DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 50 — ,


Ta prišteđnja drvne mase pak ne znači kod nas šumara ništa drugo,
nego da se za to vrieme izrabljuje staro za sječu dozrelo drveće uz istodobnu
štednju mladjih dobnih razreda i kultiviranje od erara primljenih i do 1883/4.
novonastavših golietih.


Predpostavimo si sad, da su naše šume već 1883/4. kada se procjena istih
provadjala, bile u normalnom stanju, te da su se izkazale drvnom gromadom
od 13,316.836 m«.


Po Hundeshagenovom načinu o procieni prihoda, koji je naputkom B.
zakona od II. srpnja 1881. za nas propisan, mogle bi te šume pružati nam
svake godine potrajni prihod od 236.231 m" drva.


Napred smo vidili, da faktična potreba ogrievnog drva pravoužitnih zadruga


249.876 m^ troši.
Pravoužitne obćine pak troše na godinu po katastru 1754 m^.
Ciela potreba ogrieva svih pravoužitnika iznaša dakle 251´.630 m^.
Pribroji li se toj gromadi još i onih godišnjih 6469 m* tehničko-sposobnog


drva, namienjenog potrebi pravoužitnih gradjevnih objekta, to predstavlja sveukupna
godišnja potreba naših pravoužitnika 258.099 m´ drvne mase.
Ova nam sveukupna faktična potreba nadmašuje i prihod normalnog stanja
šuma za 21-868 m^


A što će to reći u jeziku Ijudih ne matematičara i ne strukovnjaka ? To
će reći, da ni cieli produktivni prostor imovne obćine uz najpomnije obradjivanje
i melioracije tla, uz najbrižnije kultiviranje i čuvanje šuma, potrebu ni samo
današnje populacije ovih krajeva pokriti nebi mogao.


Po najnovijoj brošuri našeg statističara Milovana Zoričića „Demografische
Arbeiten in den Konigreichen Kroatien und Siavonien" 1887. umnaža se žiteljstvo
bivšeg ličko - otočkog okružja sporije samo od onog u bivšoj riečkoj i varaždinskoj
županiji.


U tom pogledu su dakle naši krajevi naniah na trećem mjestu u naših
kraljevinah.
Rastenjem pučanstva i umnažanjem dioba raste, uz kolikoću ostalih životnih
potreba, i potreba ogrievnog i gradjevnog drva.


Umnažanje puka vuče u prvom redu za sobom razširenje polja, a to se
može u našim krajevima dogadjati samo na račun šumskog tla. Dok se dakle
proizvodnji ostalih namirnica u svrhu umnažanja istih tlo povećava, skučuje se
ono istodobno za proizvodnju šumskih surovina, jer se šumi tlo umanjuje ne
samo krčenjem u svrhu pretvorbe u drugu kulturu, nego se devastira štetami
i samo absolutno šumsko zemljište, na kojem izim šume nijedna vrst kulture
uspjevati ne može.


Ovoj anomaliji u našem narodnom gospodarstvu može se doskočiti na dva
načina naime: ili da se preduzme kolonizacija onog diela pučanstva, koji remeti
ravnotežu izmedju potreba i šumskih namirnica, dakle da se potrebe drva
smanje iii da se uz kultiviranje imovno-obćinskih gohetih preduzme istodobno
i uzgajanje šume na obćinskih i privatnih pašnjacih, odnosno da se razširi tlo