DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 71 — Za rukovodjenje poboljšanja pašnjaka naznačeni yu u Alpama, Pirenejima i Sevennama posebni šumarski činovnici — to je posebna vrst šumarske službe u Francuzkoj „etudes d´amelirations pastorales" (Studije o poboljšanju pastirstva). IV. Pošumljivanje gora prirodnim načinom. Sva ona mjesta, na kojih ima jošte trave, ili barem ostrva travnjastih s pojedinim, od stoke obrštenim stabalcima, mogu se obratili pod šumu, ako se samo zabrani dalnje pasenje. Čim se udalji stoka, počinju se takova mjesta pokrivati podrastkom, a obrštena se drvca počinju brzo omladjivati. Ako se u gori ne pase, to se i gole stijene pokriju šumicom, ako je samo u blizini šuma. Priroda i vrijeme izpunjuju ovdje posao šumarov. Dellassasseigne, inspecteur des forets u Daksu, pripovijeda, da su se mnogi pašnjaci u Pirenejima pod Larunsom pokrili hrastovim podniladkom, čim se je prestalo pasti. U departamentu Nizkih Alpa iiiiade jedan pašnjak, na kojem se prestalo pasti pred petnaest godina s toga, što se je trava tako izrodila, da je više stoka nije htjela pobirati. Na sjeveru tomu pašnjaku leži šumica od jele, ariša, smreke i bukve. Sada je čitavi stari pašnjak u površini od 600 hektara pokriven liepim podmladkom. Drugi primjer ovakovoga prirodnoga pošuniljivanja pašnjaka imade na podnožju Cirque de Gavarnie u Pirenejima. Ovdje se vidi na golom obronku, pokritom kršjem, mlada šumica od bukve, bukve s jelom i od čiste jele. Sjeme je, kako se očito vidi, donesao vjetar iz obhžnje šume, što leži malo niže po bregovima, Gave de Pau;čim se ide više, tim su drvca manja i manja. Podmlađak se ovdje s toga sačuvao, jer se ne pase, a nije se paslo za to, jer nije bilo trave, nego golo kršje. V. Umjetno pošumljivanje. Tamo, gdje nema trave, gdje je vodom izpran sloj tla, gdje ima dubokih pukotina, omojina, odrova (vodom ođrovanih mjesta) i odvali, tamo više nema nade, da bi se gora mogla pošumiti prirodnim načinom, tamo je neobhodno nuždno energično sudjelovanje čovječje ruke, sudjelovanje vješta šumara. U takovimi slučajevima nije dovoljno, da se drvca posiju ili posade, nego je unapred nuždno, da proizvede čitavi red pripravnih inžinirskih radnja za to, da se nastali već odrovi zadrže, da se dalje ne ruše, a takođjer i za to, da se priugotovi zgodan sloj tla za rastenje drveća. S ovimi posve originalnimi radnjami u Francuzkim Alpama i Pirenejima vrijedno se je upoznati u svim njihovim potankostima. U Alpama viditi je sve tipove ovih radnja na putu od Digne do Barcelontte, a osobito u okolici posljednjega ovoga grada, u Pirenejima pak pod Beregesom i Cauteretsom. Radnje u Alpama opisane su veoma potanko u prekrasnim djelima: Demontze j — Traite pratique de reboisement du gazonnement des montagnes. Pariš 1882, i Prof. Dr. A. Freiherr von Seckendorff |