DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 37     <-- 37 -->        PDF

79 —


^Povred e šumskog zakona, ne gleđeć na to, što je prije bio sva^^
u pođpuno slobodan pristnp u državne šume, koje su poradi toga bile go^
^ imištene, veoma su rijeđke, od kada je u život stupila nova šumarska
^P^ava- Tu obstojnost ne valja toliko pripisivati strogomu zakonu i nadzoru,
koliko poznatim svojstvima norvežkoga naroda, koja se medju ostalim osobito
očituju u silno razvitom čuvstvu zakonitosti i poštenja. Povrede se ponajviše
^^raničuju na pasenje blaga na nedopuštenim mjestima i siječenje i izvažanje
P|p a poslije odredjenoga roka. Najviše se povreda dogadja u pokrajini Fin-
Ijnarkeu, a to s toga, što tamo jošte nijesa točno označene granice državnog


fejeda. Tamo je bilo u 9 godina 520 povreda, dakle na godinu poprečno 58.
HB : U Norvežkoj se od 1874. godine radi oko toga, da se učvrsti pješčano
^TOt na zapadnoj morskoj obali. Radnje oko toga izvadjaju privatnici, obćine i
željeznička družtva uz neznatnu vladinu podporu. Radnje napreduju polagano.
Da se tlo učvrsti, ogradjuju ga od blaga ogradom od drva ili žice; sade
sa strane morske u 8 redova kao zaštitni pojas grm Arundo i Eljmus; pokrivaju
pijesak morskom travom, što je valovi morski u velikoj množini na obalu
bacaju; siju Arundo, Elymus i Festuca arenaria i napokon sade dvo- i trogodišnje
borove sadjenice (nizku vrst), austrijski bor i vrst Picea alba. Resultati
tih radnja veoma su povoljni. Piješčanici ostaju na miru, na njima počinje trava
rasti, neki su dapače zgodni za sjenokoše. Kolika se do sada površina učvrstila,
nije poznato točno; zadnjih 5 godina posadilo se pomenutih vrsti drveća


. oko 60.000 komada. „Lžsnoj Žurnal".


Kava od žira.*


u narodu žir je poznat kao izvrstna hrana za svinje. U gladnim godinama
hrane se njime i siromašne porodice. Ovo već zna seoski staliž. Ali će
riedko tko znati, da je kava žira odličan liek, kojim se i nekolike ljudske bolesti
mogu izliečiti, ako se redovno pije za neko vrieme; a pije se ili s mliekom
ili bez toga. -


Ljudi nauke od najstarijih vremena pa do danas smatraju žir i biljku,
na kojoj on rodi, za ljekovito. Osim njegovih sastavina, koje hrane, u njemu
ima i djelova, koji lieče. I žir i hrastova kora sadrže u sebi puno ljekovitih
sastojaka za liečenje i nutarnjih i vanjskih bolesti ljudskih. I narodna medicina
poznaje dobro tu liekovitu silu ove biljke.


Ako se pije od žira kava, moga se liečiti ove bolesti: tjelesna malaksa-
St, bliedilo, bolovi a naročito curenje iz ušiju, guke (škrofile), žuljeve, zatvor
u crievi i stomaku, kostobolja, nervozuosti, čamotinja, umna tromost, bjesanica,


* Ova poučna razpravica, crpljena iz „Težaka", upriličena je prema jeziku i
pravopisu našega lista. Uredničtvo.




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 80 ~


nakloBost sušici i rokitis. A liečnik Ferdinand Miler veli, đa kad se pije kava
od žira s mliekom, duže vremena upotrebljavano, odlično može da se izlieči i
tako zvana u ušima engleska bolest Zbog toga mnogi liečmci odredjuju,
da tu kavu piju ne samo siromašni ljudi, nego i bogataši, koji bi mogli platiti
i skuplje liekove za oporavljenje zdravlja svog.


Hranjivost i ljekovitost žira poznaje se iz analize, koje kemičari ispituju.
Tako oni kažu, da u žiru ima: bjelanjka, smole, škroba, ulja, kristalisana šećera,
tanina u vidu raznih kiselina a i gorke materije.


To je pravi povod i uzrok, te smo se potrudili da ovaj članak napišemo.
Ovo što je 0 tome napisano, uzeto je iz izkaza ruskih i njemačkih liečnika.
Srbski narod neka ovo pročita u omiljelom mu „Težaku" i neka se po mogućnosti
koristi time: kad je i žir u najboljem jeku, kad je podpunce zreo,
onda ga treba brati i na ovaj način upotrebiti za svoje zdravlje. Obično ga
valja nabrati prije zime, dokle ga nije pretrpao snieg i dokle nije na mrazu
izmrzao. Kavanari i sitničari takodjer treba da ga nabave i za svaki slučaj
imaju u pripravnosti, te da ga mogu potrebnima prodavati. Tu upotrebu treba
uvesti u običaj kao i prodavanje kave, ulja, sapuna i t. d.


Ne bi sgorega bilo, đa i svaka seoska škola ima po više žira i sve potrebe
za prženje i kuhanje kave od njega. Slabićem i boležljivim djačićem valjalo
bi ga davati redovno mjesto kave i druga pića.


