DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 64 — njaka nadopuniti. Kestenjevo sjeme valja pokriti zemljom na l´.a do 2 palca, a tad će u dojdućem proljeću rano izniknuti, pri čemu ostanu u tlu supke. Kestenjeve biljke vrlo su nježne, te jih treba čuvati od mraza, a za to podnose zaštitu tečajem prvih godina, Kestenj rodi svake 2. ili 3. godine. Hoće li se njeko šumište, u kojemu je bilo prije razno drveće tako pošumiti, da se u buduće odgoji samo čist bukvik, onda je najprikladnija sjetva na brazde, a u tu se svrhu bukvica u razmaku od 6 palaca sije i na ´/2 palca rahlom zemljom zagrće. Kod ovakove sjetve trebati će do 5 vagana bukvice. Ima li se napokon golo i pusto šumište sa bukvicom posijati, onda će biti probitačno, da prije sjetve na njekoliko godina uzgojimo razne vrsti drveća ili grmovlja, koje će grmovlje biti za zaštitu bukovoj mladikovini. Jasenovi usjevi imaju takodjer trojnu svrhu kao i hrastovi usjevi. Jasenovi ljube otvoren i izvržen položaj, ali jim prija i sjenovit položaj samo ako je tlo dobro i uviek ohladno. Jasenovo sjeme treba sakupljati u studenom, a valja ga čim ranije posijati. Takovog sjemena treba po jutru 172 mjer. kod sjetve iz ruke, a po množini i težini čini 1 mjerov 20 funti sjemena. Jasenovo sjeme podrlja se drljačom, te se ovim načinom baš prema potrebi najbolje zemljom pokrije. Dogadja se, da jasenovo sjeme neiznikne za dvie do tri godine iz tla, u koje se zasije. Briestov usjev uspieva dobro na otvorenom pustom prostoru, ako je tlo iole dobro i snažno. Briestovo sjeme mora se sakupljati čim dozrievati počima i to ili izpod drveća ili na samom drveću, te se mora osobito paziti, da se neužeže, buduć se onda za njekoliko sati pokvari. Sjeme treba odmah posijati, čim se tlo u tu svrhu priredi. Za jedno jutro treba obično 3 mjerova za sjetvu iz ruke, a 1 mjerov čini 4 funta sjemena. Najbolje će sjetva uspieti onda, ako se briestovo sjeme posije na mirnom, ali kišovitom danu, buduć se takovo sjeme omokri, te se bolje priljubi na zemlju bez da ga treba zagrtati. Na takovih tlih, koja se ljeti veoma osuše, neuspieva briestov usjev. Ovakova tla moraju se mladimi brestići posaditi. Johovi usjevi uspievaju najbolje onda, ako se johovo sjeme posije početkom ožujka. Ali prije tog vremena mora se tlo još u ljetu valjano prirediti t. j . motikom nasjeći. Ondje, gdje ima sjemenjaka, može se očekivati, da će se tlo dovoljnim sjemenom zasijati, dočim se pusti prostori moraju omaške sjemenom zasijati, a u tu svrhu treba obično ´/a mjerova johova sjemena po jutru, a 1 mjerov čini 30 funti sjemena. Johove češeriće u kojih je sjeme, treba sakupljati u hstopadu i studenom, te se moraju takovi češerići spremati na suh tavan i često pregrtati dok se valjano prosuše. U zimi poslažu se takovi češerići u vrućoj sobi na Ijesice, da se po lagano razpucaju i otvore, a izpalo sjeme prosije se na sito (rešeto) i odmah spremi na ohladno mjesto. Grabovi usjevi. Prem se kod nas grabovo sjeme nesije sbog ogoje grabrika, ipak ću na ovom mjestu i 0 tom koju reći. |