DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 7 <-- 7 --> PDF |
, — r)23 ~ njekoliko godina zadobije biljka svoj normalni razvoj. Ovaj razvoj stoji u razmjeru prama obavljenoj progalL 2. Ako su biljke izpod sjemenjaka u normalnom razvoju u onoj dobi, u kojoj bi se prema vrsti obaviti imala progala, onda se ima postupice progajjivati. I pošto se u šumah najbliže k strani drveća vrlo oprezno i malo po malo progaliti mora, može se primjerice u blagoj okolici ista vrst drveća odmah poslie sječe do mrčave na otvoreno stanje izložiti, bez da će biljke tim postradati.. Iz toga sliedi: da čim je stojbina naravnija.za dotičnu vrst drveća, tim je laglje istu vrst drveća njegovati, odnosno tim jače treba progaljivati, nu tim dulje može se i sama progala.ođgadjati. 3. Ako bi poslie sječe do mrčave na jur podpuno pomladjenoj površini nakon obavljene progale ipak takovih mjesta bilo, na kojih je mladik izostao, onda je to dovoljan znak, da se je premalo progalilo, te valja ondje jače progaliti, a prazna mjesta mogu se sadnjom ili sjetvom ispuniti. 4. Često nas i samo izkustvo uputiti mora, da li ćemo jače ili slabije progaliti. Ako su sjemenjaci od ćutljive vrsti drveća, onda će prema vazdušnim uplivom i mladj ćutljiviji biti i opet obratno, ako nisu sjemenjaci od ćutljive naravi, neće ni mladj ćutljiv biti. Obzirom na te činjenice obaviti ćemo progalu poslie sječe do mrčave jače ili slabije. Redovito dovršiti ćemo progalu postupice kod bukve i jele poslie 2—3, a na mjestih, koja trebaju više zaštite, poslie 4 godine; kod smreke, duba i kestena poslie 1 — 2 godine, buduć mladju od tih vrstih na skoro hlad škodi, dočim kod pomelara (ariša) i bora nećemo nikad progalu rabiti, jer jim mladj nepodnosi nimalo hlada od sjemenjaka, te ćemo kod potonjih vrstih obaviti sječu do gola odmah, čim se je dotična površina mladim pomelarom ili borikom naplodila. -X-´ =H ^ Promotrimo sad proređjivanje. Kod proredjivanja imajmo sliedeće pred očima: ^ 1. Nemojmo nikad u jedan mah odviše proredjivati, nego proredjujmo malo po malo´i to tako, da nebude sklop više vremena u porastlini pretrgnut; jer ako se sklop u gustoj porastlini sa vitkim mladikom previše pretrgne, može snieg, inje, bura i t. d. polomiti vitko stabalje, te veliku štetu nameti. 2. Proredjujmo već u prvoj mladosti t. j . onda, čim opazimo, da neće biljkam ni studen, niti žega škoditi. 3. Proredjujmo i ouda, čim opazimo, da se mladj bori za većim prostorom t. j . čim opazimo, da je mladj pregust, te da se na stabljadi dolnje grane sušiti započmu ili da su prutovi zaostali u rastenju. .. . 4. Proredjujmo više ili manje prama dobi porastline. Ova doba odvisi od mjestnih odnošaja, a imenito od stanja ih od svojstva porastlme. Borba mladja započima odmah, čim se krošnje preplitati poemu, te traje uzastopce |