DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 26 —


Šume u Švedskoj.


Prije nego što počinerao karakterisovati današnje stanje švedskih šuma,
bit 6e zgodno, da kažemo rieč dvije o šumarstvu švedskom u prošlosti — da
se malo osvrnemo na istoriju švedskoga šumarstva.


Do početka XVII. vieka nije bilo u Švedskoj nikakova nastojanju oko
šuma. Istom god. 1638. bila je u parlamentu izražena bojazan za budućnost
švedskih šuma.


Tečajem od više nego 200 god., harali su seljaci užasno šume, smatrajući
ib kao elementarnoga neprijatelja, od kojega im se valja po što po to
osloboditi. Poslie prepiraka u parlamentu god. 163S. bude iste godine osnovana
Uprava (Riks6kfwerjamastarsembetet) državnih šuma. God. 1645. i
1647. izdala je ta uprava nekoliko naredaba, što su se ticale šumskoga gospodarstva.
Nove naredbe shedile su u XVII. i XVIII. vieku, no budući da
je broj šumarskih tehničara, koji bi nadzirali izpunjavanje predloženih naredaba
, bio nedostatan, to su seljaci i nadalje palili i krčili šume kao
i prije.


Videći Karlo XI. da takova organizacija nije ni od kakove koristi, ukine
tu Upravu šuma i zamijeni ju sa četirim činovnicima, koji bi bili dužni,
da upravljaju šume u sporazumku s gubernatorom provincije u dotičnim
okružjima.


Tako je bilo do god. 1780 , kada je bila osnovana služba glavnoga načelnika
ili nadzornika nad šumami. Takav red postojao je samo do god. 1824.
a zatim, do osnutka današnje uprave nije bilo specijalnih naredaba za upravljanje
šuma. God. 1836. i 1838. nastojalo se medju ostalim i o tom, da se
poveća osoblje šumarske uprave. Izrail Adolf Štrem trudio se više od svih, da
uvjeri švedsku vladu i narod, kako je potrebno, da se osnuju šumarska gospodarstva
na postojanih načelih. On se je ponajviše brinio za osnutak kraljevskoga
šumarskoga zavoda u Štokholmu, koji je bio otvoren godine 1828.
Promijena šumarskoga osoblja 1836. god. takodjer je plod nastojanja Stremovih.
Štrem umre 24. oktobra 1856. Centralna šumarska uprava bila je ustrojena u
Švedskoj zakonom 21. januara 1859. (Skohstjrelse). God. 1880. sastojala
je ta administracija ili šumarski departemenat od glavnoga direktora triju načelnika
ili predstojnika odjela i stanovitoga broja državnih i dobrovoljnih šumarskih
činovnika. Šumarski departemenat upravlja svimi onimi šumami, kojih
je podpuni vlastnik država, kao i onimi, nad kojimi imade država pravo
nadzora.


Šumarska administracija treba da se brini i pazi na izvršivanje šumskih


lovskih zakona; ona nadzire sve šumarske učevne zavode i one šumarske
mjernike, koje pošilja centralna uprava na službu k pojedinim privatnim posjednikom
šuma.




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 27 — .
Da se ta zadaća postigne, razdieljena je Švedska na 9 administrativnih
nadzornićkih okružja.


1. Okružje Narrbotten 2,668.000 hektara.
2. „ Vestrobotten ... . 988.900
3. „ Emtland 167.730
4. „ Norland južni .... . 317.678
5. „ Bergslagen gornji . . . 276.376 „
6. „ Iztočno srednja Švedska . 174.543 „
7. „ Zapadno srednja Švedska 105.175 ,
8. „ Slazand 142.705
9. „ .Tužno 27.894
Svako je okružje podčinjeno odjelnomu šumarskomu nadzorniku, koji je
dužan živjeti u svojem rajonu i odgovoran je za sve svoje djelovanje centralnomu
nadzorničtvu


Ova su okružja opet podieljena na pomanje kotare (revir), kojima
upravljaju Jagmastar-i, koji su podčinjeni okružnomu nadzorniku.


Ploština ovih revira varira izmedju 1376 i 328.000 hektara, prama tomu,
da li se revir sastoji iz šuma neposredno podčinjenih šumarskoj administraciji
ili iz takovih, nad kojima imade samo pravo stanovite kontrole; u prvom je
slučaju dužan šumar davati račun o većoj ili manjoj eksploataciji.


