DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 35 <-- 35 --> PDF |
~ 77´ _ bijele ili sive boje. Zišto? Ćujmo! Neki nam je brigadie r pripovielao, da je jednom ogiedavajuć posađjena stabalca, koja su bila obložena crnim kamenjem, našao sva izpaljena od sunčane žege. Na otvorenim, suhim južnim obroncima, osobito u toplom pojasu, veoma je nuždno učiniti tlo rahlim, i tim mu uzdržati vlažnost. To se postizava sadjenjem, poznatim pod imenom System Coutourier ili plantation en cordon (stupnjevito sadjenje — cordon = kraj, okrajak, obronak). Na izvjestDom obronku izreže se tlo na stupnjeve udaljene medjusobno 2 ra. i s višega baca se na niži, kojemu se na dno postavljaju kolčići od vrbe, biele akacije i t. d. Na godinu se zasiju stupnjevi travom (grahorkom, esparcettom), a sliedcće se godine sadi crnogorica. (Svrgit de se.) Državne šume u Norvežkoj/ Uprav a državnih šuma postoji u Norvežkoj istom od najnovijega vremena. Do 1860- godii.e bile su državne šume povjerene obćim upravnim organima, samo u dvjema šumicama bili su specijalni šumari. Ne samo da u takovom stanju nije moglo biti ni govora o kakovom šumarenju, nego ni čuvanja šuma pravo govoreći nije ni bilo, budući da nije bilo nikakovih lugara. Kada su šume takovim načinom došle u veoma nepovoljan i žalostan položaj, obratio je napokon norvežki „storting" (narodna skupština) pozornost na tu važnu granu gospodarstva. Prvi korak na bolje bio je taj, da je vlada poslala dva mladića, da se naobraze u Njemačkoj za šumare. Godine 1860., kada je već bilo nekoliko naobraženih šumara, podijeljene su šume u okružja. S početka nije bilo nikakove centralne šumarske uprave; istom 1874. godine bude imenovan šumarski nadzoi^nik, koji je do god. 1878. bio podčinjen ministarstvu za nutarnje poslove, te pak godine sjedinjena je šumarska uprava s ministarstvom fiuancijš,, kako je to i danas. Šumarskih viših zavoda nema u Norvežkoj. Imade samo tri niže šumarske škole, utemeljene god. 1875., 1880. i 1884. U tim se školama pripravljaju lugari za svoju službu. U svakoj imade 10—12 ljudi u dobi od 18 do 30 godina. Za obučavanje ne plaća se, samo se polaznici sami uzdržavaju. Za sve tri škole imade stipendiji u iznosu od 700 krona (krona = 0*55 for.). Naučna je osnova dosta obširna, nije baš tako primitivna, kako bi čovjek misho. Obuka traje dvije godine, a učitelji su mjestni šumari na dvjema školama, treća imade posebnoga ravnatelja. Površina šuma, koje stoje pod državnom upravom, iznosi do 2,032.850 hektara. Stanje šuma veoma je nepovoljno. Kad je šumarska uprava dala pregledati šume, našlo se je, da su, izozam najsjeverniju pokrajinu Finmarken, najljepše i najdragocjenije šume bile prodane privatnikom, a od onih, koje su 7 |
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 78 — ostale jošte u posjedu državnom i koje se nalaze na visokim gorama ili u obće nepristupnim mjestima, posve su postradale od oštećenja i požara. Samo se po sebi razumije, da se takove sasma sasijecene šume, a niti one, u kojima je bilo drveća lazlićnoga rasta, nijesu mogle odmah podvrći pravilnoj kakvoj osnovi gospodarstvenoj. S toga je bila glavna zadaća šumarske uprave, da šume u dulje i kraće vrijeme dovede u normalnije stanje. Nastojalo se] a nastoji se poglavito i sada oko toga, da se preostali jošte podrast sačuva i da se u obće šume prirodnim načinom uzgoje, mrtvo i oštećeno drveće da se odstrani i t. d. Sječe se dakako ne provode posvuda jednakim načinom, nego ih valja izabirati prema kakvoći nasada, topografiji, klimatskim i ekonomickim uvjetima. U njekojim okružjima provadja se do sada, koliko je moguće, pravilna preborna sječa, a u drugim opet, gdje su gospodarstvene prilike povoljnije, moguća Je kadkada više ili manje pravilna sječa do gola, ostavljajuć ili neostavljajuć sjemenjaka. Sve, što smo dosada kazali, tiče se crnogorice, a što se tiče bjelogorice, medju kojima prvo mjesto zauzima breza, to se u njima provadja sječa do gola. Gdje je poradi mjetsnoga položaja sječa do gola nezgodna, upotrebljava se preborna sječa, kod koje se stabla u debljim od 5—6 palaca ostavljaju. Valja ovdje pripomenuti, da brzu i povoljnu razvitku šuma osobito na putu stoji s jedne strane pasenje, s druge opet ta obstojnost, što je vlada, koja i