DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 521 — Ali nemojmo zaboraviti, da to biva samo onda, ako takovu biljku iz zasjene presadimo a plodno tlo i gdje ima dovoljno svjetla i da će takova biljka tek nakon vue godina započeti rasti i bujno uspievati. Za to presadjuju^o onakove biljke, koje m odgajane na bielom danku, jer ueeemo onda mti obnovak (prirast) od više godina izgubiti. VIL HoćeiBO prog´ata ili ppoređjivaisje. Na ovo pitanje odgovoriti ću onda, cim odgovorim na pitanje: što je progala, a što proredjivanje šume? 0 oznaci jedne i druge vrsti žumarenja dalo bi se na široko raspravljati; nu ja ću kušati oba ova pojma u kratko ali jezgrovito protumačiti, a onda savezno na gornje pitanje odgovoriti. Što je dakle progala? I naš narod veli „progala", progaliti, a to 2na6i po tvrdnji našega Prana Kurelca u knjizi: „Imena domaćih životinj" toliko, koliko „vedriti se, odaniti", jer i naš narod veli: „nebo seje razgalilo, progalilo". Slično znamenovanje ima i rieč „progala*" u šumarenju; jer se progalom i šuma vedri t, j . razriedjuje. Progala je u pravom smislu drugi stupanj prokrčivanja šume, koje se prokrćivanje obavlja poslie sječe do mrčave fili kako njeki kažu, sumračna sječa) kod šumareuja sa sječom do sjemenjaka (ili kako njeki nezgrapno kažu „sjemenjačna sječa"). Svrha progale, s kojom se polovica ili dvie trećine u sječi do mrčave preostavša stabla posječe, jest ta, da se pod zastorom sjemenjaka izniknuvšem mladju ili mladiku pribavi potrebito svietlo, vazduh, rosa i vlaga. Progala obavlja se prema potj-ebi svjetla, koje se mladiku podati ima, postupice svakih 5—7 godina (na pr. kod jele i hrasta ili duba), a obavlja se kadkad i na jedan put (na pr. kod duba). Poshe ovakove progale slieđi „posieč« ili „posiečnja" (Abtriebshau), jer se kod takove sječe sva još preostala stabla (sjemenjaci) do gola posieku. Potonja sječa provadja se kod onakove vrsti stabala, koja veoma trebaju vedraca, to će reći, koja trebaju mnogo svietla ili prozrake (na pr. smreka), a obavlja se poslie sječe do mrčave odmah bez da joj predhodi prije progala. Ovako u kratko o progali. A što je proredjivanje? Ta sama rieč kaže, da se ima nješto izpliviti, Bješto razriediti, što je pregusto ili nješto iz reda niknuti, što u red nespada ili napokon: riediti ono, što je suvišno. Proredjivanje u šumarenju znači onaj postupak, kod koga se malo po malo stabla u iijekoj nrladoj porastlini izsjeku s toga, da se pospieši to, da preostavša sfabia svoje korieuje jače razvriežo i da jače prolistaju. Ovo postepeno izsjecivauje potištenih (nedorastlih) ili zakržljavih stabala obavlja se tek onda, kad je sva porastlina očišćena od preostavših nadrastlih |