Svako okružje obsiže od 1-14 šumarskih revira.


Šumaru je podčinjena šumska straža, koja sastoji od 1—16 ljudi, kojima
je dužnost, da predusretnu i iztraže prestupke šumskih i lovskih zakona, te
da ih prijavljuju.


Šumarski nadzornik nadzire djelovanje šumara, on odobrava putem revizije
na licu mjesta predstavljene po šumarih račuue, on daje račun, u koliko
se obdržavaju zakoni i naredbe šumarske administracije, koje se tiču šume i
lova, a u slučaju, kada opazi odstup od tih naredaba i zakona, odredjuje sam
shodne mjere. Šumarski je nadzornik dužan revizovati šumarske škole u svojem
okružju najmanje jedanput u godini i dužan je o njihovom stanju dati račun
šumarskomu departamentu.


Šumar (Jagmastare) dužan je djelovati u svojem reviru po naredbama
šumarske administracije; po utvrdjenom planu vodi on eksploataciju onih šuma,
koje su podčinjene neposredno brizi države, i za sve šume svojega revira daje
svake godine račun o ploštini njihovoj, stanju, eksploataciji itd., a kod toga
primiećuje sva fakta, koja po njegovom mnienju zaslužuju osobitu pozornost.


Na zahtjev centralne administracije dužan je šumar sastaviti projekt
ustrojstva i u onim šumama svojega kotara, gdje država imade samo pravo
nadzora. Glavna je zadaća šumarova pošumljivanje pustih mjesta i čistina; on
je dužan nastojati, da se posiečeno drveće iz šume izveze, on treba da biljeguje
drveće kod prieborne sječe itd.


U onim revirima, gdje imade šumarskih škola, rukovodi šumar sam
s pomoćnikom praktične vježbe.




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 28     <-- 28 -->        PDF

28


Šumarska straža dužna je, da zapriečuje obilazeći šumu siečenje šume i
u obće svaki samovoljni pokušaj okoristiti se šumom; isto tako bdije straža
nad lovskim zakonom.


Kada se počini šteta,, obaviešćuje šumarski stražar (lugar) o tom šumara
i sudjeluje kod pretraživanja krivca. Šumska straža dužna se je bezuvjetno
pokoriti nalogom šumara.


Kod šumarskoga departamenta u Štokholmu imade šest šumarskih tehničara,
koje plaća država s naslovom šumarskih inžinira Ovi su inžiniri za to,
da ih vlada daje pojedinim privatnicima, koji žele dozvati si specijalistu za
ustrojenje, upravljanje i eksploataciju svojih šuma. Privatni posjednici šuma,
koji sudjeluju kod šumarskoga zavoda, oslobodjeni su od zemaljskoga poreza.
Šumarsifi mjernik dužan je svake godine dati račun šumarskomu departamentu
0 svojim radnjama. Njekoja izmedju 26 ekonomičkih družtava u raznim krajevima
Švedske imadu u sebe ovakovih specijalista. -


Sadjenice raznih vrsti drveća odstupaju se, koliko je moguće iz državnih
razsadnjaka bezplatno ili uz umjerenu cienu. Šumarska uprava izdaje naredbe za
ustrojenje sušionice sjemena na državni trošak, gdje bi privatni posjednici šuma
mogli dobiti sjemena.


Takove su sušionice ustrojene uz nekoliko šumarskih škola i nekoja
državna šumarstva, no one mogu samo u maloj mjeri zadovoljavati potrebama
i to samo bližjim posjednicima šuma.


Neka ekonomička družtva odpuštaju bezplatno sjemenje posjednicima
manjih šuma, a druga opet razpisuju svake godine nagrade za zasadjivanje
šuma. Napokon vlada i ekonomička družtva želeći unapriediti šumarstvo privatnih
posjednika šuma, ne štede uičesa, da se razširi specijalna naobrazba i
da se izdavaju popularna izdanja ekonomičkih knjiga.


