DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 132 —


f) Čim kotarski šumar upitne „izkaznice" uknjiži i zadnju stranu istih izpuni


imati

najprobitaSnije, da šumar prijavi obo. poglav. ustanovljene dane, kada će za pojedina


sela izdavati ogrievnu pripadnost.


Obćinsko poglavarstvo imati će đotićne urbarce odmah obavjestiti, te jih pozvati,


da na ustanovljeni dan nefaljeno u šumu dodju.


Na ustanovljene dane izručiti će kotarski šumar na licu mjesta svakomu pojedincu


nanj glaseću „izkaznicu", te mu doznačiti pripadajući broj hrpa.


Nadalje imade kotarski šumar shodno odrediti, da nakon izvoza drva iz šumo


lugari dotične izkaznice pokupe, te jih u svoje vrieme kotarskoj šumariji dostave radi


kontrole.


g) Potrebite tiskanice naznačene pod to5. V. slovo c) i e) imade obćinsko pogla


varstvo u Cavlih odmah naručiti, te iz oboinske blagajne izplatiti.


Prepis ovog odpisa dostaviti se ima obć. poglavarstvu u Cavlih kao i šumaru


A. St. u K. na točnu provedbu.
0 provedbi ovih odfeđaba imati će ta kr. kotarska oblast u svoje vrieme ovamo
izviestiti.


Sa drvarskog tržišta.


Ponovna prodaja hrastovih stabala kod II. banske imovne obćine. Kao


što je u II. broju šumarskog lista za mjesec veljaču t. g, oglašeno, ostala je hrpa


„Nartak" sa 674 hrasta, procienjena na 1935 for. — neprodana.


Temeljem naredbe kr. zem. vlade od 31. prosinca 1888. broj 46.899. bje po


novna dražba obđržavana na dan 9. veljače t. g. kod gospodarstvenog ureda gore


rečene imovne obćine.


Kao najboljeg nuđioca usvojena je ponuda tvrdke A. Spitzer a i Kohn a iz


Karlovca s iznosom od 1877 for.


Uspieh dražbene prodaje hrastova iz šuma gradiške imovne obćine.


Kod dne 29. siečnja t. g. obđržavane prodaje stabala ostao je dostalcem za šumski


prediel Cardačinska greda drvotržac Josip Gummersbach iz Siska s iznosom od 34.007 for.


Drva na tržištu. Francuzki „Le Bois" đonaša svakoga tjedna obširno izvješće


0 cieni drvS, u pojedinim državama i glavnim svjetskim tržištima. Mi ćemo u kratko


priobćiti neke podatke. Trgovina drvima počela 1889. god. az povoljne auspicije, te


se svi slažu, da će se ove godine nastaviti ili dapače povećati povoljno stanje trgovine


s drvima u prošloj godini, a to poradi rastenja ciene i prodanih kvaliteta. Svjetska


izložba u Prancuzkoj, koja jamči mir svim drugim narodima, olakotiti će u velike


obćenje tim, što će dati trgovcima prilike, da dodju neposredno u doticaj. Svi se


narodi pripravljaju, da sudjeluju kod. velike ove manifestacije, a i trgovci s drvima ne


će zaostati, jer i oni veoma dobro znadu, od kolike će im to biti koristi.


Francuzka će sa živahnim veseljem primiti i izložitelje i posjetnike, jer se može


od toga doticaja, koji je sama potaknula, nadati samo dobitku. Tu će se i opet vidjeti,


da su Francuzi gostoljuban narod od starine. Jedina će želja Francuzke, biti da nađ


krili svoje konkurente prednošću svojih proizvoda, a veselit će se napređku svojih


susjeda.


Trgovina je, kako se čini, počela s visokom cienom na drva iz sjevernih država


jer su uvoznici u Cetti i Marsilji rapidno povisili ciene.


Isto je tako s drvima iz Galicije i Bukovine, kojim je u Cetti povišena ciena


za 5 franaka po kub. metru.


Naprotiv je ciena jeli s Jurskih gora pala za 10 franaka po centu.


Iz Rusij e iz Arhangelska pišu, da je izvozna lista zaključena, te đa se može


resultat trgoivine ,od, 1888. god. uzporediti s predjašnjim godinama. Za 1887. god. bio


ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 133 —


je sveukupni broj izvezena drva 45.953 standarda, a za prošlu 1888. god. 52.396.


Ovu razliku od 6.557 standarda vriedno je zabilježiti, jer posvjedoSava znameniti
porast trgovine.
Drva za gorivo bila su u Parizu po 48 — 52 franka 1000 kg.


