DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 43 — A. Gaudiy saobc´uje jednu bilježku Thomasovu ob ostatku okamenjene šume u Tunisu, a jednu bilježku Flicheovu o istom predmetu, a napose jednu od Bleichera o formaciji okremenjene šume u Tunisu i Alžiru. Thomas veli slieđede : „Učenjaci, koji su pratili expediciju francuzku 1799. u Egipat, zabiiježiše znamenite okamenjene šume u okolici Kaira, šume, koje su se geografički protezale površinom velikog diela pustoši libijske i nubijske, i dapače ća do visokih ravnina abisinskili. No nitko nije bio jošte opisao zapadno afričkih. Bilježka s dodatkom Fliehe-a, profesora šumarske škole u Nancy-u pokazuje, da su okremenjena vegetabilija, koja đonesoh iz kraja južnih visočina Tunisa, slična onima iz Egypta; Bleicher pak sa svoje strane htio je proučiti litologiju te čudnovate sastavine i pokazati jeđnolikost njihove mineraložke formacije i sastaviti mnienje, da objasni njihov zametak. Glavni predjel Tunisa, gdje se nalaze ta okremenjena stabla, navesti ču : Oueđ Mamoura, Oued Gaubeul i Couđiat oum Ali blizu Feriana; Ain Cherichira blizu Kaironan; oaza od El Hamma, medju pustošima Djerid i Rharsa. No opisuje nadalje i navadja za primjer predjel Oued Mamoura. Sa Bieicherom je slobodno uztvrditi : jeđnolikost sastavine u pećinama te formacije za Tunis i Alžir; obseg formacije okremenjenog drva od Tunisa do Maroca. Sto se tiče okremenjenih vegetabilija, opaziv u njekim pećinama tog tla veliku množinu kremena i mineralne soli, može se zaključiti kao rezultat dugotrajnog upliva vode od umjetnih podzemnih zdenaca, (eaux artesiennes)*, koja lagano iztičući docjedjuje kremen tečajem vremena na fossilizaeiju za vrieme ove geologičke formacije i konsolidacije; a taj kremen po svoj prilici dolazi ili iz dubina ili starijega tla, koje je prociedjeno vodnom infiltracijom. „Le Bois." Pečenje pekmeza i sušenje šljiva. U našoj domovini pečenje pekmeza i sušenje šljiva jest obrt, koji je veoma razgranjen. Uvaženja vriedno je to vrielo s narodno- gospodarstvenog gledišta, koli po veoma veliki dio naših trgovaca, toli i za seljaka. I nas šumare treba da ta grana industrije naše zanima, jer se pri tom vrlo mnogo gorivih drva troši. Podatci o tom predmetu, sakupljeni u trnjanskoj šumariji brodske imovne obćine, zanimivi su i držim, da nec´e biti s gorega objelodaniti je. Pečenje pekmeza počelo je b, rujna a dovršeno je posve 2i. rujna pr. g. U svemu peklo je pekmez 19 poduzetnika, dočim je šljive sušilo njih trojica. Pekmez pečen je na 98 kazana, a šljive sušene na 32 peći. Za palenje pekmeza potrošeno je 1161 pr. mt, drva, a za sušenje šljiva 154: metra. U svemu dakle potrošeno je izmedju 5. i 24. rujna na pečenje pekmeza i sušenje šljiva u području trnjanske šumarije, gdje imađe oko 20.000 jut. šumske površine 1315 pr. mt. raznovrstnog gorivog drva. Na svaki način je to velik broj, koga valja svakako uvažiti. Ali taj broj bio bi sigurno kud i kamo veći, da nije vriedni upravitelj trnjanske šumarije, velikom energijom svojom zapriečio dovažanje pekmezarom kradena drva. Mnogi pekmezari nisu radi oskudice na drvih po više dana pekmez peći mogli, a više njih opet peklo je 2—3 dana i moradoše prestati. Pekmez je pečen i šljive sušene u gore spomenutom vremenu po prilici kroz 10 dana, na 98 kazana i 32 peći. Svaki kazan kroz to vrieme potrošio je do 12 mt, drva a svaka peć do 4-8 met. drva. Na temelju toga dakle dolazi se do rezultata, da je za jedan kazan pekmeza izpedi ijotrebno 1´2 mtr., a za jednu peć šljiva izsušiti okolo 0´5 mtr, drva. * Podzemni zdenci izkapaju se u jednom dielu Sahare u Africi, nad kojima se nasadjuju liepi i plodonosni vrtovi. (Op. prevod.) |