Kraljevski šumarski zavod u Štokholmu imade zadaću, da svojim pitomcima
podade, koliko je moguće, podpunu teoretičku i praktičku naobrazbu u
svem, što se tiče u obće šumarstva. On stoji pod neposrednom kontrolom
centralne šumarske administracije, koja takodjer postavlja osoblje: direktora i
profesore. Tečaj predavpnja sastoji iz ovih predmeta: obradjivanje šume, šumarsko
graditeljstvo, uzgoj i čuvanje šume, šumski zakoni i zakoni o lovu,
šumska tehnologija, politička ekonomija, računovodstvo, taksacija i uredjenje šuma,
klimatologija, nauka o tlu, kemija, fizika, šumska botanika, fiziologija bilja,
ornitologija, entomologija, lovstvo, streljanje i crtanje. Naobrazba je u Švedskoj
bezplatna i traje dvie godine. Svaka se godina dieli na dva semestra orama
predmetima zanimanja. Zimski semestar traje od početka oktobra do konca
maja, s tronedjeljnim praznicima o božicu. Cieli prvi semestar sprovedu djaci
u zavodu u Štokholmu. Šumarski zavod smješten je u državnoj zgradi, koja je
sasma udobno uredjena prama svojoj potrebi. Ova sgrada imade pored auditorija,
muzeja i laboratorija, u kojima je sve potrebno za predavanja jošte stanove
za djake. Njih imade na broju svake godine do 35; u tom broju imade obično
nekoliko Norvežana i Pinlandljana.




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 29 —


Pred zgradom šumarskoga zavoda prostim se prostrani razsađnjaei, pokusno
polje, strieljana i t. d.
Ljetni semestar, koji počinje 1 juna, sastoji izključivo od praktičniji
vježba u državnih šumah u pojedinim krajevima zemlje.


Pod nadzorom iskusnih specijalista obavljaju djaci sve one radnje, što će
im kasnije biti nuždne i kojih si poznavanje mogu podpuno valjano steći samo
praksom i životom u šumi


Poslie dvogodišnjega tečaja podvrgavaju se djaci javnomu izpitu — to je
nuždan uvjet za polučenje diplome. Osim izpita u obsegu gore navedene naučne
osnove, iraade svaki slušatelj samostalno sastaviti plan ustrojstva kakove šume,
koju mu za to odredi direktor zavoda. U takovom planu imade slušatelj potanko
obraditi pitanje o obnovljenju izsječenih šuma, o pošumljivanju pustih
mjesta i čistina, što je uz oštru klimij Švedske dosta uaporno. U planu treba
da se navedu svi razlozi, zašto je zgodnije za ovaj ili onaj kraj ovakav ili
onakav sistem gospodarenja, za što je ovdje probitačnija sječa do gola, a ondje
prieborna sječa i i. d. Da se dakle u Švedskoj postigne šumarska diploma,
zahtieva se, kako se iz svega toga vidi, ozbiljan izpit. Takav sistem specijalne
naobrazbe dao je već liepih rezultata, pa je težko gdje naći vrstnijih šumara
u poznavanju svoje struke, nego što su to švedski jagmastari . Laskavu
svjedočbu daje našim đrugovom u Švedskoj englezki list Of fore str y, koji
ih naziva „pravim žentelmenima", koji spajaju u sebi visok stupanj teoretičke
naobrazbe i ujedno podpuno praktično poznavanje svoje struke. Izmedju ovih
jagmastar a biraju se bolji za službu onih 9 okružnih nadzornika.


Oni koji žele stupiti u taj švedski šumarski zavod (Kingliga Skogsinstitutet)
, treba da zadovolje ovim zahtjevima: 1. da ne budu mladji od
18, i ne stariji od 28 godina, 2. da su strogo liečuički pregledani, 3. da polože
izpit u onom obsegu znanja, koje se može postignuti na srednjim učilištima,
koja davaju pravo polazka u sveučilište, 4. da prodju tečaj elementarne šumarske
škole ili da se upoznadu s praktičnim šumarstvom i mjerenjem kod
kojega šumara po odredbi centralne administracije. U posljednjem je slučaju
dužan kandidat dati račun o svim svojim radnjama i svjedočbu od šumara, da
je uspješno radio, da može samostalno načiniti nacrt i da se je dovoljno upoznao
s praktičnim gospodarstvom.


