DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 13 <-- 13 --> PDF |
«« 153 ^ okolicu pol obćine majske, bovičke klasičke 1 t d. to ćemo naći ovdje sijaset takovoga zemljišta, koje baš badava danas ta)iio le/i. Dok su se tii njekad izsječeiie šume zeiesiile, cvalo je onda ovdje i narodno blagostanje, a danasV Panas je kukavno tu. Danas ovdje oluje silno biesne; oštrina \jetrova je tu puno osjetljivija, nego li u samom Pokiipju, od kojeg nisu te okolice vrlo udaljene, a tim je i samo blagostanje naroda već na mnogo nižje spalo, nego u Pokupju. Promjene klimatične neosjećaju se svagdje odmah, ali su ipak devastacije šuma uzrokom nerodnosti zemljišta kao na pr. što je devastacija šumS, u predpomenntih pol. obćinali, gdje danas seljak jedva dvostruku ili trostruku množinu žitka dobije od one množine, koju je posijao. Sumi je danas ponajviše ustupljeno samo mjesto lošije stojbine i položaja, pa i tu joj se donekle na mnogih mjestihna zator ide, aosobito se sa{)rivatnimi omanjimi i obćinskimi sumarni na plitkom i kamenitom tlu ili pjeskulji, na strminah i visokih obroncih, mjestimice maćuhinski postupa, a na takovih površinah niti mršave paše neima. U ovakovih obstojnostih cesto manjkaju i sredstva i sile, da se ovako zapuštene i opustošene površine opet umjetno pošume i tako evo gotove bjede i nevolje, koja je sbog neplodnosti i odtud proiztičućo nenapučenosti u stanju, da blagostanje cielog naroda osjetljivo, do temelja uzdrma, buđuć nestajanjem drva ili šume sliedi pomanjkanje vlage u lieti, koja uslied vremenitih oluja i bujica radja podpune pustošine, od kojih se svaki uklanja. Svemu tomu zlu krivo je nerazborito pustošenje šuma. Razna opažanja i izkustvo uci nas, da je šuma od ne male važnosti po ljudsko zdravlje i da veliko krčenje šuma sanitetske odnošaje u mnogih predjelih znatno pogoršava, docim na protiv uzgajanje drvljadi i šume znatno na poboljšicu zdravstvenih ođnošaja upliva, buduć sigurno ograničene razlike temperature, manja mehanička sila vjetrova i stanovitih mjestoih zračnih struja, te umjereni stepen zi^ačne vlage, na ljudski organizam blagotvornije djeluje, jer su organi dihala osobito čutljivi prama žestokoj razliki temperature. Isto tako ćutljiva su dihala proti žestokim i suhim vjetrom i u zaprašenom zracištu. Za to seboljež- Ijivcem na plućah upravo preporuca, da ostave prasne sobe i ulice gradske i da si potraže mjesta zračišta čistijeg, zraka umjereno vlažnog i toplog, dakle u šumovitih krajevih, u kojih se i sara zdrav čovjek u svježem zraku osjeća zadovoljan. Pomnažanjem pučanstva i napredovanjem obrtno^ti raste uvjek i veći potrošak drva, nu ona tvrdnja, da se sbog toga štedi šuma, podnipošto ne stoji, buduć ju pobija znanost šumarska i zakonodavstvo. Promotrimo li ove predpomenute okolnosti potanje i pomnije, doći ćemo ipak do osvjedočenja, da se i danas joi netroši toliko drva porabom koristnom^ koliko porabom nepromišljenom i raztrošnom, zloporabom iz časovite prolazne koristi radi, kao i u korist pojedinca. Da je tomu tako, trebamo svratiti pogled na građjevne propise u mnogih nijestih, pa ćemo se u brzo osvjedočiti, kako se izvršuju. Promotrimo ii način |