DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 29     <-- 29 -->        PDF

^ 169 -^
Iz dosad reSenoga držim dakle, da je nastojanjem oko zaplodjivanja krasa
u Primorju tečajem godine 1888. obzirom na postojeće, ne baš povoljne okolnosti,
ipak priličan uspjeh postignuo; nu povodom ovim nemogu inače, nego izjaviti,
da taj polučeni uspjeh ide ne malo u zasluga one gospode, koja su me kod
toga napornoga ržda brižno i požrtvovno podupirali.


U prvom redu označujem ovdje načelnika obć. Hreljin gosp. Nikolu Polida.
Njegov liepi primjer sliedili su pako: gosp. Car, bilježnik obć. Crkvenice igosp.
li Kostrenčić, načelnik iste obćine; g. R. Bačić, načelnik obćine Trsat (Sušak)
i gosp. Sabljak, bilježnik obć. Kraljevice, kojoj ye gospodi najsrdačnije zahvaljujem
u nadi, da će me i u buduće kriepkd podupirati.


Dao Bog, da njihov liep i plemeniti primjer obodri i druge na slično
pohvalno pregnuće´"^ M. pl B.


Upliv imele (iiepak, Loranthus europeus) na prirast drva.


^Piše Josip Ettiiiger.


Ova vrst nametnica kod nas je dobro poznata. Imela raste na.hrastu i
pitomom kestenu. U mnogih botaničkih knjigah čita se, da imela samo na hi-astu
raste, dočim sam ju ja skidao i brao sa pitomog kestena, od koje se u ničem
razlikovala nije.


Kad sjeme ove vrsti imele u pukotinu mlad je kore hrasta ili kestenova
stabla dospije, onda ima tu prirodnu snagu, da se brzo uvrieži pod.korom lika
i bjelike, gdje sa svojimi mnogobrojnimi tankimi žilicami obuhvati obseg grane,
na kojem mjestu izraste okrugla ili dugoljasta kvrga, koju možeš više put
vidjeti kao veliku običnu misiraču, iz koje se imela grmasto razraste,


Buduć mi nije iz dotičnih razprava poznato, u kojoj mjeri može imela
biti na štetu stablu, na kojemu ona poraste, reći ću, što mi je u tom pogledu
poznato uslied mog iztraživanja na hrastu lužnjaku, na kojem imela često raste.
Ove 2ime u prosincu, kad se je hrašče u šumi sjeklo, naišao sam na jedan
oboreni hrast, koji je bio na panju u promjeru 86 cm. debeo i 120 godina
star, a do vrha krošnje bio je 23 metra dugačak. Taj hrast imao je veliku
krošnju i razgranjenu, te je imelom obilno uakićena bila. Na granah krošnje
mogao sam nabrojiti sedam čbunS, imele u velike razgranjenih, a osim tih
bijaše na krošnji vidjeti još četiri suhe otoke, i na istih stare izumrle kvrge
imele, na kojima je nekad rasla.


* Milo nam je ovdje pripomenuti, da je gosp. M. pl. Bona naredbom vis, zem.
vlade, odje] za nnnt poslove, od 4. studenoga pr. god. br. 31730 za brižljivost oko
pošumljenja priraor. krša nagradjeu sa 200 for., a naredbom od 5. veljače 1889.
W. 2745. opet sa 200 for., te bi nas veselilo^ ako bi se vise takovih pregalaca naglo,
^oji bi naprezali sve svoje sile, da se goli primorski krš 6im prije okiti nbavimi
šumicami. Uredništvo.


ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 30     <-- 30 -->        PDF

-^ ,J?0 —


u pomeHutu svrhu izabrah si jedan čbnn imele, koji mi je u oci pao sbog
liepe okrugle kvrge, na kojoj je porasla imela, ali što više, ta kvrga obrasla je
hrastovu granu, koja se je upravo u sredini kvrge nalazila, te je sve to slično
bilo vretenu predjom napredeno. Kvrga na kojoj je imela izrasla, imala je u
promjeru 22 cm. debljine, a nad kvrgom produljena grana bila je suha i,odavna
izumrla, od koje se je Još samo kratak čapurak vidio. Na ovom capurku moglo
se nabrojiti 47 godova, a bio je u promjeru 44 milim, debeo. Imela, koja je
iz kvrge izrasla, imala je struk (deblo) u promjeru od 4 cm. debljine i u dobi
od 17 godina. Doljni kraj grane, koji je imeli hranivo doprinašao, bila je od
glavnog debkj iz kojega je izrasla, 4 metra dugačka i 7 cm.,u promjeru debela
i 62 godine stara.


Starost gornje produljene grane odnosno čapurka i imele skupa sbrojena
slagale su se sa godinama dolnjeg kraja grane, koja je čbunu imele hrani va
đoprinašala.


