DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 76 —


u zasnovane već nasade takovih vrsti, koje ljube svjetlo, makar u borove
nasade, kao podmladak za zaštitu tla.


Najjednostavniji je način nasadjivanja šumS, - sijanje. U ostalom se sada
sijanje veoma rijedko upotrebljava, mnogo rjedje, nego što je to prije bivalo.
Nad perinietrom Riou-Chanal-a u visini od 2000—2200 met. uzdiže se
prekrasni mladik, koji je proizašao od sjetve god. 18G4. i to je bio posijan
ariž bacanjem po snijegu. U perimetru Seyne stoji u visini od 1000 m. gusti
mladik od vrstt: Pinus silvestris, P. austriaca i Larix europaea, za koji vele,
da je posijan 18G3. god. G. Tratoba s tvrdi, da neko sjeme, bačeno u tlo
pred 20 god´na, niče istom sada. Po tom bi jošte iz mnogih sjetava, u koje
smo već svaku nadu izgubili, proizaći s vremenom gusti mladici?!


Najviše je sada u porabi način nasadjivanja šuma s a d j e n j e. Kulturni materijal
odgaja se u privremenim razsadnicima, postavljenim na različitoj visini.
Prednosti su ovakovih razsadniba očevidne :


1. Biljke se odgajaju pod istim klimatskim i zemljištnim uvjetima, pod
kojima će kasnije rasti i razvijati se;
2. Prištede se troškovi dopremenja kulturnoga materijala;


3. Trošak za osnivanje i uzdržavanje privremenih razsadnka mnogo je
manji, nego trošak na stalne razsadnike.


U ravnim mjestima nemaju razsadnici greda (slogovi), na obroncima se
zemlja podijeli na više stupnjeva, pak je svaki stupanj jedna greda. Sjeme
se sije u redove 15 cmt. udaljene medjusobno, redovi idu obično od zapada
na iztok. Da se u tlu uzdrži što više vlage, preporučaju, da se medju svaka
dva i dva reda naslaže jedan red kamenja; kamenje ovo ne samo da zadržava
vlagu u tlu priječeć izparivanje, nego jošte čuva ponješto svojom sjenom netom
niknule biljke od sunčane žege


Obćenitoje pravilo, da se sade jednogodišnj e biljke od Pinus halepensis,


P. maritima, Pinus pinea; od P. silvestris, P. austriaca, P. uncinata i Larix
europaea dvo- i trogodišnje ; napokon od P. cembra i Picea vulgaris 3—5
godišnje biljke. Sa zemljom na korijenu (en motte) presadjuju se samo
biljke iz obližnjih šuma na takove gorske obronke, koji su pokriveni samo
kršjem (clappe). Obćenito se presadjuje s golim korijenom. Sadi se u jesen.
Na hektaru se priredi 7000 mjesta prekopanih i urahlenih lopatom ili motikom
do 40 ctm. dubine, i na svako se mjesto sadi po jedno drvce, ako se sadi
bjelogorica; po tri u svježniću (par potet, par toufe), ako se sadi crnogorica;
tako dolazi na hektar 7000 komada bjelogorice ili 21.000 crnogorice.
Trošak na sadjenje jednoga hektara iznosi oko lOO franaka s dopremanjem
kulturnoga materijala, no bez troškova za sadnice. Svako se mjesto oblaže
kamenjem, samo ako ga imade u blizini; obično se uzimaju tri kamena za
svako mjesto; jedan se poveći metne sa strane prema vrhu gore, dva druga
pomanja malo niže sa strane. Kamenje sadržava vlagu u tlu, brani, da voda
ne izpere zemlje od drvca ili da ga ne zatrpa zemljom. Napokon valja paziti
i na to, da kamenje ne bude plosnato i tanko, već okrugljato i koliko je moguće