DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1888 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 475 —


Potrebne analjze mokraće, izmetina, gradnja kotceva asfaltom i drugi troškovi
toliki su, da mi to u stanju iz našega proračuna godišnjega nemožemo izvesti;
jer u tu svrhu treba godišnje podpore od hiljadu for.


U drugom jednom listu saobćio mi je isti gosp profesor, na čemu se i
ovim putem posebno zahvaljujem i to, da je naš zaslužni nadšumar Kesterčanek
god. 1881/2. razpravio u zavodskom programu „Gospodarska važnost i vriednost
žira" na što svakoga upozorujem.


Šumski plod zdrav te i bolestan može krmadarstvu zadati užasnih neprilika,
pa da gornji list ponješto protumačim priinjećujetn ovo.


U god. 1886/7. žirilo se njekoliko stotina svinja u čistom kitnjaku uz
0 9 sklopa; dakle u vrlo nedovoljnom rovišu, jer je šuma uz to i na brežuljku
bila. Svinje neimahu osim žira u ovoj šumi nikakve promjene, a posljedica
bijaše, da je mnogo toga skapalo.


God, 1877. doživih, da je usljed zamrznuta šumišta takodjer mnogo svinja
skapalo, a zato i naš seljak pliva u radosti, ako je zima vlažna.
Ovo biva i onda, ako krmad najzdraviji žir sa pokvarenim žirom troši,
imenito onda, ako neima u šumi dovoljno vode prigodom žirenja.
Zato nakanih ovdje opisati one bolesti, koje na žiru opažamo.


1. Crn jest ona bolest žira, kad u vrieme vegetacije nakon duge suše
nagla dugotrajna kiša ili obratno nakon dugotrajnih kiša nagla suša nastane.
Žir se posuši i pocrni, te sa ili bez kapice opada. — Ovo je najobičnija ali i
najopasnija bolest žira.
2. Crvlji v žir provaljen je grčicom. koja crne ekskremente ostavlja, i to
najobičnije na sastavku žira uz kapicu ili napram vršku iste. Svaki najedeni
žir u dnu kapice mora iztrunuti, dočim ostale na vršku kapice nagrizene žirke
dobre su za žirenje ako ga u pravo vrieme gladna krmad potroši
3. Razpuca n ži r jest onaj, kad iza njeke stanke usljed povoljnijih
uvjeta počme naglo debljati. Ljuštice se na žirki poprieko razkole; nu jedrica
može već da je dozorila, te ju krmad rado jede.
4. Sušic a nastaje onda, ako jedrica otvrdne, razstaviv se podpuno od
ljuštice.
Bolest pod 1 i 2 pojavljuje se često a manje i riedje bolest pod 3, te
najredje bolest pod 4 opisana.
Bolest pod 1 upoznat ćeš po gornjem opisu, a za vrieme procjenjivanja
žira opao je jur takav žir sa drveća, te leži po tlu, ali se neprocjenjuje za
žirenje.


Bolest pod 2 zahtjeva pozornije iztraživanje, jer se medju ovako bolestnini
žirom može naći i takovog, koji je tučom postradao, a onda se na Ijušticah
opažaju crne pjege. Žir ove vrsti nevi-iedi za sjetvu, jer se uzdržati neda. Žir,
koji je navrtan po strani ili piama vršku, a inače ako je jedar, bit će dobar
za žirenje.


Bolest pod 3 samo je mehunične naravi. Više ili manje razkoljen žir
potrunili će za prije ili kašnje, ali u šumi za dobe žirenja ponestaje ga