DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 128 — li. Na temelju obavljenog očevida u šumi urbarske obJine Grobnik po ovožnpanijskom šum. izvjestitelju osvjeđo5io se je isti, da je pristup u glavne šumske predjele radi pomanjkanja izvoznih puteva skorom nemoguć, te da bi trebalo investirati znatnu glavnicu, za omoguditi trgovački promet s Kesom. Za sada neraože se dakle niti pomisliti na kakovo unovčeuje šumskih proizvoda. Šumsko gospodarska glavna zadada sadašnjeg šumskoga gospodarenja biti ee dakle ta: da se racionalnim postupkom osjegura urbarcem redoviti godišnji užitak do;.itane jim pripadnosti obzirom na potrajno gospodarenje. Ukupni urbarski šumski posjed dieli se polag naravnog položaja na dva glavna diela: jedan ležeći put sjevero-zapada (srez Pod Obruč), drugi put jugo - istoka (srez. Gorničko). Prvi je skorom posve nepristupim, jer neima niti jednog izvoznog puta; ovdje su sastojine dobro uzdržane, dapače imade mjestimice mnogo prestare drvne gromade, koja bi se čim prije upotrebiti imala. Pristup drugomu dielu k otvoru t. zv. „živenjski put" sa svojimi ogranci. Ovdje su šumski predieli skroz izsječeni, jer se u istih ved preko 16 godina urbar, pripadnost namiruje, dapače imađe jih takovih, koji se odmah u zabranu staviti moraju, jer jim je ved i sama šumska glavnica znatno načeta. Iznimku prave donekle šumski predjeli : crna, Pođ-Črna, Korenik (Jasenovica), koji su ponešto odaljeni, nu i ovdje de se modi u najboljem slučaju još tečajem tri godine podmirivati urbarska pripadnost. A što onda? Iz dosele iztaknutog proizlazi: da je skrajno vrieme, da se ozbiljno promisli na gradnju jednog izvoznog puta, koji bi otvorio pristup preko briega „Obrača" k šumskim predieljom: „Zaplanine", „Pakleno", „Burin Val", „Zelena vrata" i t. đ. te tim omogućio buduće podmirivanje urbarske kompetencije; jer inače žiteljstvo ostati će nakon tri godine bez gorivoga drva, te će navaliti na kraške zabrane. — Pozivlje se dakle ta kr. kotarska oblast ; da u sporazumku s obć. zastupstvom, te sadašnjim upraviteljem šumskog kotara grobničkog to životno pitanje ozbiljno pretrese i razpravi; — ujedno ustanovi način, kako bi se upitni izvozni put najlakše, možda i bez razpisa posebnog urb. nameta, što prije sagradio, recimo bezplatnom radnjom obćinara, odnosno, kako bi se dotična, za gradnju potrebita svota bar malo po malo osjegurati mogla dionom uvrstbom u proračun budućih dvijuh ili trijuh godina za urb. obćinu. III. Usljed ovostranog odpisa od 26. studena 1887. broj 6912 točka II. i V. uvršteno je glasom osnove proračuna upravne obdine Grobnik za godinu 1888. pod točkom 18 i 19 u ime plade i putnog paušala za kot. šumara svota od 850 for. nadalje pod točkom 22. za trećeg lugara svota od 270 for. Izim toga dolazi još u proračunu pod točkom 21. plaća lugara Radetića i lugara Zakarije t. j . svota od 540 for. Ukupni šumsko-upravni troškovi dosižu dakle svotu od 1660 forinti. — Nu kako je gore izfaknuto, da ne ima za sada izgleda, da bi se godišnji prihod urb. obć. Grobnik povisiti mogao pi-odajom šumskih proizvoda, težko bi se dakle i sami šumsko upravni troškovi pokriti mogli bez posebnog urbarskoga nameta. Gdje ostaju još šumski porez, ter ini troškovi, potrebni za sastavljenje šumsko-gospodarstvene osnove, za omedjašenje urb. šumskoga posjeda i gradnju izvoznoga puta preko ^Obruča" ? Nuždno je dakle 1) za sada stegnuti sve te izdatke na minumum; 2) ozbiljno promisliti, kako bi se dosadašnji prihod urb. posjeda povisiti mogao i tako osjeguralo pokriće nuždnih izdataka. Ad 1. U tu svrhu neka ta kr. kotarska oblast za tekuću godinu 1888. odustane od ođredjenoga namještenja kotarskog šumara kao i od namještenja trećega lugara. |