DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 31 <-- 31 --> PDF |
i 17 godina star, drugi ođ 3 cm. u/promjeru i 11 godina, a treći od 2 cm. i 8 godina, a četvrti od 1-5 cm. u promjeru i 5 godina star, . Plodom (bobuljicami) rodi imela svake godine, dakle nije osjetljiva proti nepogodam vremena. Da se još pobliže osvjedočim o učinjenom pokusu, odabrao sam jedan mlađji primjerak hrastove grane, na kojoj je imela rasla. Na toj grani nalazila se je kvrga od 5 cm. u promjeru debela i 7 godina stara. Gornji vrh hrastove grančice povrh kvrge, koju je kvrga obuhvaćala, bio je već suh i 8 mm. u promjeru debeo, te 8 godina star. Doljnji kraj grane niže kvrge imao je u promjeru 17 mm. i star 14 godina, a to očito dokazuje, da godišnji prirasti imele i prirast gornje grane u suglasju stoje sa doljnjim, krajem grane izpod kvrge u godinama. Odtud možemo lasno starost imele saznati, ako prije pro~ nađjemo godišnje priraste grane povrh kvrge i prirast godina iste grane izpod kvrge, te ako k tomu dodamo onoliko godina gornjoj grani, da bude sa doljiiom u godinah jednaka. Taj broj dodatka godina pokazuje nam starost čbuna imele, jer čim se imela na grani uvrieži, te u kvrgu oraste, odmah zaprieči, da hranivo u gornju granu uliesti nemože, a tim malo po malo prestane kretanje mezgre u gornji dio grane, koja se u kratkom vremenu osuši i opane, te ostane sama kvrga na vrh grane sa rastućom čbunastom imelom, kako ju obično vidimo na vršiki hrasta samcatu,"kano,^da je ua grani nataknuta. Dalje pokušao sam iztražiti na istom hrastovom stablu, da li je imela na deblo glede prirasta na drvu štetoaosno uplivala. Isti hrast bio je, kako sam jur naveo, 120 godina star. Od toga hrasta izmjerio sam ođ debla ćutak, koji je bio 8 metara dugačak i popriečno u promjeru 68 cm. debeo, a to čini drvnu gromadu od 2.905 kb. met. Da pronadjem naime u koliko je imela štetonosno uplivala na prirast, trebalo je ´da pronadjem prirast drva na drugom hrastu, na kojem imela nije rasla. Za tu porabu bijaše baš susjedni hrast oboren, koji mi je za pokus dobro došao. Isti hrast stajao je od prvašnjeg 20 metra udaljen, a bio je jednake visine i jednakoga oblika krošnje s onim prvim, a porasao je na istom tlu od iste naravi i na jednakom prostoru, te je bio 120 godina star, a u srčini podpuno zdrav. Na tom za pokus odabranom hrastu izmjerio sam ćutak debla od 8 metara duljine, a bio je popriečno u promjeru 73 cm. debeo, što čini drvnu gromadu od 3.348 kb. met. Ako sad odbijemo zapreminu drva od ćutka onog hrasta, na kojemu je imela rasla, od zapremine drva od ćutka onog drugog hrasta, na kojemu nije bilo imele i koji nam je za pokus poslužio, onda ćemo viditi, da je zapremina ćutka ođ onog prvog hrasta za 0-443 kub. met. manja. Uzmemo li k tomu još umanjeni prirast drva ođ krošnje, koji će isto tolik biti, kao što je na čutku debla: to je onaj hrast, na kojemu je imela rasla izgubio u drvnom prirastu 0-886 kub. metra. Taj gubitak prirasta progutala t. j . potrošila je imela u vremenu od 50-60 godina, a za dokaz toga služi to, što su oba hrasta do 70 godine u prirastu drva jednako nupredovala, te je onaj sa |