valjasta i naliče na galete svilca, dugačka su 45 mm. široka, 22 mm. gladka, kožasta i težka, bijahu u gomili 4 do 5, jedno uz drugo prema vrhu nješto srašćena, i lasno su se razdielila, a gdje su bila srašćena, postale su na jajetu do dvie brazgotine. To će valjda biti zašto je lija kod bukve stajala i repom mahala, možda je i njoj isto tako zmija prietila, da u stan njezin nezalazi, i tim upozorila lugara na bukvu, inače nebi za leglo zmije znali. Ta vrst zmije, koja nemože biti drugo nego (Zanemis Aesculapii Wagl.) „Aesculaps Natter" kod nas ju zovu „bjelica", u naših predjelih je najveća vrst zmije i može kako mnogi naravoslovci dokazuju, najviše do 8 stopa dugačka biti; kod nas nije baš riedka; živi po brežuljastih i ravnih šumah i ovećih redjih šipracih; hrani se s miševi, gušteri, žabami a rado da neće zamjereti niti mladim pticam, a nije otrovna. U Slavoniji kod Kupinova blizu Obedske bare mjerio sam jednu zmiju iste vrsti, koju je bio lugar već ubio i na granu objesio, ta je bila 7 stopa dugačka, i razmjerno debela ; lugar je istu nješto nagulio i pod nju lončić podmetnuo, u koji je iz zmije mast kapala, kad je sunce dobro prigrijalo. Upitah ga šta će mu ta mast, — na to mi reče, da žene trebaju za njeki liek, jer u liekarni nedobiju. Do sad nisam se na njezino leglo i jaja namjerio, do kojih čovjek riedko i slučajno kada dodje. Čini mi se, da prirodoslovci još nisu na čistom o toj zmiji, jer ju točno neopisuju; — njekoji Herpetologi iz novijeg vriemena vele o toj zmiji, da leže 10—30 jaja, što možda biva u zatvoru, gdje se drži i motri, a niti naznače veličinu i oblik jaja, nego kažu jednostavno, da su velika kao golubinja, što se pako nikako neslaže, i mnoga druga nejasna; što dakako nije moći lasno sve iztražiti; — nu u prirodi našao sam kako rekoh 44 jaja, a možda bi jih još više izlegla, da je nismo odanle odtjerali, dakle ni po tom nemože se još ustanoviti, koliko jaja baš izlože; a još manje znamo, koliko vremena treba, dok se iz jajeta polegu mladi. J. E. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 514 - Rijefi svim stališem i družtvam naše domovine. Tko ne pozna težki udes po gotovih naših slijepaca, koji su Bogu i samom sebi prepušteni, da živu od milosti božje i ljudske, da si prošnjom još vedma ogorče svoj i onako težak život?! Pozna ga svatko, al ih je jako malo, koji bi im znali pomodi, ma i volju imali. Da im pomognemo, prva bi nam briga bila podići za nje uzgojni zavod. K osnutku toga zavoda može svatko lako pomodi, a evo mu kratka naputka : Velikaši, imudnici mogli bi dati koju svotu za uzgoj slijepaca, poslav ju našoj visokoj vladi ili bi mogli i svoju posebnu zakladu urediti, poput inih zaklada. Isti bi se, a i manje imućniji, mogli sjetiti u svojim oporukama i tužnih slijepaca, ostaviv ma i koji forint za vječnu uspomenu. Činovnici , u obde službenici mogli bi mjesečno buđ kakov darak dati za uzgoj slijepaca, pa bio to i novčid, jer je bolje išta, nego ništa. Nadalje bi se još što šta našlo za darak, kao koja knjiga ili naiedjena kakova stvarca, (bilo iz Ijepenke ili iz drva, ako tko pilicom raditi znade). Dobro dodju nakljukane životinje i slične stvari. Vlastelini , u obde posjednici mogli bi pomoći tako, da po koje zrnce ili klas, klip, pljevu dadu za sbirku učila, jer je slijepcu sve pipati. Trgovc i bi mogli dati raznih odrezaka svoje robe. Tako n. pr. kožar bi mogao dati po mali komadid od svake vrsti koža, koje bi imao na skladištu. Nekoliko komada svake vrsti čavala i t. d. — Sjemenjar bi mogao dati bar po koje zrno od svake glavne vrsti sjemenja. Drugi bi dao po koju raznu igračku, (malo posudje, posoblje, životinje i t. d.) ako s njima trži. Tako bi nabrali svake vrsti odrezaka: svile, pamuka, vune, platna, kože, papira, sbirku raznih mirodija i t. đ. Knjižar bi nara uz to mogao dati i po koju knjigu za knjižnicu Obrtni k bi mogao načinit koj model. Kovač n. pr. kakove male podkove, plug, Sinje na kotače; kolar mala kola, k ičije i t. d. ; remenar sedla, uzde, komute i t. d.; bravar bi mogao načiniti kojekakove ključe i ključanice te lokote; kipar razne kipove i likove, a tako po prilici i klesar; tokar pa i stolar mogli bi narediti kojekakovu drveninu, dakako sve u malom. Da svaki nešto dade, evo lijepe sbirke ! Dobro su došle i razne knjige, jer je red, da se slijepcem što šta čita, kao recimo pripovijedke, povijestnice prirođopisne crtice i t. đ. I naša mlade ž može ovdje pripomodi. Manji bi mogli praviti razne likove i laglja tjelesft iz Ijepenke, vedi bi već težja tjelesa (ledce) mogli praviti iz Ijepenke, pa i razne fizikalne modele, kljukane životinje i t. d. Take bi vrijeme ne samo ugodno, ved i koristno sproveli, a mogli bi se podičiti, da su za obde dobro doprinesli koj darak. Naša družtv a i umjetnic i mogli bi prirediti posebne zabave, produkcije, a čist prihod namijeniti uzgoju slijepaca. Imovn e pako obćin e mogle bi takodjer pridonijeti koju svotu u tu svrhu. Tako bi sve malo po malo mogli urediti cijelu sbirku učila. Bude li ođ koje stvari više po komada bolje je, nego samo jedan. Svaki darak, izuza m novca , molim poslati na moju adresu, a imena darovatelja bit će oglašena. Od priposlauih darova uredjivat du odmah sbirke, te du uredjene sbirke predati visokoj vladi sa imenikom darovatelja. Novce bi mogli slati, pa i druge stvari, ako je komu sgodnije: „odboru za uzgoj gluhonijeme djece" u Zagreb, označiv naime, da je pošiljka ođredjena za obuku slijepaca, jer u protivnom slučaju pripada sve obuci gluhonijeme djece. Hode li tko opredijeliti polovicu svoga dara gluhonije mirna, a drugu slijepima, čast mu svakako sa obije strane. Takovim bi načinom po prilici svatko mogao bar nešto pomodi, te kad smo po postotnom broju slijepaca ved na drugom mjestu u Evropu (14´20´´/|, na 10.000 žitelja ili 2.688 slijepaca), da nijesmo bar zadnji u Evropi u uzgajanju slijepaca. Želi li tko šta pobliže znati ili ako imade ino kakovo pitanje, koje bi spadalo na uzgoj i obuku slijepaca, odgovorit ću uvijek rado sa najvećom pripravnošeu, samo molim priložiti trošak za poštarinu. U Bukevju, p. p. V. Gorica, mjeseca listopada 1888. Vinko Bek, učitelj. |