Učenici u naših seoskih školah na žalost skoro izgledaju kao popijena.
Za njih je to piće neizkazano dobro. Koja škola iskreno radi na pravilnom
razvitku tjelesnom i umnom svojih učenika, ona treba i ona mora paziti i na
zdravlje njihovo, koje se ovim liekom zaista popravlja, ako se redovno upotrebljuje.


´Kava od žira gotovi se od prilike ovako: Uzme se zreo i zdrav
žir, hrastov ili cerov, pa se svako zrno oljušti i očisti. Za tim se svaki žirić
razsieče na četiri komadića. Prije prženja osuši se na suncu, a najbolje u peći.
Onda se izprži u pržunu kao i kava. Upržiti ga valja koliko da porumeni. Ako
pregori ne valja: izgubi svoj ukus i miris a i ljekovitost. S toga se pri prženju
mora često miešati i tresti kao i kava ili kokice. Samo treba paziti, da se ne
preprži. Tuca se i melje onako isto kao i kava. A isto se tako i kuha kao i
kava za piće. Razlika je samo u tom, što treba uzeti po više žira nego što se
obično meće kave. Bolje godi zdravlju, kad se i duže vari nego kava. Na tri
decilitra vode dovoljne su četiri do pet žličica žirovog brašna, ali ne hudi, ako
se metne i više. Koga mrzi da kuha žir svaki dan, može ga skuvati jednom
koliko treba za dva dana. Ovo ljeti i u zimi može trajati i za tri dana. Odmah
^e ne ociedi, već pošto prodju dva do tri časa. Poslie toga se prociedi, pa se
talog ili trop baci, a cjedjevina naspe u čisto staklo, zatvori i ostavi u hladovinu.


Najzdravije je piti s mliekom, a može se piti i bez mlieka, kako je za
koga prijatnije. Može se raalo i šećerom zasladiti. 0 doručku dobro je jesti i
komadić pržena hljeba. Hljeb od raži u ovom slučaju ima prvenstvo kao i u




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 39     <-- 39 -->        PDF

^^H^hK^T^r-nrjednu veliku či^^^^^opiti tri^^^^^^^^plota


^^I r mora biti uvijek umjerena, od prilike potrebna je toplota kao u
|^^^y , koje se odmah pomuze h krave.


Po uvjeravanju liecnika kava od žira može vrlo koristno zamjeniti i čokoladu
i kakao, premda mnogi naši ljudi i ne poznaju ove strane biljke a
i skupe su za siromašniji sviet.


Pored toga što je žirni napitak zdrav kako za odrasle tako i za djecu;


pored toga što ne budi ni živcem ni krvi, kao kava i drugi strani proizvodi,
I koji se u nas skupo prodaju; pored svega toga ovo je piće najjeftinije. Istoga
I bilo bi i vrlo patriotično, kad bi se uobičajilo, da se mjesto kave pije ovo


žirno piće. Ovo bi se moglo preporučiti bar svim siromašnijim stabšem našim,


osobito seljačkom i zanatskom. Koliko bi se samo na tom moglo uštediti no-
I vaca, koji se ovako izdaju iz zemlje za kavu, koja se u našu zemlju uvozi sa
l^^an e i ovdje potroši.
^^ ^ Nu od svega najpreče je zdravlje naše i naše djece. Žirna kava Je prava


blagodat i za zdrave i za bolestne. Gradjanska djeca uče se iz malena da piju
´ kavu, a to vrlo budi njihovom zdravlja, pošto dječji živci ne podnose onu stranu
, kavu. Baš i sami liečnici i stručari tvrde, da mnoga djeca dobijaju tako zvani
;, „fras" a i druge bolesti, pijući kavu. Naprotiv žirna kava samo pojačava i
i svježi živce. S obzirom na sve ovo želimo, da se u Srbiji* što prije razširi krug


tštovatelja žirne kave, i da se u našoj otačbini od sad udomaći ovo koliko
^^pavo i ljekovito toliko i jeftino piće, kao što je kava od žira.
r Vjerujući u nauku i napredak ljudski, u patriotizam srbski i u moć sve-
I višnjega Boga, mi se tvrdo nadamo, da ćemo uspjeti s našom mišlju, koju danas
^^osim o u „Težaku" o porabi žira za kavu i za hečenje, te ćemo skoro i doHfc´eti,
da kava od žira zamjeni kavu iz Moke, Rio Žanejira i dr.
H H V. Pefagšć.


LIST^K:.


Druitveme viesti.


Sjednica upravijajueeg odbora bje obdržana dne 31. prosinca 1888. pad
^dsjednictvom p, n. g. M. Dursta, te u prisutnosti gg. odbornika: E,. Fischbacbaj
Ettingcra, I. Kollara, Y. Kesterčanka i A. Soretića. I. podpredsjednik g. M. Vrbanić


bio je službeno aapriečen prisustvovati, a g. H. Grund izpričan. Tom prigodom
riešio je odbor više važnih administrativnih predmeta.
Novi član utemeljitelj. Gosp. Dragutin Scblesinger, veletržac u Zagrebu,
pristupio je šum. družtvn kao član utemeljitelj svotom od 100 for.


=^ To se može lahko i kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji udomiti, gdje imamo hvala
Bogu dosta hrastovih suma. Uredništvo.