DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 474 Ova svotica potiče nas na razmišiji.nje, da se moramo svojski baviti sa procjenom žira i da imamo uložiti sav mar i znanje u to, da taj znamenit plod naših šuma što bolje unovčimo. 0 quantitativnoj procjeni žira i roviša (gljistarine) progovorit ću dogodice; nu mnijem, da bi naše šumare zanimati moglo i razvrstanje žira, za to ču ponajprije koju reći o quallficiranju toga ploda. II tu svrhu priobćujem list gosp. profesora Kiseljaka, koji o tom meni sliedeće piše: Krmad se može hraniti žirom svježim t. j . priesnim ili sušenim; nu ne- Bmije se nikada samo žir krmadi kano hrana davati, a da nebi pri tora bilo i promjene u drugoj hrani i krmi. Kod kuće hrani se krmad najbolje repom, korunom ili kukuruzom tako, da od dnevne množine i potrebne hrane sam žir iznaša V» ~" ´/^ od hranivoga kvantuma. U šumi traži krmad već instinktivno ili po vlastitom nagonu uz žir i drugu hranu, koju nadje rovanjem u tlu. Za hranu u stajah najbolje se rabi sušeni žir i tada smrvljen (geschrottet), te pomješan sa vodom i polovinom primjesa koruna, ili kukuruze, ili kukuruze i zobi (Haferschrott). Pošto sam žir krv krmadi jako razdraži i upali, to nesmiju manjkati nuždna napojišta i kaljuže. Na srednje se krmče računa na 18 tjedana 5—6 hekt. žira. (Obermastzeit) t. j . pod tim razumjevamo samo želud (žir) ili bukvicu. Dočim u rovišu (Untermast) nadje krmad ličinke, kukce, jednom riečju insekte, korienje i t. d. raznu drugu hranu, koja ublažuje nutarnju toplinu i vrućinu u tielu nastalu kroz hranitbu samim žirom. Hrani li se krmad, kao što to obično i biva istodobno žirom, kano što i u rovišu nalazećimi se ličinkami i zareznici i korienjem, to treba za podpuno utovljenje 11—12 nedelja kod prije spomenute iste množine žira. Svježi i frižak žir imade dvostruku hranivu vriednost od običnoga koruna. Žir imade mnogo dušičnih tvari, te se samo ovimi nemože krmad hraniti, već mora potražiti i takovu hranu, u kojoj je sadržano i ugljičnih hydratah, koje na pr. nadje u korunu, kukuruzi, korienju, bilju i t. d. Da će nadalje sama vrst žira, da li je lužnjak, gradun, cer, sladun itd., kao što vrst i pasmina krmčeta, podnebje i potrebita vlaga veoma na množinu i količinu dnevne hrane uplivati, razumieva se samo po sebi. Zato i mjestimice učinjen experiment nebi mogo za sve mjestne odnošaje neoborivo stajati i valjati. Podatci saobćeni Vama po gosp. Pfeifferu mogu aproximativno sasma dobri biti. Dielimo li 6 hklt. kroz 18 tjedana, tad đodje na dan nešto preko 4-5 litre žira, tako će i biti. Znanstveno pako ustanoviti, koliko od te hrane predje u samu krv živinčeta, koliko se neprobavljeno izmetinami izlučuje, izpariva kožom i izdiše, nije moći od drugud saznati, nego od „pokusnih postaja." |