DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 8 <-- 8 --> PDF |
^ 148 ™ Nadalje je stigla tužba proti braći TauSigom iz Ivanca, da svoja šumu, ležeću u gori Ivančici, prekomjerno uživaju, da izsjeceiui mjesta neuaplodjivaju opet šumom, a da po čitavoj šumskoj površini, koja se proteže preko 900 rali stoku pasu u takovoj množini, da se je bojati, da nastane oskudica na vođi u potoku Bistrica, te da voda u slučaju oluja dobije takav mah, da će zaprietiti životu i dobru bližih stanovnika. Upravljajući odbor kr. županije ove odredio je na tu pritužbu, da se imade ta šuma pod zabranu staviti, te je kr. kot. oblasti u Ivanca naloženo,, da u prisutnosti svijuh interesenta kao i potrebitih vještaka izviđjenje na licu mjesta obavi, da se uzmogne na temelju izjave vještaka zabrana izreći. Povjerenstveiio izviđjenje obavit će se tekar tečajem ovog proljeća, kad to bude vrieme dopuštalo- Vlastelinstvo Slanje zamolilo je dozvolu za sječu ovećih drvnih gromađa iz svoje 1800 jutara velike šume. Na temelju povjerenstvenoga izvidjenja te šume u prisutnosti svijuh interesenta, dozvolila je kr. županijska oblast posječenje jednog điela upitne šume i pojedinih prezrelih stabala, kojih vrieđnost sve vi?e pada, te mladomu naraštaju štetu čine, nu pod taj uvjet, da se to sječenje mora obavljati po načelih šumske znanosti, te da se svaka izsječena ploha imade u roku od 5 godina podpuno pošumiti, ako i gdje nebi uzsliedilo naravno pomladjenje i konačno, da se imadu posječeni djelovi od svake paše izključiti. Iz prednavedenog je viditi, da su ova kr. županijska oblast i kr, oblasti obratile svoju pozornost na to, da se it toj u ovom predjelu naše domovine zanemarenoj veoma važnoj struci narodnoga gospodarstva napredak postigne, a tim da razcvate blagostanje i dobrobit našeg osiromašenoga naroda. Šumsko osoblje prihvatilo je ozbiljnošću namjeru kr. oblasti, te se je odlikovalo uztrajnim i revnim vršenjem dužnostifa svojih, te odredaba viših oblastL Ferdo Biskup. Važnost šuma u obće i rieč o tako zvanih privatnih grmovih. Mnogi nepoznavajuć svestranu svrhu šum4 svojih i njihovo obćemto uplivanje na narodno blagostanje, te nemisleć na zle posliedice zatora šum^, zlo prolaze. Ta je tvrdnja nepobitna i već se dosti gorko osjeća u mnogih primjerih. Svemu tomu protiveće se sredstvo naći ćemo u poznavanju važnosti šumii i u podržavanju umnih načela šumarenja. Da su šume uztukom proti vihrom i vijavicam, te u obće proti opasnim vjetrovom; da šume blaže toplotu zraka, zagušćuju i umnožavaju vodenu paru vazduha, prieče oluju i tuču — privlačeć munjevinu, — da hrane vrela i potoke, da su šume vrelotvorke, da prieče poplave, urvine, usove i plazove; da čiste |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 149 ~ zrak; da su koristae po kućanstvo,] obrt i po ratarstvo: o svemu tomu liepo je raspravio naš hrvatski književnik g. Dr. Bogoslav Šulek u svom djelu: ,Korist i gojenje šuroti% izašlom god. 1866. Navesti ću još ovdje koju o uplivu šuma na podnebje, stanovnictvo i na zdravstvene odnošaje. Na toplotu tla i vazduha, kako je u obće poznato, upliva sunce, akoprera po znanosti i s;ima zemlja u svojoj nutrinji vrelo topline ima, ali je isto po samu površinu tla bez upliva. Po položaju zemaljske kruglje prama suncu, a napose u raznih pojasih zemlje i u pojedinih godišnjih razdobjah jest snaga sunčanih traka nejednaka, dosljedno tomu je i njihovo djelovanje na toplotu tla