Dužice dobivaju cienu. Poznata je rieč, što je bila zavladala u našem trgovačkom
svietu prije petnaest godina: „Tko pravi diige čini duge" t. j . posao dužicami
nenosi dobitke već gubitke. U istinu što je više bivalo filoksere u Francezkoj, sve je
više nestajalo iz Hrvatske i Slavonije francezkih poduzetnika, što su dali u naših šumah
praviti dužice. Trgovina dužicama pala je bila prije pet godina na minimum. Nu od
toga doba francezki se ,,jug" oporavio, vinograde što spasio, što u piesak nasadio, što
preporodio američkom lozom: godine 1888., unatoč bolesti mildeva ili medljike imao
je jug berbu, kakove nije bilo od god. 1875. Za dužicu nema drva boljega od naše
hrastovine. Za prievoz vina bez toga drva danas trgovina bezuvjetno nemože biti. Nu
francezki je trgovac domišljat i dosljedan. Svi importeuri dužica sastaviše savez, da rade
sporazumno, te su nepodkopavajuči jedan drugoga, zadnjih godina pritiskivali cienu
đužicam, da se nije mogla đidi znatno iznad niveau-a, na kojem je bila god. 1876.
do 1873., kad su najglasovitiji vinorodni predjeli Prancezke bili bez vina. Istom prošle
godine digla se iznenada ciena dužicam, nu ni sada nepristadoše francezki importeuri
na više ciene do zadnjega časa. Ciena za stagnacije ovoga predmeta bijaše u Sisku
210 for. po 1000 komada, prošlih godina dizala se tek po malo; nu tad preuze
kupovanje dužica u svoje ruke „kreditna bauka" na Rieoi, koja, staviv se u konkurenciju
sa franeezkimi importeuri, diže sada cienu na 230 for. To je ipak ogromna
razlika, a sva je prilika, da će se ciena dalje dizati.


Mi smo ovih zadnjih godina ponovno čitali u velikih trgovačkih listovih jadanje
poduzetnika, što u našoj kraljevini i u Ugarskoj kupuju šume za proizvodnju dužicti,
da rade s gubitkom sbog tvrdoglave sloge francezkih dobavljača. Sad je austro-ugarski
konzul u Marseilli poslao ministarstvu izvještaj, u kojem to sve potvrdjuje službeno, i
kaže, da u tom predmetu prema francezkim potrebam nema nikakove ,.hyperprodukcije",
te da valja biti na oprezu prema eksploataciji sa strane Franceza.


U razdoblju, u kom se dužice grade t. j . zimi 1888. do 1889. godine proizvesti
ie se samo u obsegu naše kraljevine 45 milijuna dužica, dočim de
u isto vrieme u svih ostalih zemljah Evrope, gdje se sieče drvo za dužice, načiniti
29 milijuna. Od svega toga zakapareno je već za Prancezku preko 60 milijuna komada.
Od tuda slicdi, da će nesumnjivo ciene našim šumam budućih godina rasti, čemu se
mi od srđca radujemo. Ovo ima ujedno bodriti naše podhvatnike, da neprezaju od
svakoga poviška cienž, što će ih rabiti veliki pođhvatnici kod budućega dražbovanja;
jer su prestala vremena, kad su dužice činile dugove.


Uspieh dražbenili prodaja drva u šumah njekih moralnih korporacija.
Kod gjurgjevačke imovne obćine u Belovaru dostali su dne 24. siečnja t. g.
pri obđržavanoj dražbi sječine a to:


1. Ljevača — 97 hrast, i 4 jasena — procien. na 4030 for. 35 nvč.
2. Stvanja — 114 hrast., 6 jas. i 12 briesta — procien. na 4006 for.
46 novč. — Salamon Majerboffer iz Velike Kaniže a iznosima od 5432 for. i
5245 for.
3. Tele k — 46 hrast., 1 jasen i 1 briest — procien. na 1797 for. 81 nč.
4. Stvanja — 95 hrast. — procien. na 4420 for. 26 novč. i
5. Crne c — 109 hrast, i 6 briesta — procien. na 4397 for. 28 novč. —
dostao je A 1 b e r t M a u t n e r za hrvat, eskomptnu banku i g. Pongratza s iznosima
od 2310 for., 5510 for. i 5520 for. Postignuto je popriečno 28"/,, preko procienbene
vricdnosti. Na prednaveđene sječine bilo je dosta velike konkurencije od strane drvotržaca,
dočim su njeke sječine neprodane ostale, jer je drvo lošije kakvoće.