Iz tih dokaza može se konstatovati, da je onaj dio grane povrh kvrge
zaostao u prirastu drva skoro za polovicu prama doinjoj grani, koja je iz
glavnog debla porasla.


Kod iztraživanja rastetija imele pade mi u oči, da je na krošnji jedna
grana, na kojoj nije bilo imele i koja je posredno stajala uz onu, na kojoj je
imela porasla, mnogo krupnija bila, nego što je grana s imelom bila, te sam
dao tu granu prerezati i motrenjem pronadjoh, da je u promjera 16 cm.
debela i 62 godine stara, što se skoro posve slaže u godinama sa onom granom,
na kojoj je imela porasla,


Odtud sliedi, da su obje grane vrstnjakinje t, j . da su obe grane jednako
stare, samo Što je ona grana, na kojoj je imela porasla, imala samo 7 cm. u
promjeru, dočim je ona, na kojoj imela nije rasla, imala 16 cm. u promjeru
debljine i 62 godine. Po tomu je grana, na kojoj je imela porasla, na drvnom
prirastu zaostala za 9 centimt. u debljini.


Glede razvitka i rastenja kvrge, na kojoj je imela rasla primjećujem, da
je ta kvrga imala u promjeru 22 cm. debljine. Kvrgu dao sam prerezati po
sredini, te sam u nutrinji našao, da je za jednu trećinu šupa i nešto truležom
izpunjeaa, koja trulež dolazi od drveta one grane, koju je kvrga obrasla, te u
istoj iztrunila. Drvo kvrge. jest bielo, tankimi žilicami imele u drvo bjelike
zarašteno i prepleteno, što se samo sitnozorom razabrati može. Drvo te kvrge
veoma je gusto, žilavo i osobito tvrdo, ako je suho. Često se opaziti može, da
na izrasloj ovećoj kvrgi uz imelu još gdjekoja hrastova grančica izraste; nu
takova grančica oudje samo životari, jer joj je prirast na drvai posve neznatan,
kano da je na krasu rasla. Što se tiče čbuna imele, koji iz kvrge raste, to su
mu grane posve krke; struk mu je kratak, a riedko vidjeti gaje od 4—6 cm.
u promjeru debela. Drvo imele je mekano sve dotle, dokle je friško, ali ćim
se osuši bude tvrdo i žilavo i slično je boji jalševoj. Godišnji godovi dosta su
vidljivi, a prirast drva je malen, kako sam se o tom mogao osvjedočiti od
njekih odrezaka debla, od kojih je odrezaka jedan kotur bio 4 cm. u promjeru




ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 31     <-- 31 -->        PDF

i 17 godina star, drugi ođ 3 cm. u/promjeru i 11 godina, a treći od 2 cm.
i 8 godina, a četvrti od 1-5 cm. u promjeru i 5 godina star, .
Plodom (bobuljicami) rodi imela svake godine, dakle nije osjetljiva proti
nepogodam vremena.


Da se još pobliže osvjedočim o učinjenom pokusu, odabrao sam jedan
mlađji primjerak hrastove grane, na kojoj je imela rasla. Na toj grani nalazila
se je kvrga od 5 cm. u promjeru debela i 7 godina stara. Gornji vrh hrastove
grančice povrh kvrge, koju je kvrga obuhvaćala, bio je već suh i 8 mm. u
promjeru debeo, te 8 godina star. Doljnji kraj grane niže kvrge imao je u
promjeru 17 mm. i star 14 godina, a to očito dokazuje, da godišnji prirasti
imele i prirast gornje grane u suglasju stoje sa doljnjim, krajem grane izpod
kvrge u godinama. Odtud možemo lasno starost imele saznati, ako prije pro~
nađjemo godišnje priraste grane povrh kvrge i prirast godina iste grane izpod
kvrge, te ako k tomu dodamo onoliko godina gornjoj grani, da bude sa doljiiom
u godinah jednaka. Taj broj dodatka godina pokazuje nam starost čbuna imele,
jer čim se imela na grani uvrieži, te u kvrgu oraste, odmah zaprieči, da hranivo
u gornju granu uliesti nemože, a tim malo po malo prestane kretanje mezgre
u gornji dio grane, koja se u kratkom vremenu osuši i opane, te ostane sama
kvrga na vrh grane sa rastućom čbunastom imelom, kako ju obično vidimo na
vršiki hrasta samcatu,"kano,^da je ua grani nataknuta.


Dalje pokušao sam iztražiti na istom hrastovom stablu, da li je imela na
deblo glede prirasta na drvu štetoaosno uplivala. Isti hrast bio je, kako sam
jur naveo, 120 godina star. Od toga hrasta izmjerio sam ođ debla ćutak, koji je
bio 8 metara dugačak i popriečno u promjeru 68 cm. debeo, a to čini drvnu
gromadu od 2.905 kb. met.