i vazduha različito, kao što su razne i obsfcojnosti zračišta, a odtud dolazi, ^^r* zlika vremena." Prosječninu svih tih uplivft sunčane topline na stanovitu zemaljsku točku zovemo klimom ili pođnebjem istog mjesta. Podnebje dakle zavisi o položaju zemlje prama suncu, a za pojedina mjesta jest zemljopisni položaj ili ođaljenost od polutnika najvažnijom činjenicom podnebja. Nu ipak osim toga upliva na značaj podnebja takodjer i množina zračne vlage, te razmještaj konpna i vode, strujanje mora, raznost obličja tla i vegetacija. Neobziruć se na sve ove mjestne uplive podnebja, razložiti ću samo upliv šume u koliko naime šuma upliva na toplotu tla i vazduha, u koliko uslied toga ona na odnošaje vlage u pojedinoj okolici upliva. Šuma, koja je dobro u sklopu, sasvim drugačije djeluje napram na nju padajućim sunčanim trakom, nego li gola ploština kao na pr. njiva. Šuma bo svojimi krošnjami predstavlja poput lebdeće povlake njeki štit, koji obiluje na vlagi (50 —70o/,j), te zahtjeva kod velike specifične topline vode za postignuće jednakog stupnja temperature mnogo veću toplotu, nego što ju treba gola površina zemlje. Šuma može se s tog gledišta prispodobiti vodenoj površini, Buduć šuma, koja je u sklopu, prieči, da nemogu sunčani traci izravno na tlo padati, umanjuje toga radi temperaturu tla, a pošto zrak kod tišine vremena toplotu odsievanjem, imenito dovodnjom iz ugrijane zemljištne površine prima, za to i šuma temperaturu po danu snizuje, u koliko na istu vjetrovi iz odnijenih okolica nedieluju, U noći biva obratno, jer se toplota u šumi uplivanjem krošnja mauie gubi, buduć množina vlage lišća svojom velikom specifičnom toplinom ovaj gubitak lakše nadoknadjuje, nego U razgaljena površina. Krošnje dakle po danu umanjuju žegu, a po noći ublažuju exce.ivno ohladjenje t. j , šuma ograničuje krajnosti temperature vazduha i tla. Množina vlage, koja se nalazi u stablih, giblje se stalno uslied transpiracije i u lišću, dočim zelenilo lišća asimilacijom sunčanih traka toplinu upija. Bukova porastlina na dobroj stojbini proizvađja u starosti od 80 godina po hektaru na godinu do 3m^ drvenine u težini do 616 kila i 3000 kila stelje, te za raztvorbu k toj proizvodnji potrebite ugljične kiseline treba šuma toliko |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 10 <-- 10 --> PDF |
~ 150 — životne soćige zraka simSane svjetlosti, koliko bi trebalo topline, da ova pro- i:ivo(ljia oub5;tancija izgori. Da 1 kilu !)ukovine izgori treba toplote, koja je kadra (1108 kila vode ugrijati na V, a za 1 kilu stelje od iste toplote treba za 25 7^ manje, dakle 4580 jediuica toplote. Prema tomu treba za 3m´^ bukovine tolike toplote, koliko za 11287 m^ vode od P C, a za 3000 kila vode od 1^´ C. Ukupno absorbira dakle lucbeni postupak assiuulacije po hektaru šume toliko toplote, koliko ju absor])ira 25027 m´" vođe od l´^ C, ili toliko, koliko je potrebno, da bi se hrpa leda raztopila na 0** od 317 nr´ vodene zapreinine. Ako još i potrošak trauspiivacije k tomu računamo, a taj se približuje na 880 n r vode u razdobju od 5 rajesecih, koja se gubi usljed izlilapljivanja, te ako računamo još i utajena topMmi kod izhlapljivanja vođe na 616 toplotnih jeclnačaka, onda zahtjeva isto izparivanje toplinu od 542080 m´^ vode na 1**, ih toliko topUo^, koja bi hrpu leđa raztopila od 0862 m^ vođene zapremine. Dosljedno tome u razdoblju od 5 ljetnih mjeseci 1 hektar bukove visoke porastline