DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 23 <-- 23 --> PDF |
, ™ 163 ~- Isothermu od U^C. srednje godišnje toplote sliedi približno medja hrastove šume, sredozemnom rastlinstvii spadaju(!a. Prelaz k cetinjacam Alpa i Karpata sačinjavaju i tvore rastenjem hrasta, cera, tatarskog javora i srebrolistne !ipe> hrvatsko-panornskom pogorju (do Dunava sizući) i na južnih površinah kraških visočina obilježeno područje. Sliedeća skrižaljka (str. 164.), sastavljena po potankih izkazih šumarske statiskike c. kr, ministarstva za poljodjelstvo i kr. ug. statističkog ureda, te poznatog djela A. Bedoa, sadržaje postotni razmjer šumske površine pojedinih prirodnih područja i pokrajina prama ukupnoj površini, kao i razmjer visoke cetinjaste šume, visoke, srednje i nizke šume listače prama ukupnoj šumskoj površini. Iz ove skiižaljke razabiremo, da u razmjera prama ukupnoj površini najviše imadu šumske površine zemlje Alpinske, a ujedno i najveći postotak četinjača, dočim opet nizina Dunava i Tise prikazuje najveći postotak listače od ukupne šumske površine. Srednje i nizke šume izkazuju nam najveći i znatan postotak (52´G) kraške zemlje, što je naravska posliedica tamošnjeg pošumljenja i zagajivanja- Po ovom je i pojmivo, da uz nizinu Dunava i Tise (IT^o) kraške zemlje pokazuju najmanje (21.4) postotaka četinjače, dočim s druge strane opet Alpinske zemlje imadu najmanji postotak listače, a s toga i najmanje srednje, te nizke šume. Računajuć ugarski kraški dio takodjer pod Hrvatsku, dolazi ona glede postotnog razmjera (39 a kras 437«) šumske površine naprama ukupnoj površini sa svojimi pretežnijimi listačami odmah na peto mjesto, pa ju u tom pogledu nadmašuju jedino Koruška, Kranjska, južna Galicija i Bukovina. Najmanji postotak šumske površine (177o), a najviše srednje i nizke šume (857o) pokazuje po svom prirodnom položaju kraljevina Dalmacija. U sliedećoj skrižaljci (str. 165.) izkazati ćemo postotni razmjer šumske površine u pojedinih županijah i okružjih samo naše kraljevine, kao i postotak državnih šuma k ukupnoj šumskoj površini pojedinih političkih oblasti. Po ovoj skrižaljci razabiremo opet, da od županija njekadašnjeg provincisla najmanje šumskog tla posjeduje županija sriemska, a najviše požežka. Okružja obstojale vojne krajine imaju u obilju šuma, a ogulisko-slunjsko okružje kao najbogatije šamami izkazuje čak 54^/o. Najmanje šuma imaju svakako okružja kraljevine Dalmacije, jer na pr. okružje šibeničko izkazuje samo 87o šumske površine. Državnih šuma ima najviše u bivšoj vojnoj krajini, medju koje su priračunane i šume investicionalne zaklade. P—c. |