DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 3t Nu buđui da de po statističkih podatcih glavni kontingent onih kažnjivih Sina, radi kojih će se modi izdati kaznene odredbe, nedvojbeno staviti tako zvane šumske kradje, to se u pogledu istih napose spominje sliedeće : Izkusilo se je, da se proti odredbam kaznili sbog šumskih kradja ni po postojećem postupki nije sa strane osudjeiiika, prekomjerno udaralo prizivom. Prizivi ulažu se obiCno samo sbog prekomjernih odštetnih zahtjeva. S toga je opravdana bojazan, da 6c se suvišan posao zadavati sudovom, ako šumarsko osoblje liude prekomjerno cienilo ošteeeno odnosno, otudjeno šumsko vlistničtvo; što se osobito često dogadj;i, ako se ogrievno drvo taksira kao tehničko ili ako se šumski p iedjel krivo označi kao branjevina. Neima bo dvojbe, da ću se osobe, koje budu kaznenom odredbom osudjene na prekomjernu odštetu, poslužiti prigovorom, :\ tim će se osujetiti svrha, za kojom je zakonarstvo težilo uvedenjem institucije kaznen e odredbe . Šumska uprava svakako imađe od kaznenih odredaba tu veliku korist izćekivati, da neće šumarsko i lugarsko osoblje gubiti mnogo službena vremena putovanjem k sudu i prisustvovanjem kod razprava. S toga i interesi šumskoga vlastnićtva zahtjevaju, da se previsokim taksiranjem odštetnih zahtjeva neda povoda prigovorom, koji će svaki put uvjetovati razpis javne razprave, uz intervenciju šumarskoga ili lugarskoga osoblja. Priobdujuć s toga načela ta upravnim oblastim znanja 1 ravnanja radi, prilaže se ova okružnica u dovoljnom broju iztisaka, od kojih će dva otiska za vlastitu porabu pridržati, s ostalimi pako providiti će urede i organe, koji su zvani, da podnašaju sudovom prijave kažnjivih čina, napose kažnjiva oštećenja tudjega vlastnićtva, te će jili podjedno uputiti, da se pri sastavljanju i podnašanju odnosnih svojih prijava točno drže ovih načela. Ovu okružnicu ima kr. županijska oblast svakoj kotarskoj oblasti i obćinskomu poglavarstvu u dva primjeraka, a krajiškim imovnim obćinam u petnajst primjercih dostaviti. Sa drvarskog tržišta. Uspjeh prodaje drva u državnih šumah. Ivr. šumski ured u Otočcu prodao je kod dne 10. rujna 1888. obdržavaue dražbe Antunu Devčiću iz Senja sliedeće drvne etate i to: a) Preostatak 10-godišnjeg bukovog etata sjekoreda A I. Mezina Ruja brložke kr. šumarije, sastojećeg s: od priliko od 10.550 m´´ ciepkog dr\ctii uz cienu od 2 for. 80 novč. po m´´ i od prilike od 53.972 prostorna met. ogrievnih drva uz cienu od 53 nvč. za I. vrst, 40 novč. za drugu i 30 nvč. za treću vrst; zatim b) preostatak 10-godišnjeg drvnog etata sjekoreda X IV. Duga Staza škaračke kr. šumarije, sastojećeg se od prilike od 36.267 m´´ tehničko sposobne jelovine i smrekovine uz popriečnu eienu od 1 for. 85 nvč. po m´´ I. i II. kategorije dimenzija, t. j . za stabla do 45 cent. debljine na gornjem kraju i za njihove vrške do 26 cent, na gornjem kraju; pak onda c) preostatak 10-godišnjeg bukovog etata sjekoreda A V. Crni Vrh babinpotočke kr. šumarije, sastojećeg se od prilike od 2739 m´* bukovine za ciepanje i za tvorivo uz cienu od 1 for. 30 nvč. po m^ za ciepanje i od 1 for. po m´´ za tvorivo-, nadalje d) u istom sjekoredu preostatak lO-godišnjeg etata, sastojećeg se od prilike od 3.560 m* jelovine i smrekovine za tvorivo uz popriečnu cienu od 2 for. po m´^ za prvu i drugu kategoriju dimenzija; e) preostatak 10 godišnjeg bikovog etata sjekoreda A V´II. Rapain Palež babinpotočke kr šumarije, sastojećeg se od prilike od 5.927 m ´ bukovine za ciepanje i tvorivo uz cienu od 1 for. 30 nvč. po m´´ za ciepanje i od 1 for po m´ za tvorivo ; fj preostatak 10-godišnjeg bukovog etata sjekoreda A IV. Bieli Vrh bivše koreničke kr. šumarije, sastojećeg se od prilike ođ 10.600 m´ bukovine za ciepanje i za |