stanoviti predjel toliko razhlađnjuje, koliko bi ga ra/hladila hrpa leđa od 7179 m^ vodene zapremine. Ovako bi\´a samo kod tihog vremena, a od ovakovog upliva razlican je upliv gibajućeg se vazđuha na toplotu zračišta. Imenito vjetrovi privađjaju često iz velikih odaljenosti zračnu struju, koja je prema obstojnostim aeq[uatorialne ili polarne struje kao zračna nmožina toplija ili hladnija od zemaljske površine i na njoj nalazećih se stabala. Kolajuće zračne struje nileujaju dakle posve drugačije nad lišćem ki´ošnja drveća razvijajuću se temperaturu, nego onda, ako struje preko golog tla. Krošnja šume može se prispodobiti velikoj površini vode; ona bo oduzimlje toplijem zraka više topline (usljed izhlapljivanja i poradi velike specifične toplote vođe), nego li pjeskovito i ino razgaljeno tlo; isto tako povisuje šuma temperaturu hladnijih zračnih struja, koje potonje oduzimlju đrvlju i šumskom tlu toplotu, a usljed toga prieci šuma nagh prielaz topline u studen ili obratno studen u toplotu. a ta činjenica sačinjava jednako t. j , umjerenije podnebje, nego što to biva na razgalinah i otvorenih površinah, koja su lišena drvlja u obće. Veće šu rirfke površine još snažnije dieluju na brzinu vjetrova. Krošnje šum& tvore vrlo elastičan ođpor proti navali vjetra, te uspješno lomeć i ublažavajuć ovu navalu, najuspješnije su sredstvo, buduć tvore naravni štit u mnogih predjehh, koji su lokalnim strujara vihrova izvrženi. Uslied toga posjeduju šume sbog velike traiispiracije lišća i ćetinja svojih krošnja, te sbog mehaničke zaprieke zračnih oborina velik upliv na vlagu okolice. — Djelovanje šume na zi^ačau vlažaoću sastoji baš u tomu, što vlažni vjetrovi, kojih je zračiste takovom štitištu najbliže, u-^ljed hladnije temperature šumskog zemljišfa lakše i izdašnije vođu guoe usljed spjusnući {couiiensacije), nego li što ju gube, ako takovi vjetrovi striije preko čistina i razgalina; n.v đalje što suhim vjetrovom uslied transpiracije i veće vla.c^e tla nemanjka vode, a s toga bivaju sve vlažniji i konačno što prije spomenuto umanjenje gibanja |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 151 — zraka gubitak same zračne vlažiioće pu.^i.jc.uje, a izsušiijuće vjetrove loiui i su/i>ija, buduć je šurasko zracište relativno vlažnije s razloga, što je k si listu bliže. Absolutna vlažnoća zračišta u nutrinji porastlina nerazlikuje se bitno od one na okolnih poljanah; m predmnjeva se ipak, da je u većih odaljenostih od šuma u tom znatna razlika, jer šume o6ito na svoju bližnju okolicu upiivaju. Šumovite zemlje u jednakih obstojnostih razlikuju se od onih, u kojih neima šume svojom jednako porazdieljenom zračnom vlažnošćom, dočim neošumljeni predjeli često trpe extremnom sušom, pošto veća zračna vlažnoća uspješno upliva na klimu, te pospješuje izparivanje noćne toplote. Velika oprieka izmedju izparivanja vode i izmeđju sjevajuće topline tvori od naslaga vlažnog zraka štit poput lebđeće povlake proti većem umanjenju temperature usljed izhlapljivanja. Pjeskoviti predjeli na suhom tlu i sa nizkom vlagom zraka vrlo ohlade po noći, a stoga se odlikuju pustinje osobitom extremnom vrućinom dana i vrlo hlađnimi noći tako, da je na pr. na Sahari danju nesnosljiva vrućina, dočim se u noći kadkad smrzava., Odtud možemo lahko uviditi, da šume veoma upiivaju usljed pomnožavanja zračne vlažnoće na sniženje noćne studeni ciele okolice, a tim prieče extremne razlike