U raznim mjestima Švedske ima šest nižih šumarskih škola na državni
trošak i dvije na trošak države i gospodarskih družtava. U ovim se školama
bezplatno podučavaju djeca lugarš,, koji žive na selu, a tamo si i mladići, koji
žele stupiti u šumarski zavod, stiču potrebito praktično znanje.


Sve takove škole utemeljene su ili u državnih šumah ili u njihovoj blizini.
Svaka je škola smještena u državnoj zgradi, koja imade osim svih potrebnih
učevnih prostorija takodjer i stanova za učitelje i učenike. Šumarski
okružni nadzornik imade viši nadzor nad timi školama, on predsjeda i kod
odpustnih izpita. Obuka traje od početka oktobra do 15. juna s ovim programom:
1. aritmetika i počela geometrije, 2. sastavljanje nacrtž,, 3. nauka o mjestnih




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 30     <-- 30 -->        PDF

-^6
vrstih drveća i njim odgovarajućemu tlu, 4. poznavanje životinja koristnih ili
štetnih po sumu, poznavanje životinja važnih za lov, 5. počela šumarstva,


6. palenje ugljena i dobivanje pepeljilie (Pottasche), 7. računovodstvo, 8. strie-
Ijanje i lov. Broj je učenika na svakoj školi oko 12, na svih osam po prilici
100. Osim toga pružaju elementarnu šumarsku naobrazbu dva viša i 27 nižih
ratarskih škola.
Prama sveukupnoj površini zemlje (8040 geograf, milja) Švedska je najšumovitija
zemlja u Evropi, U srednjoj i južnoj česti sačinjavaju šumu 37´´/o,
u sjevernoj, izuzevši Laplandiju, 687o ukupne površine. A čitava Laplandija
ne računajuć tundra, ledenjaka, blatS, i jezera predstavlja tako rekavši neprekinutu
masu šuma. Budući da nema točnih popisa, može se ploština švedskih
šuma opredieliti približno sa 18 milijuna hektara, neračunajuć prostranih
pašnjaka, koji su često pokriti šumama. Oko 85"/o ukupne površine šuma pripada
privatnim posjednikom, a 15°/,, stoji pod upravom državne šumarske
administracije, kamo spadaju šume obćinske, kamenita i gorska mjesta i ostalo
zemljište, koje je opredieljeno za pošumljivanje.


Ovamo spadaju:


1.
Državni parkovi, zvierinjaci i umjetni nasadi na
pjeskovitom tlu 1,884.317 hektara.
2. Šume, koje su u zakupu i koje će poshe izmjerenja
doći u podpuno vlastničtvo države .... . 1,167.000 „
3. Šume seoskih obćina
278.550
4. Šume crkv., od kojih dohodci idu u korist svećenstva 299.581 „
5. Šume predane samo na neko vrieme za porabu
obćinama 158.057 „
6. Šume predane na porabu rudnikom i pilanam . 284-592 „
7. Šume pripadajuće javnim zavodima
b2.336 „
8. Šume, koje obćine drže u zakupu 764.567 „
Ukupno . ~~. 4,869.000 hektara.
Po službenih podatcih za 1881. godinu narasao je broj šuma na
5,416.611 hektara.
Ploština šuma, koje stoje pod državnom upravom, raste godimice: izkupljivanjem
u zakup danih šuma i kupovanjem od privatnih posjednika, na što
se godimice troši oko 300.000 fran. Racionalno gospodarenje vodi se u veoma
malo privatnih šuma, državne šume stoje u tom pogledu mnogo više, ovdje se
nastoji, da se gospodarenje digne na onaj stupanj, koji zahtieva suvremena
tehnika, premda je i ovdje željeti jošte boljega.


Specijalne odredbe nisu obvezatne za privatne posjednike šuma u Švedskoj,
uz neke samo iznimke. Tako je prekomjerno siečenje šuma na otoku Gotlandu
izazvalo vladinu zabranu prodaje šuma. U gorskom pojasu u Nozabottenu zabranjen
je izvoz drveća za pilenje, koje je u visini od 3´5—4 met. tanje od
22 cm. U pokrajini Norlandiji dozvoljava se prodaja šuma samo onda, ako je
šumu pregledao prije državni šumarski inžinir.




