DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— ro ni, sto je franzuzka vlada učinila, da se ograniči opusto šivanje šuma i da se gore opet posu me? Nikada nijesu ove nevolje dosegnule tolikoga razmaha, kao god. 1856.; šteta je bila te godine procijenjena na 200 milijuna franaka. Vlada nije dalje mogla da bude indifirentnini gledaocem narodne nevolje, te je bila prinuždena, da narodu pruži pomoćnicu ruku. Kada su 28. lipnja 1860. god. i 8. lipnja 1864. god. bili izdani od Napoleona III. zakoni, bio je položen temelj pošumljivanju Pireneja, Severna i Alpa. Zakon od 28. lipnja 1860. god. određjivao je, da se dade podpora onim obćinama i privatnicima, koji bi željeli primiti se posla oko pošumljivanja onih gorskih krajeva, za koje je obćenito priznao, da bi bili na obćenito dokro, kad bi se opet zasadili šumom. U slučaju, kada sami posjednici ovakovih krajeva nijesu imali sredstava, da ih obrate pod šumu, vlada bi se sama primala posla oko zašumljivanja; kod toga je vlada imala pravo zadržati si polovinu pošumljene površine dotle, dok joj se nije naplatila glavnica s kamatima. 8 lipnja 186 t god. izdani su dopunjujući zakoni i različne odredbe, medju ostalimi i to, da se što brže i što jeftinije učini kraj toj strašnoj bijedi tako, da se goli gorski obronci i stijene pokriju busenom (gazonn ement), a to je mnogo jeftinije, nego da se na tim mjestima zasadi šuma. No pokusi izvedeni u većim razmjerima pod Fauconom i Sanieresom (depart. Basses Alpes) doskora su pokazili, da busen ne može da nadomjesti šumu Čim je pala prva ploha, mjesta pokrita busenom bila su izprana, a busen su odnjeli nabujali potoci. Prednost šume postade odtada svakomu jasna i od tada se počelo tražiti spasa razorenim gorskim krajevima j edino u p´ošumlj i van j u. Zakoni od I8u0. i 1864. god. ostadoše u kreposti do posljednjega vremena. 4. Aprila g. 1882. zamijeni te zakone drugi zakon, u kojem i leži temelj svim radnjam o pošumljivanju gora u Francuzkoj. Vladi je postalo mogućnim, da izvodi radnje u većim razmjerima; u interesu samih radnja ne uzima vlada privatnoga posjeda, koji je pošumila samo na vrijeme u svoje ruke, dok joj se izplati potrošen novac, nego vlada i kupuje ovakove krajeve od privatnika; obraćeno je takodjer dovoljno pažnje i poboljšanju pašnjaka. Vlada daje podpore obćinam, koje su pripravne, da poprave svoje pašnjake iztrebljajući n. pr. škodljive za stoku biline, pobirajući i odstranjujući kamenje, gnojeći ih i natapajući. Ovakovim se načinom povećava produktivnost tla; razmjerno manja površina daje isto, što se je prije dobivalo iz ogromne površine iztrošenoga i izsisanoga gorskoga tla. Ovakovim evo načinom ne trpi žiteljstvo gorsko nikakve štete od razširivanja šuma, jer se vlada brini i za glavni uvjet njihove eksistencije — za stočarstvo. Francuzka se vlada ne ograničuje samo na to, da daje podpore za poboljšavanje pašnjaka, ona se zajedno s tim bavi i oko toga, da se stočarstvo temeljito promijeni — da se postepeno predje od ekstensivnoga ovčarstvo k intezivnomu timarenju rogatoga blaga za muzenje. Za taj cilj osnovala je vlada u gorama nekoliko družtava za vodjenje racionalnoga gospodarstva sa sirom. |