temperature. Istraživanjem ustanovljeno je, da je srednja godišnja temperatura šumskog zračišta izmeđju 0´7 i 0´8° R. hladnija od zračišta na poljanah i razgalinah, a od šumskog zemljišta pako za 1-5" R. Takođjer i stabla hladnija su prema svojoj vrsti i razvitku i to tako, da u gornjem djelu stabla ima oko 0*7" R., a u doljnjem djelu oko 1"6** R. I u pojedinih godištih nastaju razlike u temperaturi šumskog zračišta prama zračištu razgalina, buduć šume u proljeću i u lietu zračnu toplotu snizuju, dakle ljetnu vrućinu ublažuju. Zračište je naime u šumi prama onom na razgalinah hladnije i to po prilici u proleću za 1"", u lietu za 1-6^", u jeseni za 0-6^^´ i u zimi za 0*3 do 0-4, mjereć u prsnoj visini, dočim je u visini krošnja u proljeću za 0´3—0´4*^, u lietu za OT—O´S", u jeseni za 0-2—0´25^´´ i u zimi bez znatne razlike. Iz prednavedenog sliedi, daje zrak krošnji usljed dodira s hladnijim lišćem, četinjem i granjem uvjek hladniji, a sbog toga specifično težji i zato na tlo pada. Uslieđ ovog strujenja pri tihom vremenu od ozgor prama dole nastaje kolanje zraka, ter se podjedno hladniji šumski zrak na otvorenih poljanah i razgalinah razprostranjuje, i tim nastaju mjestne zračne struje. Šuma u lietnih i jesenskih mjesecih pođržaje noćnju toplotu svojimi krošnjami drveća i sbog toga veće zračne vlage radi veže ona toplotu u noći, dočim u poldnevju proljeća, ljeta i jeseni prieči i ograničuje previsoku žegu. U zimi je u tora pogledu neznatniji uphv šume, akoprem donekle u zori na studen ipak djeluje. Upliv šume na extremnu temperaturu zraka pokazuje se ponajviše u vrućem godišnjem razdoblju, jer šuma za najveće sparine žegu 2a 4^ umanjuje, dočim najvišju studen samo do 2^ ublažuje. Znamenitost ovog |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 152 klimaii&kog uplivatija sastoji se naročito u tom, što se tieprestanim kolanjetn zraka i vladajućih struja vjetrova od tud proiztičući posljedci porazđieljuju na površinab pokraj šuma do staaovite neke raeđje udaljenosti. Upliv šume na temperaturu tla jest od važnosti sa dvostrukoga gledišta: što je hladnije tlo šume boljim konđensatorom zračne vlažnoće, nego stoje tlo otvorene poljane, i što povisuje sposobnost šume, da od vlažnih zračnih struja radjajuće se vodene kapljice upija; nadalje što nizka temperatura prieci brzo izhlapljivanje vode iz tla, sbog česa je šumsko tlo vlažno i svježe još i onda kad je tlo poljane već i presuho. Šumsko tlo je ljeti u svih svojih slojevih i naslagah znatno hladnije od tla poljane; manja je u tom razlika u proljeću i jeseni, docim u zimi nije bitne razlike, pače prema okolnostim je tada šumsko tlo donjekle toplije. Stabla šume pođpomažu znatno na izjednačenje djelovanja, koje se sbiva u većih šumskih površinah u temperaturi zračnih struja tako, da ne samo transpiracija lišća i četinja, ter tla, nego i drvna zapremina stabala u iietu i u proljeću topliji zrak ohIadnji\je, a izparivanje vode condensira, akoprem u manjoj mjeri nsljed svoje specifične težine i inih vlastitih svojstva, nego što bi ju condensiralo Scimo lišće. Upliv šume na vlažnoću zraka i tla, te na umnažanje kiše i rose bez svake je dvojbe, a u koliko je taj upKv važan po samo stanovničtvo okolice, razabrati je donjekle iz sljedećeg: Devastacije šumš, nisu doduše od istog upliva svas´dje, ali osobito takovi predjeli sami po sebi, koji su nadareni klimom extremne žege i suše, ili koji su po svojoj morskoj