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 31     <-- 31 -->        PDF

^ 31


Ova posiiednja naredba vriedi za sve posjednike šuma, spadali oni u koju
mu drago kategoriju. Ovakove ograničujuće mjere bile preduzete na predstavke
obćina i njihovih zastupnika u parlamentu. Ovakove predstavke o ograničivanju
prava privatnih posjednika šuma stale su se posljednih godina sve više
množiti.


Švedska se može razdieliti na tri pojasa s gledišta različnosti rastenja
drveća. Južni, koji obuhvaća pokrajinu Skaniju, Galland, Bleking i dio pokrajine
Smeljand, okarakterisovan je razprostranjenjera bukve. Srednji pojas, koji
obuhvaća srednju Švedsku do južnoga toka rieke Dala, okarakterisovan je razprostranjenjem
raznih vrsti hrasta. Najveći, sjeverni pojas, zgodan je samo za
crnogoricu i brezu, koja može podnieti oštru klimu. U najjužnijih krajevih sačinjavaju
šume samo 10—15°/« ukupne površine zemljišta, što jedva zadovoljava
mjestnim potrebama.


Bukva (fagus sylvatica) sačinjava najveći dio koristpnosnih šuma. Posječena
stabla kalaju se na polutke i odpravljaju zatim na mjesta, gdje se trguje
ribom, na Norvežku obalu za gradnju bačava, u kojih se odprema sledj i
druga riba.


Osim toga upotrebljava se bukovina i u drugih granah obrta, no najveći
dio bukovine upotrebljava se na mjestu za gorivo ili se ođvaža u danske luke
takodjer kao drvo za gorivo. Seljaci južne Švedske nepropuštaju i nadalje
siekući upravo bez obzira skupu bukovu šumu, koje već i onako razmjerno
nije tako mnogo. Na krajnom jugu susreće se grab (Carpinus betulus), koji
se upotrebljava za sitniji obrt i domaće sprave.


Imade takodjer i jasena, jalše i topole, no ove vrsti drveća ne tvore
ovdje ni u najmanjoj mjeri čistih nasada


Za vremena ratova izmedju Švedske i Danske u XVI. i XVII. stoljeću,
bijahu ove šume gotovo posvema opustošene požarima, pa se je i današnjega
dana sačuvao trag toj nesreći. Imade i danas prostranih mjesta pokritih zakržljalim
grmljem i vrieskom (resuljom, Heidekraut), i jao si ga nesretnomu
putniku, koga ovdje stigne bura ili noć nasried pustoši, gdje nema nijednoga
drvca, po kojem bi se mogao orientirati ili naći zaklonište od bure i zime.
Englezki turist, koji je lično izkusio težkoću takovoga putovanja, u vatrenih
izrazih uzuosi slavu i zasluge onoga, koji bi barem nekoliko stabala uz put
zasadio.


U Švedskoj se je već mnogo radnja poduzelo za pošumljivanje, te se već
rezultati tih radnja opažaju na mnogih mjestih, na pr. nekoliko milja daleko
od grada Halmštadta, na obalah Kattegata, gdje je vriesak ustupio mjesto boru
na površini od nekoliko stotina hektara. No najznamenitiji je primjer, koji se
desilo vidjeti englezkomu putniku, jest u podpunom smislu rieči bezplodna
pustoš od nekoliko tisuća akra (akar [acre] = po prilici 0´5 hekt.), udaljena
15 milja od malenoga manufakturnoga grada Borasa. Kako se u mjestu govori
„težko bi bilo gavranu preko nje preletjeti". Ne gledeć na posvema slabo tlo,




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 32 —


pokrita je sada ta bivša pustoš prekrasnom dvađesetgodišnjom borovom šumom.


Sav se je trošak iza nekoliko godina obilno naplatio.


U srednjem i sjevernom dielu gospoduju bor (pinus sjlvestris) i omorika


(Abies excelsa), u nekih mjestih kao čisti nasadi, u nekib pomiešane s brezom


(betula alba). Uz južni tok rleke Dala iniade znatnih hrastovih (quercus robur)


šuma. Na malenom otoku Vissingso na jezeru Vetterskom imade takova šuma


u ploštini od 1000 akra (acre).


