DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 56 užitniku smjela doznačiti ležika u svrhu gradje, jer usljed udaljenosti sječin posieće si on stablo, gdje mu je pogodnije, jer je siguran, da će isto nako godinu i više dana kao ležiku doznačenu dobiti. Ovakovim postupkom postaju redovite sječe skroz iluzorne, pa nije čude ako i svoju svrhu ne postignu. Ako se dobro sjećam izdala je visoka vlada jo 1884. godine jednu naredbu koja se tiče izradbe i premjerbe pravoužitnicima doznačenog ogrieva. T naredba usljed naših abnormalnih odnošaja ostala je kod nas samo na papiru jer se nije dala u praksi provesti. Namjera te naredbe veoma je plemenita, pošto je smjerala tamo, da S pravoužitnicima barem ona katastrom odmjerena pripadnost u podpunoj mje izdgje, a ne da se izmjera iste na okularnoj premjerbi temelji. Druga liepa strana te prehvaljene naredbe pak sastoji se u tome, što šumska uprava prigodom obavljanja primjerbe ta izradjena drva i buleta mogla, koji bi joj šumsko redarstveni propis u šumi proveden, izvrstnom kon trolom služiti mogao prigodom nadziranja drva i podredjenog osoblja. Ova dragociena naredba mogla bi se kod nas u prilog čuvanja šum rabiti jedino u tom slučaju, ako se šumski putevi poprave, te narod puter političkih oblasti pridržan bude, da si doznačena drva za vremena izrac i složi. — A tome će morati kad tad nastupiti vrieme, jer poprave li i izgrade se šumski putevi, to će se morati narodu zabraniti vučenje drva u trupcima, budu taj način izvoza najviše ceste kvari i uništuje. U provedbi ote naredbe nalazimo takodjer jedno sredstvo, koje bi zadal dobar udarac šumskim štetočincem. — Sada pak prelazim na predmet, koji mi najviše na srcu leži, prelazir na šumsko osoblje, koje u prvom redu mora da odgovara za sve neuspjeh šumskog gospodarstva, a koje sada najmanje moći ima da ukoči kola raztvaranj u našem šumskom kućanstvu. Od godine 1879. do uključivo 1887. bilo je kod otočke imovne obćin namješteno 117 lugara Od tih je tečajem tog razdoblja 40 odpušteno, 11 nji se na službi zahvalilo, a 4 ih je umrlo. Od onih 40 odpuštenih, mogao se samo kod dvojice kazneni zakon upo rabiti, dvojica pak se nalaze još i sada u sudbenoj iztrazi, a ostali (36) od pušteni su radi trajnog zanemarenja službenih dužnosti, putem disciplinarne vlast Ovi žalostni statistički podatci o sudbini našeg čuvarskog osoblja biti ć unikum ne samo u šumarskom svietu naše kraljevine, nego i daleko prek iztočnih granica iste. To je žalostan pojav, koji pokazuje, da naš narod a specijalno ovaj našoj ličko - krbavskoj županiji ne ima moralne moći. Da se ta moć kod naše puka udomila, bilo bi se i ovih 40 njegovih odpuštenih sinova na službi zahvalil a nebi čekali na sramotno prekinuće svojeg zvanja, kojem dorash nisu I ovi |