visini, svomu geografičkomu položaju ili samoj zcmljištnoj formaciji izvrženi stanovitim opasnim strujam vjetrova i oluja, te okolice sušne, navlastito one u gorovitih položajih, trpe vrlo osjetljivo od zlih posljedica devastacije šuma. Lahkoumno šireće se pustošenje šuma, te uništavanje mladih nasada pašom i brstom, i to osobito u okoUcah lošijeg položaja, prieci svako dalnje razumno šumarenje, a dokaz tomu je taj, što nalazimo već mjestimice samo tragova njekad postojeće šume. U takovih odnošajih ozbiljno je promišljati i uzraditi o budućem uspiešnom pomladku razorenog šumišta, ako smo voljni izbjeći bojazni, da nam se s vremenom mjesto šuma konačno pretvori sve u pustošine, na kojih ni sama koza (inače svačim zadovoljna), obstauka imati neće, buduć će u ovakovih odnošajih rodno tlo (mehkotu) oluje i bujice odplaviti i vihrovi izsušiti, a tim će nestati i upliv šume, koji u Iietu podržaje vlažnoću, Ovakovo pustošenje krivo je, da pašnjaci ili bolje rekuć pustošine sve veće površine zapremaju, koje nisu kadre ni sada polovicu domaćeg blaga prehraniti, koliko ga bi inače u povoljnih odnošajih prehraniti mogle. Netrebamo tomu tražiti primjera daleko od kuće, jer ga imamo već žalibože sami. Promotrimo njeke krajeve kao na pr„ naše banovine, naročito |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 13 <-- 13 --> PDF |
«« 153 ^ okolicu pol obćine majske, bovičke klasičke 1 t d. to ćemo naći ovdje sijaset takovoga zemljišta, koje baš badava danas ta)iio le/i. Dok su se tii njekad izsječeiie šume zeiesiile, cvalo je onda ovdje i narodno blagostanje, a danasV Panas je kukavno tu. Danas ovdje oluje silno biesne; oštrina \jetrova je tu puno osjetljivija, nego li u samom Pokiipju, od kojeg nisu te okolice vrlo udaljene, a tim je i samo blagostanje naroda već na mnogo nižje spalo, nego u Pokupju. Promjene klimatične neosjećaju se svagdje odmah, ali su ipak devastacije šuma uzrokom nerodnosti zemljišta kao na pr. što je devastacija šumS, u predpomenntih pol. obćinali, gdje danas seljak jedva dvostruku ili trostruku množinu žitka dobije od one množine, koju je posijao. Sumi je danas ponajviše ustupljeno samo mjesto lošije stojbine i položaja, pa i tu joj se donekle na mnogih mjestihna zator ide, aosobito se sa{)rivatnimi omanjimi i obćinskimi sumarni na plitkom i kamenitom tlu ili pjeskulji, na strminah i visokih obroncih, mjestimice maćuhinski postupa, a na takovih površinah niti mršave paše neima. U ovakovih obstojnostih cesto manjkaju i sredstva i sile, da se ovako zapuštene i opustošene površine opet umjetno pošume i tako evo gotove bjede i nevolje, koja je sbog neplodnosti i odtud proiztičućo nenapučenosti u stanju, da blagostanje cielog naroda osjetljivo, do temelja uzdrma, buđuć nestajanjem drva ili šume sliedi pomanjkanje vlage u lieti, koja uslied vremenitih oluja i bujica radja podpune pustošine, od kojih se svaki uklanja. Svemu tomu zlu krivo je nerazborito pustošenje šuma. Razna opažanja i izkustvo uci nas, da je šuma od ne male važnosti po ljudsko zdravlje i da veliko krčenje šuma sanitetske odnošaje u mnogih predjelih znatno pogoršava, docim na protiv uzgajanje drvljadi i šume znatno na poboljšicu zdravstvenih ođnošaja upliva, buduć sigurno ograničene razlike temperature, manja mehanička sila vjetrova i stanovitih mjestoih zračnih struja, te umjereni stepen zi^ačne vlage, na ljudski organizam blagotvornije djeluje, jer su organi dihala