Da pronadjem naime u koliko je imela štetonosno uplivala na prirast,
trebalo je ´da pronadjem prirast drva na drugom hrastu, na kojem imela nije
rasla. Za tu porabu bijaše baš susjedni hrast oboren, koji mi je za pokus dobro
došao. Isti hrast stajao je od prvašnjeg 20 metra udaljen, a bio je jednake
visine i jednakoga oblika krošnje s onim prvim, a porasao je na istom tlu od
iste naravi i na jednakom prostoru, te je bio 120 godina star, a u srčini podpuno
zdrav. Na tom za pokus odabranom hrastu izmjerio sam ćutak debla od
8 metara duljine, a bio je popriečno u promjeru 73 cm. debeo, što čini drvnu
gromadu od 3.348 kb. met. Ako sad odbijemo zapreminu drva od ćutka onog
hrasta, na kojemu je imela rasla, od zapremine drva od ćutka onog drugog
hrasta, na kojemu nije bilo imele i koji nam je za pokus poslužio, onda ćemo
viditi, da je zapremina ćutka ođ onog prvog hrasta za 0-443 kub. met. manja.
Uzmemo li k tomu još umanjeni prirast drva ođ krošnje, koji će isto tolik biti,
kao što je na čutku debla: to je onaj hrast, na kojemu je imela rasla izgubio
u drvnom prirastu 0-886 kub. metra. Taj gubitak prirasta progutala t. j . potrošila
je imela u vremenu od 50-60 godina, a za dokaz toga služi to, što su
oba hrasta do 70 godine u prirastu drva jednako nupredovala, te je onaj sa




ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 32     <-- 32 -->        PDF

~ 172 —


imeloiD okićeB hrast započeo nakon 70. godine u prirastu drva zaostajati, a od


tog vremena dolazi onaj manjak na prirasta drva tog hrasta.


Gdje se imela u većoj množini po hrastovih razplodi, što se cesto opaža


u naših starih hrastovih šumah, gdje skorom na svakom hrastu imela raste,


pa ako bi na takovoj plohi imelom nakićeno hrastovo stablo za uzor prora


conanja stojbinske vrstuoće uzeli, ondje bi mogli lahko stojbinu za jedan razred


niže ucieniti, nego što bi smjeli učiniti. Naravno je, da se kod istraživanja


stojbinske vrstnoće upliv imele na prirast drva u obzir neuzima, jer se ista


samo mjestimice nalazi. Pa ipak je važuo, da se o njenom razplodu i šteto


nosnom uplivu na prirast drva pobliže upoznamo.


Druga vrst imele naime biela imela (Viscum album) raste većinom na


voćkah i na drugom šumskom drveću. Ona može štetonosno uplivati na razvitak


ploda, ako na krošnji mah preotme, a napokon može i ciele grane voćaka


osušiti i stabla uništiti, ako se neodrežu one grane, na kojim raste takova


imela, buduć čbun imele, gdje se na grani izlože, može živiti 20—30 godina.


Treća vrst imele jest žuta imela (Viscum onycedri), a raste samo na


borovici, koja u hrvatskom Primorju raste, a koju primorci „Smrika" zovu. Na


ovakovoj borovici raste ta nametnica, kojoj su listići slični mahovini i a gomili


gusto srašteni.


Šumarsko-trgovacka razmatranja-


Istom što je izmedju kr. državnog šumskog erara i drvarske tvrdke Felix
Neuberger i sin iz Budimpešte sklopljena veleprodaja žurna, koja je u prošlogodišnjem
svezku IV. „Šum. lista" pod gornjim naslovom pobližje opisana^ te
uslied koje veleprodaje razvio se je živahnn pokret i promet sa šumskinii
surovinami u kapelskih šuniah s ove i s one strane, razpisala je iuiovna obćina
ogulinska na svom uz državne šume neposredno susjednom teritoriju u Velikoj
Kapeli veleprodaju od 90109 jelovih, smrekovih, bukovih i javorovih stabala,
sposobnih za raznovrstnu proizvodnju. Takova stabla procienjena su na 1077G0] for.
15 nove. s ukupnim sadržajem drvne tvarine od 40^882 kub. met


I k ovoj veleprodaji nalazeći se šumski predjeli leže u istih onih prometnih
okolnostih i udaljenostih prama svjetskim obćiiam, u kojih leže i šum,
predjeli kr. državnog šumt^kog erara, a sama procienjena drvna gromađa imala
bi se najdulje za 10 godina izrabiti.


Veći i najglavniji dio drvne gromade sačinjava takodjcr ovdje jelovina i
smrekovina, jer je ima 54142 stabla sa 425453 kub. met,, dočim ostatak od
34967 stabala sa 84429 kub. met. odpada na tvrdo drvo; napose pako od t(ig
na bukovinu sa 30579 stabala i sa 65490 kub. met. u na javorovinu sa 5388
stabala i sa 18939 kub. met.