DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 3 <-- 3 --> PDF |
.^ . ´ ., — 519 ~ Tobolac pobiraka za šumare. ,Piše Vatroslav Ra<^kl (Nastavak k strani fr5- svez. II.) VI. " Zašto iievdja onakove MJke presadjivati, koje su u sjeni porasle. Iz izkustva znamo, da nevalja onakove biljke presadjivati, koje su u sjeni porasle, a bit će poznata, da takove biljke vise godina poslie presadjivanja slabo rastu i uspievaju, prem imadu onda dovoljno svietla i 7lage. Valjan šumar uzeti će samo takove presadnice, koje su samo na bielom danku porasle, jer nm sigurno zahiriti neće. Ali reć bi kao da se na to mnogo nepazi, pak odtud dolaze one jadikovke, da najvećom pomnjom sa presadnicatni ^agajene ogoje zabiruju i da se ni s mjesta na bolje nemiću. Pa kan da su i same knjige šumarice nieme na taj vapaj mnogog šumara, jer mu ni one nepodaju utjehe, a reć bi ponajviše s toga, Bto su se i takove knjige do sad slabo obazirale na Incbu i na životoslovje bilinstva. Vidimo svaki dan, da je pod granatim stablom i poslie jake kiše sve suho ili bar slabo vugljivo, dapače da je ondje riedak pođrast slab i kržljav, docim je tlo na otvorenom mjestu i kod slabije kišice mokro ili vlažno, a podrast veći i bujniji. Vazđuh i tlo najviše upliva na rastež bilinstva, bnduć ga jedno i drugo uskoriije. Ako dakle zapriećimo djelovanje uzđušnih upliva na biljevna ustrojstva, te ako biljke postavimo pod nastrešak ili zaslonak matora stabla, Ije neće takova biljka pod sjenom niti dahnuti, niti valjano uspievati, bnduć neće imati niti dovoljna svietla, niti dovoljne vlage ili rose. Ovakova biljka samo će kunjati i napokon propasti Promatrajmo još bolje takovu biljku. Ako joj prerežemo stabljiku, onda ćemo ne prostim okom, nego tek pod jakim povećajućim staklom zamjetiti, da joj je nutarnji ustroj vele različit, a opazit ćemo, da se cielo staničevlje jedva jedvice razlikovat može, te da je to staničevlje podpuno sa krastivom (incrustiranom tvarju) izpunjeno. Sbog toga krastiva nemože biljka upojiti tekuća hraniva korienjem, niti nemože takova hraniva odvoditi dalje u ogranke (livoje) ili u lišće,, a sasci (upijajući korienčići) toli zahire i omlohave u suhom tlu, da neimaju nikakove životne snage ili sile. Takvi sasci jedva jedvice kod najveće ^lage ponješto odavaju životne snage. Ovakova biljka u zasjeni zaostane u rastežu, a na oko reć bi, da joj ima tekar 5, 6 godina, dočim je zaista 10 i 15 godina stara. TJ tami nemože ono lučbeno djelovanje nastupiti, koje je potrebito kod razvoja biljke iz sjemenke odnosno onda, kad biljka iz sjemenke izklica. U tami |