DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 41     <-- 41 -->        PDF

83 —


Zakoni i normativime naredbe.


Lovostaja u branjevinali. Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem, vlade, odjela za
unutaruje poslove, od 8. svibnja 1888. br. 17.046. upravljena rm županijsku oblast u
G-ospi(5u, Ogulinu i ua gradsko poglavarst,vo u Bakru, Karlobagu i Senju glasi:


Povodom upita jedne oblasti, da il se ima obdržavati lovostaja u branjevinali,
opredieljenih za nasad i uzgoj aume, kao što su branjevine na hrvatskom primorskom
krasu i nekih drugih mjestih bivše gornje krajinn, priobćuje se županijskoj oblasti i
redenim gradskim poglavarstvom shodnoga ravnanja radi što sliedi :


Branjevine ili kulture podignute na hrvatsko^primorskom krasu — danas su izključivo
vlastničtvo erara — svaka njih napose pako tolika, da bi mogla sačinjavati
u pravilu ne samo jedno, nego i po više privatnih lovišta po 200 katastralnih rali
površine. Branjevine iiiti gajevi ti ogradjeni su uz to — jošte i vrlo jakimi suhozidi —
a to sve dašto samo zato, da se tako ;^agajena mjesta u obće od svakoga oštećivan
ja, dakle bilo po Ijudih ili ma kojoj životinji obrane, i tako svrha, t. j .
kultivacija tih pustoši i goljeti postigne.


Branjevine te već se po tom dakle nemogu nipogtb ubrajati u § 2. lovnoga
5;akona slobodna lovna zemljišta, već su to privatni, zatvoreni prostori, kao što i one
površine, koje se shČnim načinom kao zvjerinjaci izlučuju. Pa kao Uo se vlastnikom
zvjerinjaka dopušta na volju, da u tih svojih ogradah — ma koju vrst divljači goje —
a drugu bez obzira na ustanove § 1 8. 1. z. tamane — tako se mora i organom nadzorničtva
za pošumljenje krasa, obzirom na svrhu samog tog zagajivanja dozvoljavati, da
prema svojoj uvidjavnosti, a bez obzira na ustanove § 18. lov. zakona unutar tih
ograđjenih branjevina sve one životinje ubijati i tamaniti mogu, kojih razplod
priet i uništenje m skupocienih i velevaŽnih tih kultura i gajeva, a to tim prije.
Što se i po samom duhu lovskoga zakona t. j . § 18. istoga zakona ustanovljena lovostaja,
samo s toga određjuje, da se obrani , u interesu podignuča vriednosti lova,
stojeći razplod divljači, ne pako zato, da se razplod taj i tamo zaštićuje i
pospješuje, gdje to upravo u oprieci sa obćimi interesi stoj i, kao Što
nemože biti dvojbe, da se bar prekomjerni razplod divljači u kraških branjevinah nesmije
Štititi, već nasuprot upravo i priečiti.


Sa drvarskog tržišta.


Izvoz dušica na Trst i Bieku iz Slavonrjn imenito iz krajiških šuma, te iz
Bosno bio je u mjesecu studenom pr. god. vrlo živahan, a ukrcano je u brodove ua
Eieei 3,889.200 kom., i u Trsta 1,238.100 kom. dužica, ukupno dakle 5,127.300
kom. dužica.


Uspjeh dražbene prodaje hrastovih debala u šumah II. banske itnovne
obćine. Dne G. prosinca 1888. obdržavana bje dražba o prodaji hrastovih stabala kod
gospodarstvenog ureda IL banske imovne obćine u Petrinji, putem pismenih ponuda.
Dostalci, kojih su ponude po dotičnom povjerenstvu prihvaćene, jesu siedeei:


1. Hrpu Krndija " — Gl hrast, procienjeni na 2.247 for, — dostala je
^rdka Živko Pejaković iz Siska s iznosom od 4/201 for.
2. Hrpu „Žabarski bok" - 39 hrasta, procienjeni ns 1911 for. — dostala
je tvrdka Josip Costaperaria iz Krapja s iznosom od 2551 for.
3. Hrpu „Dvojani " — 54 hrasta, procienjeni na 2530 for. ~ dostala je


dka Vjekosiav Blasich iz Siska s iznosom od 3276 for,


4 Hrpu Čadjavsk i bok" — 100 hrasta, procienjeni na 4209 for. —
itala je tvrdka Josip Costaperaria iz Krapja s iznosom od 8021 for.