DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 37 <-- 37 --> PDF |
79 — ^Povred e šumskog zakona, ne gleđeć na to, što je prije bio sva^^ u pođpuno slobodan pristnp u državne šume, koje su poradi toga bile go^ ^ imištene, veoma su rijeđke, od kada je u život stupila nova šumarska ^P^ava- Tu obstojnost ne valja toliko pripisivati strogomu zakonu i nadzoru, koliko poznatim svojstvima norvežkoga naroda, koja se medju ostalim osobito očituju u silno razvitom čuvstvu zakonitosti i poštenja. Povrede se ponajviše ^^raničuju na pasenje blaga na nedopuštenim mjestima i siječenje i izvažanje P|p a poslije odredjenoga roka. Najviše se povreda dogadja u pokrajini Fin- Ijnarkeu, a to s toga, što tamo jošte nijesa točno označene granice državnog fejeda. Tamo je bilo u 9 godina 520 povreda, dakle na godinu poprečno 58. HB : U Norvežkoj se od 1874. godine radi oko toga, da se učvrsti pješčano ^TOt na zapadnoj morskoj obali. Radnje oko toga izvadjaju privatnici, obćine i željeznička družtva uz neznatnu vladinu podporu. Radnje napreduju polagano. Da se tlo učvrsti, ogradjuju ga od blaga ogradom od drva ili žice; sade sa strane morske u 8 redova kao zaštitni pojas grm Arundo i Eljmus; pokrivaju pijesak morskom travom, što je valovi morski u velikoj množini na obalu bacaju; siju Arundo, Elymus i Festuca arenaria i napokon sade dvo- i trogodišnje borove sadjenice (nizku vrst), austrijski bor i vrst Picea alba. Resultati tih radnja veoma su povoljni. Piješčanici ostaju na miru, na njima počinje trava rasti, neki su dapače zgodni za sjenokoše. Kolika se do sada površina učvrstila, nije poznato točno; zadnjih 5 godina posadilo se pomenutih vrsti drveća . oko 60.000 komada. „Lžsnoj Žurnal". Kava od žira.* u narodu žir je poznat kao izvrstna hrana za svinje. U gladnim godinama hrane se njime i siromašne porodice. Ovo već zna seoski staliž. Ali će riedko tko znati, da je kava žira odličan liek, kojim se i nekolike ljudske bolesti mogu izliečiti, ako se redovno pije za neko vrieme; a pije se ili s mliekom ili bez toga. - Ljudi nauke od najstarijih vremena pa do danas smatraju žir i biljku, na kojoj on rodi, za ljekovito. Osim njegovih sastavina, koje hrane, u njemu ima i djelova, koji lieče. I žir i hrastova kora sadrže u sebi puno ljekovitih sastojaka za liečenje i nutarnjih i vanjskih bolesti ljudskih. I narodna medicina poznaje dobro tu liekovitu silu ove biljke. Ako se pije od žira kava, moga se liečiti ove bolesti: tjelesna malaksa- St, bliedilo, bolovi a naročito curenje iz ušiju, guke (škrofile), žuljeve, zatvor u crievi i stomaku, kostobolja, nervozuosti, čamotinja, umna tromost, bjesanica, * Ova poučna razpravica, crpljena iz „Težaka", upriličena je prema jeziku i pravopisu našega lista. Uredničtvo. |
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 80 ~ nakloBost sušici i rokitis. A liečnik Ferdinand Miler veli, đa kad se pije kava od žira s mliekom, duže vremena upotrebljavano, odlično može da se izlieči i tako zvana u ušima engleska bolest Zbog toga mnogi liečmci odredjuju, da tu kavu piju ne samo siromašni ljudi, nego i bogataši, koji bi mogli platiti i skuplje liekove za oporavljenje zdravlja svog. Hranjivost i ljekovitost žira poznaje se iz analize, koje kemičari ispituju. Tako oni kažu, da u žiru ima: bjelanjka, smole, škroba, ulja, kristalisana šećera, tanina u vidu raznih kiselina a i gorke materije. To je pravi povod i uzrok, te smo se potrudili da ovaj članak napišemo. Ovo što je 0 tome napisano, uzeto je iz izkaza ruskih i njemačkih liečnika. Srbski narod neka ovo pročita u omiljelom mu „Težaku" i neka se po mogućnosti koristi time: kad je i žir u najboljem jeku, kad je podpunce zreo, onda ga treba brati i na ovaj način upotrebiti za svoje zdravlje. Obično ga valja nabrati prije zime, dokle ga nije pretrpao snieg i dokle nije na mrazu izmrzao. Kavanari i sitničari takodjer treba da ga nabave i za svaki slučaj imaju u pripravnosti, te da ga mogu potrebnima prodavati. Tu upotrebu treba uvesti u običaj kao i prodavanje kave, ulja, sapuna i t. d. Ne bi sgorega bilo, đa i svaka seoska škola ima po više žira i sve potrebe za prženje i kuhanje kave od njega. Slabićem i boležljivim djačićem valjalo bi ga davati redovno mjesto kave i druga