DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 55 —


sami pravoužitnici \x vlastite inicijative u tu svrhu žrtava doprinieti, jer iz
lielog tog poduzeća sami će najveću korist crpiti.


Dok bi se onaj siromašniji dio puka, što blaga neima, koju godinu drvarenjem
id bližnjih bakrlja pomagao, mogli bi dotle ti putevi izgradjeni biti, pa bi onda
njemu privoz drva iz redovitih sječina znatno olakšan bio, kao i onima, koji


lejako blago posjeduju.


Doznačivanja ogrievnih drva za pravoužitnike u redovitim sječinama,
norala bi se već u mjesecu kolovozu preduzimati. Zašto se to ne čini, ne leži
:rivica kod šumske uprave, nego to biva usljed postojećih propisa i posebnih
i krieposti stojećih odredaba nadležne oblasti. — Po ustanovama § 34. naputka C.
a službovanje kod imovnih obćina imaju se godišnje drvosječne osnove naj:
ašnje do 15. kolovoza predložiti visokoj vladi na potvrdu.


To u pravilu nikad prije nebiva, a niti može biti. Šumarije su tako
irostrane a šumari obterećeni poslom, da su jedva u stanju i do tog roka
lodnieti gospodarstvenom uredu u § 20. naputka A. navedene priloge k drvoječnim
osnovama. Ove bivaju dakle visokoj vladi odstupljene oko 15. kolovoza,
, dok od visokoiste odobrenje stigne, već i mjesec rujan nastupi, te tako
nogu šumarije uz uobičajno i predhodno proglašenje doznaku ogrjeva istom u
istopadu preduzeti.


Usljed velikih šumskih kotara pak i inih tekućih poslova šumarije
lovlači se doznaka ogrjeva obično još i tečajem mjeseca studenoga.


Godišnje drvosječne osnove imaju za podlogu po visokoj vladi odobreni
ilaborat uredjenja šumskog gospodarstva. Od tog elaborata ili bolje odnosnih
slavnih i specijalnih sječnih osnova ne smiju iste ni za dlaku odstupiti, za to
u osobno odgovorni upravitelj gospodarstvenog ureda i procjenitelj.


Odobrenje elaborata uredjenja od strane visoke vlade izključuje dakle
leodobrenje godišnjih đrvosječnih osnova.


S toga bi i po stanje naših šuma — jer bi se i tim donjekle štetam
la put stalo — a i po same pravoužitnike bolje bilo da se doznake ogrjeva
ireduzimati mogu I ne čekajuć na odobrenje đrvosječnih osnova. —


Dobar uztuk šumskim štetam bio bi i u tom, da se već jednnm stane
la put nepodobštinama, što se dogadjaju usljed pobiranja ležike.


Navod ,da po revirih ima dosta ležike" zaista se već otrčao. Ja prolazim
eć više godina unakrst kroz naše šume, pa sam samo nailazio na ležiku u
lepristupnim predielima i po sječinama, u kojih se slučajno trgovalo, jer su tu
istali odpadci neuporabljeni, te za tehničku porabu nesposobni dielovi doznačenih
tabala. U bližnjim šumama jako je malo ležike, jer ju je narod već odavna
lobrao.


Pobiranje ležike smjelo bi se dozvoliti jedino po takovim sječinama i
amo u onim šumskim predielima, gdje bi ista slučajno usljed vjetroloma ili ine
dementarne nepogode nastala. U svim bližnjim krajevima ako i ima nješto
Bžećeg drvlja, morao bi se izvoz toga zabraniti, jer si tu narod sam ležiku
)ripravlja neovlaštenom sječom stabala. A naročito nebi se nijednom pravo