DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 10 — starim za gradju sposobnim stabaljem. U te porastline upire do 20.000 stanovničtva oči. Kada se one izrabe, neće još mlade šume dospjeti, i mi ćemo oskudievati na gradjevnom drvetu, a ma sve da je i dokazano, da u cieloj našoj imovnoj obćini više gradjevnog nego gorivnog drveta imade. Oskuđievat ćemo velim zato, jer radi velike daljine pravoužitnici trnjanske šumarije po gradjevna drva u susjednu ceransku šumariju možda neće ići moći Da toj neprilici izbjegnemo, možda je samo jedan način, a možda ih i više imade. Jedan način bio bi taj, da se sadanje brdske šume sjeku čistom sječom a površine pomljadjuju sjetvom crnogorice. Pošto je ali opravdana bojazan, da pravoužitnik niti tada nebude u brda na doznaku išao, to bi uprava skrbiti morala, da nadje trg za materijal dobiven u tih čistih sječah. Zabrane trebalo bi osnovati u najudaljenijih i nepristupnih mjestih, kamo seljak nebi često zalazio. Pa kada bi seljak za 1.5—20 godina liepu četinjastu porastlinu zagledao, i sam svojom inicijativom čuvao bi ju. Sada još rado spominjem na koncu ovoga, da je vriedni upravitelj trnjanske šumarije predložio u ogojnoj osnovi za god. 1888/9. da se zabrana Doljnja Dolea, gdje je uspjeh naravnog pomlađjivanja samo što može bit nepovoljan, posije sjemenom četinjače. Bilo sretno, da Bog da! 0 uspjehu izvjestit ćemo. Iv. St. Stanje šumarskog osoblja kod otočke imovne obcine. Svakomu, koji je zavirio .samo u hrvatski šumarski koledar, mora kod šematizma šumarskog osoblja na prvom mjestu pasti ii oči, pored malog broja osoblja, obseg otočke imovne obćine i njezinih šumskih kotara, koji obseg je samo neznatno manji od skupnog posjeda imovne obćine slunjske I. i II. banske, te kiiževačke, ili obih bogatih slavonskih imovnih obćina brodske i petrovaradinske. Tko si onda još predstaviti može položaj šuma gornje krajine, te odnošaje naroda, taj će se doista pitati morati, kakav način uprave ovdje vlada, po kojem zakonu se vodi i je li iole odgovara služnostim i namjenjenoj zadaći ? Uprava vodi se po istom zakonu i napatcih, koji valjaju za ostale krajiške imovne obćine, vodi se istim miirom i požrtvovnošću, traži se isti i još kompliciraniji rad i odgovornost, nego je to kod dolnjih imovnih obćina, piem joj nisu pružena sredstva, koja potonje imovne obćine imadu. Uz sve to uprava imovne obćine nije duhom klonula, već nastojala u svakom pogledu zadaći svojoj zadovoljiti; što joj je uzprkos svakogodišnjem povećanju agenda i pošlo za rukom, te u tom smieru od svoje višje strukovnoupravne vlasti neimaše nikada prigovora. Tek u posliednjem trenutku, kada je uprava uvidila, da svojoj plemenitoj zadaći na temelju zasada šumarske znanosti i stečenog izkustva prama posto |