osobito čutljivi prama žestokoj razliki temperature. Isto tako ćutljiva su dihala proti žestokim i suhim vjetrom i u zaprašenom zracištu. Za to seboljež- Ijivcem na plućah upravo preporuca, da ostave prasne sobe i ulice gradske i da si potraže mjesta zračišta čistijeg, zraka umjereno vlažnog i toplog, dakle u šumovitih krajevih, u kojih se i sara zdrav čovjek u svježem zraku osjeća zadovoljan. Pomnažanjem pučanstva i napredovanjem obrtno^ti raste uvjek i veći potrošak drva, nu ona tvrdnja, da se sbog toga štedi šuma, podnipošto ne stoji, buduć ju pobija znanost šumarska i zakonodavstvo. Promotrimo li ove predpomenute okolnosti potanje i pomnije, doći ćemo ipak do osvjedočenja, da se i danas joi netroši toliko drva porabom koristnom^ koliko porabom nepromišljenom i raztrošnom, zloporabom iz časovite prolazne koristi radi, kao i u korist pojedinca. Da je tomu tako, trebamo svratiti pogled na građjevne propise u mnogih nijestih, pa ćemo se u brzo osvjedočiti, kako se izvršuju. Promotrimo ii način |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 14 <-- 14 --> PDF |
_ 154 — , gradnje kuća, štala, harabara i t. đ. onda ćemo naći, da se i dan danas malo opeka ili kamen u tu svrhu rabi. Gledajmo kakve su u naših kucah peći i kolike se u ovakovih obstojuostih uslied požara, bud iz neopreznosti ili osvete i zloradosti štete počinjaju na račun same šume! A kud ćemo dalje ovakovim putem doći, suditi nam je po tomu, što napredak ljudstva zavisi od štednje i uzgoja šuma, buduć neštednja i pustošenje šum^, koju ljudi sami stvaraju, otvara vrata nepogodnom uplivanju prirode po okolinu i sam joj živalj. A tko najviše šumam i njihovom obstanku prieti? Po momu sudu nitko drugi, nego naš seljak, jer njegovo gazdovanje po sumarni u raznoj dobi i u raznih slućajevih i okolnostih poznato je dobro nam šumarom. To i sam naš domaći gospodarski list u broju 46. i49. od g. 1855. već dokazuje. Važnost šuma je neizmjerna, te zaključujuć o tomu s ovom rečenicom, prelazim na razmatranje o tako zvanih privatnih grmovili, kojih je kod nas bilo njekoć više i kojih danas pod tim imenom još ima. Privatni grmovi (šumice) jesu od dosta važnog upliva u pogledu službovanja i obćeg djelovanja šumarskog osoblja. § 17. šum. zakona ustanovljuje, da si ovlaštenici za šumske proizvode, koji će im se dati, priskrbe doznaćne cedulje i t. d. Ova ustanova tiše se dakle u glavnom takovih šuma, u kojih ne može pojedinac po volji šumariti. Drugačije se ima sa šum. proizvodi, a navlastito sa drvom iz privatnih šumica, na koje ^e ustanove obćeg šum. zakona nemogu protezati, jer su koli ovakove šumice ne samo neznatne, nego su i za pravilno šamarenje neprikladne. Ustanova §, 17. biti će podpuno umjestua u onih obstojnostih, u kojih Bjetko sa šumami, dakle i sa šum. proizvodi obiluje; gdje pako svega toga neima, tamo gornja ustanova §. 17. nije dostatna, a to dokazuju razni naredbeni dopunjci istog §. Privatni grmovi mogu veoma štetno djelovati mjestimice po obće šumarenje, jer mogu put kriomčarenju sa šum. proizvodi, te podupirati razne nepodobštine samih šum. službenika. §17. govori: „da posjednik može zahtjevati i t. d." ali ne odredjuje da „mora", a to je jedna činjenica, koja je za provod, da su uzsljediti imale ustanove naredbene kao dopunjak istog §. Naredba c. kr. glavnog zapovjedničtva u Zagrebu od 8. lipnja g. 1878. br. 6348. odredjuje: 1. Da nije potrebna dozvola doduše za sječu drva iz privatnih ili obć. šuma od strane pol, oblasti, no ipak 2. za kontrolu, da je drvo zakonitim putem stečeno, imat će vlastnik privatne ili obć. šume zamoliti činovnika onog šum. kotara bud imovne obćine ili šum, erara, u kojem leži šuma, u kojoj se drvo odkazati ima, da mu materijal odkaže i o njemu izvoznicu izda; 3. 