Ariš (larix europea) i jela (abies pectinata) uvedena je amo u većoj mno


žini, i ?ada se je već podpunoma aklimatizovala. Na istom otoku Vissingso.


(koji je u ostalom pozornosti vriedan s toga, što na njem prebiva rod Brage,


koji se može nazvati švedskimi Medici, koji su si stekli velikih zasluga, kojim


pripada takodjer prievođ istorije i tradicije drevne Islandije) nešto sjevernije


na Ombergu kao što i na Džurgardu kod Štokholma nalaze se nasadi ariša


u veoma liepom rastu. Isto tako uspješno, nu u manjem razmjeru kultivirao


se je .Weyhmouthov bor sjevero amerikanski (pinus strobus), austrijanski bor
,i limba (pinus cembra), koji uspjevaju na ruskom sjeveru i na južnih
Alpah.


Na sitnom piesku južne Švedske raste uspješno pinus inops.


Do najnovijega vremena, jošte pred 30—40 godina, bilo je u srednjoj i
sjevernoj Švedskoj kod seljaka veoma razprostranjen) krčenje. Šuma se je
sjekla do gola, a poslie, kad se je posušila, sve se najedanput sažgalo. Zatim
se je pepeo razbacao, ovdje više ondje manje, i tu se je onda sijala zob. Bez
ikakovoga gotovo truda dobivala se je obilna žetva. Ako je tlo bilo dublje,
sijali bi još jedanput, pa bi ostavili tako dugo na ugaru, dok se krčevina nebi
prirodnim putem ošumila borom ili brezom. Nu u većini slučajeva iztrošio bi
oganj i usjev na toliko hranitbenu snagu tla, da je poslie toga bilo tlo vrstne
proizvoditi samo vriesak i borovicu, koji su toliko razprostranjeni u južnoj
Europi. Neizmjerni je gubitak bio uzrokovan praksom takovoga gospodarenja
i samo s velikim trudom pošlo je šumarskoj upravi za rukom, da učini
tomu kraj.


Sve šume švedske predstavljaju s malimi iznimkami i izuzevši ona mjesta
gdje se prakticira odrezivanje vršaka i granja za hranu blagu, visokostablene
sume, no to se postepeno umanjuje. U Skaniji najjužnijoj pokrajini Švedske
sade se ponajviše vrbe. Sječa do gola provadja se samo u neznatnih razmjerih
u privatnih šumah pokrajina Svelanda i Gotlanda, a u svih državnih (računajuć
ovamo sve kategorije šumž,, koje su pod upravom državnom) samo na prostoru
od 300.000 hekt.


Prieborna je sječa u obće gospodujuća. U Nolandu, gdje ima većih šuma,
može se sjeća do gola provadjati samo blizu gradova. Uzrok je tomu to, što
su mjesta riedko naseljena, a žitelji se zanimaju izvozom i razpiljivanjem
drveta, a za taj posao treba samo krupnih sortimenata. Obhodnja uzimlje


se od 100—140 godina kod krupne šume, od 60—80 godina za ono drvo od
kojega se pali ugljen. U šumah, u kojih se provadja prieboina sječa ne uzi


ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 33 maju
se nikakove mjere za pomladjivanje šume, ovdje u obće gospoduje način
pomladjivanja šuma mladicami. U državnih šumah vode se za to razsadnici na
površini od 2000 hekt. svake godine. Suma se jošte umjetno sadi i sije u
gorskih krajevih, gdje su mlade šume za dobivanje ugljena, pak te mlade šume
nisu jošte dospjele do nošenja sjemena, i zato se mora posegnuti ovdje za
umjetnim pošumljivanjem. Dobitak cd švedskih šuma nemože se točno opredieliti,
budući da imademo samo približne brojeve za količinu drva, što se


upotrebljava na mjestu.
Drva za grijanje zavoda i stanova troši se svake god. 26,911.000 m.^
Drva za gradnju i obrt 2,282.000 „
Dakle se na godinu troši na mjestu ukupno . . . 29,193.000 m.´´
U okruglom broju 29 milijuna ni.


