DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 45     <-- 45 -->        PDF

- 87 -


a 7°5 met, izpod grana. Krošnja uestoji u raznilerju sa deblom, stablo smrznuvšl se
u ´z\m[ 1820. bode ovršeno. Beauregard kaže, da kada bi se iztraživala kronika tog
stabla, našlo bi se, da je ono iz dobe od postanka Marsilje. „Le Bois."


Ubijanje životinja u Sibiriji. Sliedeći brojevi davaju nam pojam o množtvo
životinja, koje živu u Sibiriji. Broj, koji se svake godine radi krzna ubija, ogroman
je. Na poslieduji ljetni sajam u Irbit, kavno se dovaža samo dio koža, koje se izvažaju
iz Sibirije, dovezeno bi 3,180.000 koža od vjeverica. Od ovib bilo je 200,000 ubijeno
u okolišu Jakutska, a 300.000 u Zabalkajsku. No iz obljub ovih pokrajina izvažaju se
kože i?;ravno u Kinezku ili u Rusiju, a da in neprolaze kroz Irbit. Od ostalili koža
dovei:eno bi na trg 11.000 od modrih lisica, 140.000 svizaca, 30.000 tvoraca,


10.000 jaravaca, 1,300.000 zečeva, 2000 lisica i množtvo međjeda i kurjaka. Gdje
zvieri nestaje, ondje se dakako zabranjuje lov.


Šumske reforme u Busiji. Više od jednog stoljeća bavi se ruska vlada predmetom
velika interesa, naime oko saČuvanja šuma, pripadajućih privatnikom. Već za
carevanja Petra velikog pazka stroga bi zakonito odredjena za sume posjednika. Nu
na5in izvršivanja zakona ozlovolji skoro svu veliku gospodu kod dvora, uslied 5esa
Katarina II, prepustila slaboći i sklonula se ukinuti sve prvašnje odredbe, izdane u
tom smjeru. Zle posljedice tog posvemasnog popuštanja niesu izostale. Posjednici bez
svakog nadzora imajuć znatna, lahko crpljiva bogatstva u svojih šumah, harali su potonje
nemisleć na budućnost i nepovoljnu klimatičku promjenu, koja je tim pustošenjem
imala nastati i u istinu nastajala.


Ta labkoumna devastacija prouzroĆi pravedne jadikovke ruskih seljaka rad pomanjkanja
vode. Ljeti zdenci usalmu, potočići se zamulje, sušom svud kultura štetuje.
A poslie kako bje slobodno gojiti jelene još se to stanje pogoršalo, I zaista bila je
već skrajna nužda, da se na put stane svojevoljnom pustošenju Šuma, te 1. siećnja


g. 1888. bje izdana odredba za europejsku Kusiju (s iznimkom Pinlandije, koja u tom
pogledu posjeduje svoj zakon) za Kavkaz i Poljsku. Tim novim zakonom vlada ne
protivi se sječnji šuma u toliko, koliko ova nije Š´etna sveobćem dobru države i naroda,
a niti vriedja prava vlastnika.


U predielib, gdje su više državne šume poharane, nova odredba nastoji sačuvati
Čitav kvantum drvnoga viška od obične potrebe privatnika. U svakoj guberniji sastavljen
je odbor po gouverneru provincije, koj vodi kontrolu, da ii se zakon valjano
obdržava. „Le Bois,"


Pokušaj umorstva na lugara. Dne 25, studenoga 1888. oko 2 sata po
polnoći, pokušano je umorstvo u selu Jablancu kotar Novska na lugaru Ivi Eadanu,
sreza „Suše^S kotar, šumarije u Novskoj, gradiške imovne obćine.


Zlikovac donesao je ljestve iz susjedstva, te prisloniv ih uz stan lugara izpod
l>rozora, imao je namjeru istog — spavajućega na postelji — ubiti.


Na hitac iz puške skočio je Eađan iz postelje, u namjeri zlikovca upoznati; što
mu i podje za rukom, jer se nadao Gjuru ŠarJća iz Jablanca, koji je uhićen i predan
kotar, sudu u Novskoj.


Da nije zlikovcu namjera za rukom pošla, slučaj je htio, da je lugar objesio
gornju košulju o prozor, kad je pošao spavati. Zlikovac misleći, da ga njetko kroz
prozor motri, opali pušku pravcem u košulju, misleći, da je lugar žrtvom njegove
zvjerske namjere ostao. — Konštatovano je, da je puška čavli (ekseri) nabita bila, jer
se je njekoliko čavala u vrata zabilo, a njekoliko u drvo od prozora.


Zlikovac je prepoznat i po tom, što je sav izranjen od stakla sa prozora.


Na rečenom lugaru pokušano je već više puta umorstvo. Dobivao je preteće
anonimne listove; u branjevini ga dočekivali i uvjek mu se priete, a to sve radi revnosti
u službi.