onako imade veoma malo šumarskoga osoblja (u svemu imade šumari i šumarskih pomoćnika nešto preko 30 i 266 lugarS.) dužna, da donekle ruko vodi gospodarenje obćinskih, a kadkada i privatnih šum4. Prodavanje šuma najobičnije je u Norvežkoj na panju. U mjestima, gdje nema medju trgovcima konkurencije, siječe država sama šumu, priredjuje, dapače i dovaža na tržište — kao trgovac. Država imade takodjer nekoliko pilana, u kojima se ne pili drvo samo iz državnih šuma, nego i drvo privat nika, dakako za plaću. Ovih pilana nije dala podići država, nego´ ih je kupila zajedno sa šumama od privatnika. Cijena je drva bila za 1 kiibm. drva za pilenje i gradnju r50~5-50 for., drva za gorivo 1 kubm. 0-38-2-60 for„ Što se tiče ekploatacij e državnih norvežkih šuma, ona je veoma neznatna, jer ne nadvisuje Vr> kub. met. na godinu na hektar. — Čistoga đohodka imala je država od šuma u god. 1882., 1883. i 1884. godišnje 208.548 krona Šume se u Norvežkoj uzgajaju prirodnim putem, te je u obće pomladjivanje povoljno; dosta ograničeno šire se šume samo u golim krajevima zapadnoga pobrežja zemlje. Velika je zapreka razširivanju šuma, kako smo već spomenuli, pasenje blaga, poradi česa postaje kultura, buduć da se šume moraju ogradjivati, veoma skupa. Imade u Norvežkoj i pet razsadnika, no ne toliko za razsadjivanje u državnim šumama, koliko za prodaju privatnicima. Štete u norvežkim šumama polaze ponajviše od bura, požara, sniega i mraza, blaga, gorske tekunice (Mjodes Lemmus) i zareznikl. |
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 37 <-- 37 --> PDF |
79 — ^Povred e šumskog zakona, ne gleđeć na to, što je prije bio sva^^ u pođpuno slobodan pristnp u državne šume, koje su poradi toga bile go^ ^ imištene, veoma su rijeđke, od kada je u život stupila nova šumarska ^P^ava- Tu obstojnost ne valja toliko pripisivati strogomu zakonu i nadzoru, koliko poznatim svojstvima norvežkoga naroda, koja se medju ostalim osobito očituju u silno razvitom čuvstvu zakonitosti i poštenja. Povrede se ponajviše ^^raničuju na pasenje blaga na nedopuštenim mjestima i siječenje i izvažanje P|p a poslije odredjenoga roka. Najviše se povreda dogadja u pokrajini Fin- Ijnarkeu, a to s toga, što tamo jošte nijesa točno označene granice državnog fejeda. Tamo je bilo u 9 godina 520 povreda, dakle na godinu poprečno 58. HB : U Norvežkoj se od 1874. godine radi oko toga, da se učvrsti pješčano ^TOt na zapadnoj morskoj obali. Radnje oko toga izvadjaju privatnici, obćine i željeznička družtva uz neznatnu vladinu podporu. Radnje napreduju polagano. Da se tlo učvrsti, ogradjuju ga od blaga ogradom od drva ili žice; sade sa strane morske u 8 redova kao zaštitni pojas grm Arundo i Eljmus; pokrivaju pijesak morskom travom, što je valovi morski u velikoj množini na obalu bacaju; siju Arundo, Elymus i Festuca arenaria i napokon sade dvo- i trogodišnje borove sadjenice (nizku vrst), austrijski bor i vrst Picea alba. Resultati tih radnja veoma su povoljni. Piješčanici ostaju na miru, na njima počinje trava rasti, neki su dapače zgodni za sjenokoše. Kolika se do sada površina učvrstila, nije poznato točno; zadnjih 5 godina posadilo se pomenutih vrsti drveća . oko 60.000 komada. „Lžsnoj Žurnal". Kava od žira.* u narodu žir je poznat kao izvrstna hrana za svinje. U gladnim godinama hrane se njime i siromašne porodice. Ovo već zna seoski staliž. Ali će riedko tko znati, da je kava žira odličan liek, kojim se i nekolike ljudske bolesti mogu izliečiti, ako se redovno pije za neko vrieme; a pije se ili s mliekom ili bez toga. - Ljudi nauke od najstarijih vremena pa do danas smatraju žir i biljku, na kojoj on rodi, za ljekovito. Osim njegovih sastavina, koje hrane, u njemu ima i djelova, koji lieče. I žir i hrastova kora sadrže u sebi puno ljekovitih sastojaka za liečenje i nutarnjih i vanjskih bolesti ljudskih. I narodna medicina poznaje dobro tu liekovitu silu ove biljke. Ako se pije od žira kava, moga se liečiti ove bolesti: tjelesna malaksa- St, bliedilo, bolovi a naročito curenje iz ušiju, guke (škrofile), žuljeve, zatvor u crievi i stomaku, kostobolja, nervozuosti, čamotinja, umna tromost, bjesanica, * Ova poučna razpravica, crpljena iz „Težaka", upriličena je prema jeziku i pravopisu našega lista. Uredničtvo. |