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 38 <-- 38 --> PDF |
38 tvorivo uz eienu ođ 1 for. 30 nv6. po m´ za ciepanje i ođ 1 for. po m´´ za tvorivo i napokon g) preostatak 10-godišnjeg drvnog etata sjekoređa A III. Mali Javornik postojale koreničke kr. šumarije, sastojedeg se od prilike od 17.419 m^ bukovine za ciepanje i za tvorivo uz popriečnu cienu ođ 1 for. po m´ i uz naročiti uvjet, da će si kupac sž,ni potrebite ceste izvesti. Kod iste dražbe prodan je tvrdki Viđmar i Rogid iz sv. Jurja preostatak 10-gođišnjeg drvnog etata sjekoređa A I. Nadžak Bilo krasnarske kr. šumarije, sastojedeg se ođ prilike 1.366 m´´ jelovine i smrekovine za tvorivo uz popriečnu cienu od 2 for. 23 nvč. po m^ za I. i II. kategoriju dimenzija. Kupci imadu dostalno drvo koncem god. 1892 uplatiti i izraditi. Kako su konjunkture glede prodaje drvnih proizvoda još uvjek nepovoljne, može se uspieh rečene dražbe dosta povoljnim smatrati. Uspjeh dražbene prodaje hrastovih debala u šumah brodske i petrovaradinske imovne oboine. Dne 28. studenoga 1888. bje obđržavana javna dražba o prodaji hrastova kod gospodai-stvenog ureda brodske imovne obćine u Vinkovcih u prisutnosti dotičnoga povjerenstva samo uz primanje pismeni h ponuda . Isti hrastovi izlnčeni su za unovčenje u redovitih sječinah, praeliminiranih za uporabu u prometnoj godini 1888/9. Tom prigodom natjecahu se več poznate drvarske tvrdke, polučen je pako veoma dobar uspjeh, kako se iz dolje navedenih ponuda dovoljno razabrati može. To imenito s toga, što znatni broj drvotržaca kod veleprodaje drva u državnih šumah i u šumah investicionalne zaklade ostade bez kupljenih objekta, jer je bila velika konkurencija medju samimi trgovci, koja okolnost dakako u prilog dodje prodaji drva iz šumfi. imovnih obćina u Posavju. Priobčujemo u sliedečem dostalce, kojih ponude su po dotičnom povjerenstvu prihvaćene: 1. Hrpu Merolin o — 642 hrasta, procienjena na 27.742 for. — dostala je tvrđka Guido Prister iz Zagreba s iznosom ođ 48.288 for. 2. Hrpu Orljak — 258 hrastova, procienj. na 6.794 for. — dostala je tvrdka Antun Gašparac iz Vrbanje s iznosom ođ 7.350 for. 3. Hrpu Mužko Ostrvo — 232 hrasta prncienj. na 7.647 for — dostala je tvrdka Guido Prister iz Zagreba s iznosom od 12.008 for. 4. Hrpu Banovdo l — 255 hrasta, procienj. na 11.553 for. — dostala je tvrdka Christian Hermann iz Beča s iznosom ođ 23.212 for. 5. Hrpu Rastovic a — 332 hrasta, procienj. na 10.717 for., — dostala je tvrđka A. J. Wesolinovi ć iz Vinkovaca s iznosom od 14.715 for. 6. Hrpu Jošav a — 326 hrasta, procienj. na 11.459 for, — dostala je tvrdka Giffinger i Henn iz Vinkovaca s iznosom ođ 21.205 for. 7. Hrpu Kunjevc e — 430 hrasta, procienj. na 17.049 for. — dostala je ista tvrđka s iznosom od 23.407 for. 8. Hrpu Cunje vce — 720 hrasta, procienj. na 24.300 for. — dostala je tvrđka Guido Prister iz Zagreba s iznosom ođ 43.500 for. 9. Hi´pu Eipač a — 120 hrasta, procienj. na 4.056 for, — dostala je tvrdka Stefan Ružička iz Vukovara s iznosom od 6.222 for. 10. Hrpu Vrabčan a — 195 hrasta, procienj, na 7 203 for. — dostala je ista tvrdka s iznosom od 9.555 for. 11. Hrpu Ada-Vrabčan a — 209 hrasta, procienj. na 9.967 for. — dostala je ista tvrđka s iznosom ođ 13.557 for. 12. Hrpu Alma š — 215 hrasta, procienj. na 10,353 for. — dostala je ista tvrđka s iznosom od 10,555 for. 13. Hrpu Dubovie a — 406 hrasta, procienj. na 16.285 for. — dostala je tvrdka L. Hirsch et Comp. iz Siska s iznosom ođ 23.000 for. |