DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 14 <-- 14 --> PDF |
_ 154 — , gradnje kuća, štala, harabara i t. đ. onda ćemo naći, da se i dan danas malo opeka ili kamen u tu svrhu rabi. Gledajmo kakve su u naših kucah peći i kolike se u ovakovih obstojuostih uslied požara, bud iz neopreznosti ili osvete i zloradosti štete počinjaju na račun same šume! A kud ćemo dalje ovakovim putem doći, suditi nam je po tomu, što napredak ljudstva zavisi od štednje i uzgoja šuma, buduć neštednja i pustošenje šum^, koju ljudi sami stvaraju, otvara vrata nepogodnom uplivanju prirode po okolinu i sam joj živalj. A tko najviše šumam i njihovom obstanku prieti? Po momu sudu nitko drugi, nego naš seljak, jer njegovo gazdovanje po sumarni u raznoj dobi i u raznih slućajevih i okolnostih poznato je dobro nam šumarom. To i sam naš domaći gospodarski list u broju 46. i49. od g. 1855. već dokazuje. Važnost šuma je neizmjerna, te zaključujuć o tomu s ovom rečenicom, prelazim na razmatranje o tako zvanih privatnih grmovili, kojih je kod nas bilo njekoć više i kojih danas pod tim imenom još ima. Privatni grmovi (šumice) jesu od dosta važnog upliva u pogledu službovanja i obćeg djelovanja šumarskog osoblja. § 17. šum. zakona ustanovljuje, da si ovlaštenici za šumske proizvode, koji će im se dati, priskrbe doznaćne cedulje i t. d. Ova ustanova tiše se dakle u glavnom takovih šuma, u kojih ne može pojedinac po volji šumariti. Drugačije se ima sa šum. proizvodi, a navlastito sa drvom iz privatnih šumica, na koje ^e ustanove obćeg šum. zakona nemogu protezati, jer su koli ovakove šumice ne samo neznatne, nego su i za pravilno šamarenje neprikladne. Ustanova §, 17. biti će podpuno umjestua u onih obstojnostih, u kojih Bjetko sa šumami, dakle i sa šum. proizvodi obiluje; gdje pako svega toga neima, tamo gornja ustanova §. 17. nije dostatna, a to dokazuju razni naredbeni dopunjci istog §. Privatni grmovi mogu veoma štetno djelovati mjestimice po obće šumarenje, jer mogu put kriomčarenju sa šum. proizvodi, te podupirati razne nepodobštine samih šum. službenika. §17. govori: „da posjednik može zahtjevati i t. d." ali ne odredjuje da „mora", a to je jedna činjenica, koja je za provod, da su uzsljediti imale ustanove naredbene kao dopunjak istog §. Naredba c. kr. glavnog zapovjedničtva u Zagrebu od 8. lipnja g. 1878. br. 6348. odredjuje: 1. Da nije potrebna dozvola doduše za sječu drva iz privatnih ili obć. šuma od strane pol, oblasti, no ipak 2. za kontrolu, da je drvo zakonitim putem stečeno, imat će vlastnik privatne ili obć. šume zamoliti činovnika onog šum. kotara bud imovne obćine ili šum, erara, u kojem leži šuma, u kojoj se drvo odkazati ima, da mu materijal odkaže i o njemu izvoznicu izda; 3. 0 tako izdanih izvoznica ima se voditi zapisnik ; |