Izvoz drva. o kojem imamo točnije podatke, bio je zadnjih deset godina
ovakav :


1.
Na jarbole, okrižice (na jarbolu), brodno orudje,
brvna i grede kod željeznih cesta 514.024 m.´
2. Na debele hrastove i druge vrsti drveća planke,
stalke za topove (Laffete) i čamce 2,291.460 „
Na podporne balvane u rudnicih 194.147 „
Na klinove 96.594 ,
Na drvo za gorivo . .. . 69.00.5 „
. Na sitni obrt i ostalo / . . . 27.770


Ukupni godišnji izvoz . 3,193.000 m.


Za novac od 118,603.000 fran., što s onih 29,193.600 m.´*, što se
na mjestu troši, iznosi svotu od 224,287.000 fran., računajuć cienu posljednjemu
za 50"/n jeftinije od odgovarajućih sortimenata izvanjske trgovine.


Ovamo treba jošte pribrojiti cienu proizvoda, kao što su potaša, drvetni
mlaz. čadja, drvetna masa, smola, katran, tcrpentinovo ulje i žigice. Koliko
se toga u nutrašnjosti troši, nije poznato, no izvoz u inozemstvo računa se na
3,128.000 fran.


Dodamo li jošte vriednost šumskih pašnjaka, koja se računa na 2 milij.
franaka, godišnji proizvodi švedskih šuma mogu se ocieniti na


229.365.000 fran.
Rekli smo malo više, da se u Švedskoj na mjestu potroši 29,193.000 m.*
drva, a izvozi se 3,193.000, ukupno 32,386.000 m´. Od toga ukupnoga
proizvoda sačinjavale su državne šume g. 1881 samo 983,182 m.´´ u vriednosti
od 3,270.000 fran.


Na administraciju šuma troši se na godinu 30´7"m od sveukupnoga dohodka,
ostaje dakle vladi čistoga dobitka 2,260.800 fran.
Osoblje, koje stoji pod državnom šumarskom administracijom, sastoji iz:


Okružnih nadzornika
9


Šumari
85


Šumskih pazitelja (lugara) ... . 397


3




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 34
Osim
tog starijih nadzornika .. . 3


Šumara extra statum .... . 54


Izvanrednih činovnika šumarske stiaže 178


Ukupno ~ \ mf
Tržišta današnje šumske trgovine u Švedskoj možemo ovako razporedati
po veličini izvoza:


Velika Britanija i Irska . 1,600.000 m´´.
Francuzka 525.000 » ´
Danska ........ 305.000
Njemačka 200000


Belgija 175.000
Nizozemska 125.000
Ostala i pomanja tržišta . . 263.000 „
Šumarstvo kao opredieljena grana narodnoga gospodarstva u Švedskoj
podiglo se u zadnjih 25 god. Mnogo treba jošte uraditi, da se uzmogne dignuti
do one visine, na kojoj ono stoji u drugim državama evropskim.


Obilje šuma (oko polovine čitave površine Švedske), koje se neeksploatiraju
poradi nedostatka Lesta, podaje ovdje osobiti karakter uspjesima šumarenja.
Švedska vlada pošilje često svoje tehničare u inozemstvo, da se usavrše, pak
se može kazati, da gospodarstvo u obće ni u čem oezaostaje. Prieborna sječa,
koja je upravo nuždna u mnogim krajevima, osobito u Norrlandu, provadja se
sistematički po nekoj osnovi. No najviše se trudi ovdje oko toga, osobito u
državnim šumama, da se poprave putevi transportni. Tako se osobito, negledeć
na znatnu duljinu cesta za izvoz drva, koje se svake godine grade i u državniia
i u privatnim šumama, mnogo troši na poboljšavanje plovljenja na riekama,
kojima su obale pokrite velikim šumama.


Ovakove se gradnje često spajaju sa žhebovima, koji su više puta dugi
do 3000 met. i po kojim se drvo odvadja silom vode, ili se jednostavno kotrlja
niz naklonjenu plohu.


Znatno su se poboljšali zavodi za mekaničko izradjivanje drveta, gdje su
vodom tjerani strojevi zamienjeni parnim strojevima.


Proizvodi topolovih šibica (žigica) čini jednu od najra.zvijenijih grana
obrta; pilane tvornice stolarske i parketske, iz kojih se proizvodi izvažaju u
iiajg(}alj,enije zemlje, mogu se ponositi svojom zasluženom glašovitošću.


„Lesnoj Žurnal".