pića. Učenici u naših seoskih školah na žalost skoro izgledaju kao popijena. Za njih je to piće neizkazano dobro. Koja škola iskreno radi na pravilnom razvitku tjelesnom i umnom svojih učenika, ona treba i ona mora paziti i na zdravlje njihovo, koje se ovim liekom zaista popravlja, ako se redovno upotrebljuje. ´Kava od žira gotovi se od prilike ovako: Uzme se zreo i zdrav žir, hrastov ili cerov, pa se svako zrno oljušti i očisti. Za tim se svaki žirić razsieče na četiri komadića. Prije prženja osuši se na suncu, a najbolje u peći. Onda se izprži u pržunu kao i kava. Upržiti ga valja koliko da porumeni. Ako pregori ne valja: izgubi svoj ukus i miris a i ljekovitost. S toga se pri prženju mora često miešati i tresti kao i kava ili kokice. Samo treba paziti, da se ne preprži. Tuca se i melje onako isto kao i kava. A isto se tako i kuha kao i kava za piće. Razlika je samo u tom, što treba uzeti po više žira nego što se obično meće kave. Bolje godi zdravlju, kad se i duže vari nego kava. Na tri decilitra vode dovoljne su četiri do pet žličica žirovog brašna, ali ne hudi, ako se metne i više. Koga mrzi da kuha žir svaki dan, može ga skuvati jednom koliko treba za dva dana. Ovo ljeti i u zimi može trajati i za tri dana. Odmah ^e ne ociedi, već pošto prodju dva do tri časa. Poslie toga se prociedi, pa se talog ili trop baci, a cjedjevina naspe u čisto staklo, zatvori i ostavi u hladovinu. Najzdravije je piti s mliekom, a može se piti i bez mlieka, kako je za koga prijatnije. Može se raalo i šećerom zasladiti. 0 doručku dobro je jesti i komadić pržena hljeba. Hljeb od raži u ovom slučaju ima prvenstvo kao i u |
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 39 <-- 39 --> PDF |
^^H^hK^T^r-nrjednu veliku či^^^^^opiti tri^^^^^^^^plota ^^I r mora biti uvijek umjerena, od prilike potrebna je toplota kao u |^^^y , koje se odmah pomuze h krave. Po uvjeravanju liecnika kava od žira može vrlo koristno zamjeniti i čokoladu i kakao, premda mnogi naši ljudi i ne poznaju ove strane biljke a i skupe su za siromašniji sviet. Pored toga što je žirni napitak zdrav kako za odrasle tako i za djecu; pored toga što ne budi ni živcem ni krvi, kao kava i drugi strani proizvodi, I koji se u nas skupo prodaju; pored svega toga ovo je piće najjeftinije. Istoga I bilo bi i vrlo patriotično, kad bi se uobičajilo, da se mjesto kave pije ovo žirno piće. Ovo bi se moglo preporučiti bar svim siromašnijim stabšem našim, osobito seljačkom i zanatskom. Koliko bi se samo na tom moglo uštediti no- I vaca, koji se ovako izdaju iz zemlje za kavu, koja se u našu zemlju uvozi sa l^^an e i ovdje potroši. ^^ ^ Nu od svega najpreče je zdravlje naše i naše djece. Žirna kava Je prava blagodat i za zdrave i za bolestne. Gradjanska djeca uče se iz malena da piju ´ kavu, a to vrlo budi njihovom zdravlja, pošto dječji živci ne podnose onu stranu , kavu. Baš i sami liečnici i stručari tvrde, da mnoga djeca dobijaju tako zvani ;, „fras" a i druge bolesti, pijući kavu. Naprotiv žirna kava samo pojačava i i svježi živce. S obzirom na sve ovo želimo, da se u Srbiji* što prije razširi krug tštovatelja žirne kave, i da se u našoj otačbini od sad udomaći ovo koliko ^^pavo i ljekovito toliko i jeftino piće, kao što je kava od žira. r Vjerujući u nauku i napredak ljudski, u patriotizam srbski i u moć sve- I višnjega Boga, mi se tvrdo nadamo, da ćemo uspjeti s našom mišlju, koju danas ^^osim o u „Težaku" o porabi žira za kavu i za hečenje, te ćemo skoro i doHfc´eti, da kava od žira zamjeni kavu iz Moke, Rio Žanejira i dr. H H V. Pefagšć. LIST^K:. Druitveme viesti. Sjednica upravijajueeg odbora bje obdržana dne 31. prosinca 1888. pad ^dsjednictvom p, n. g. M. Dursta, te u prisutnosti gg. odbornika: E,. Fischbacbaj Ettingcra, I. Kollara, Y. Kesterčanka i A. Soretića. I. podpredsjednik g. M. Vrbanić bio je službeno aapriečen prisustvovati, a g. H. Grund izpričan. Tom prigodom riešio je odbor više važnih administrativnih predmeta. Novi član utemeljitelj. Gosp. Dragutin Scblesinger, veletržac u Zagrebu, pristupio je šum. družtvn kao član utemeljitelj svotom od 100 for. =^ To se može lahko i kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji udomiti, gdje imamo hvala Bogu dosta hrastovih suma. Uredništvo. |