0 tako izdanih izvoznica ima se voditi zapisnik ; |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 155 — 4. izvoznice riuždne su samo 2a drvo prodaji namjenjeno i 5. činovniku za posao pod točkom 2. navedeni pripada za trud primjerena nagrada i podvoz. Nagrada po mjerila dnevnog razredn. Ovom naredbom htjelo se je zapriečiti kriomcareaje sa drvi, jer se ista tiče drv^. prodaji namjenjeniii Ova naredba proteže se i na privatne šume, dakle i na takozvane privatne grmove, jer za sječu drva u istih po točki 1. iste naredbe nije nuždaa dozvola od poh oblasti, a toga može vlastuik u istih po volji sjeći i gospodariti, buduć ga nevežu nikakove ustanove obćih pravila šumar en ja. Ova je naredba a istinu vrlo dobra, nu ona je jedino ustanovom točke 5. po pojedinca vlastnika grma nepovoljna, jer ih ima i takovih, koji bi 2—3 voza drva rada proturati i protržiti mogli za nabavu soli, svjetla i t d. ili da odštete kakovu zaslugu ili naplatu za obavljenu stanovitu zanatlijsku radnju po zanatliji (kolaru, kovaču). Nu da to bude morao bi vlastnik takovih grmova šum. činovniku u svrhu izdanja izvodnice platiti 3—4 put više, nego li su takova drva vriedna, a u jednom selu po više takovih posjednika složiti, da si na jedan dan činovnika pozovu u svrhu odkazivanja takovih drva na uzajamni trošak, danas je već (bar u banovim) nemoguće sbog raznih prilika, a ponajviše sbog pomanjkanja novca, sbog nesloge ili međjusobne zavade, nenaviđnosti, rodbinskih razpravica, navike na kriomčarenje i t. d. S toga se većinom ustanove rečene naredbe većim dielom nevrše, buduć se šumski proizvodi, naročito drvo, kriomčari, pošto okorjeli i osiromašen žitelj kuša vlastito svoje drvo protržiti za podmirenje svojih potrebština bez izvoznice s tom odlukom: „ako mi se drvo nezapUeni bit će dobro, a ako mi se zaplieni, to još nisam toliko izgubio, (jer neračuna i trud svoj, kao i tegleću marvu i samu vriednost drveta) koliko bi platio činovniku, koji bi mi to drvo odkazao i za isto izvoznicu izdao." Tako slično postupa i onaj šumoštetnik, koji si je drvo nedozvoljenim putem priskrbio i za prodaju namjenio, jer sudi, da je dobro prošao, ako mu podje za rukom takovo drvo prodati; u protivnom pako slučaju da ništa ne gubi. Ovim i sličnim nepodobštinam težko je na kraj doći osobito sbog pomanjkanja dovoljnog paziteljnog osoblja, medju kojiui ima takodjer izmeta, kao što u svakom žitu kukolja. I ovoj mani da se donekle doskoči, izašla je naredba vis. kr, zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. srpnja 1883. broj 28626, koja odredjuje, da obć. poglavarstva vlastnikom šuma izvoznice izdavati mogu, dakle se tu propisuje sasvim drugojačije, nego u točki 2. predpomenute naredbe br. 6348. od g. 1878. Meni se čini, da je odviše obširan pojam ove naredbe, kad propisuje, da imadu obć. poglavarstva ovakove izvoznice izdavati i to sbog toga, što u tom posiu kod obć. poglavarstva djelaju takovi ljudi, koji vele: „šuma raste, a mi spavamo% a neopažaju jadni, da jim šuma zlo u tutanj prolazi. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 16 <-- 16 --> PDF |
^ im I kasnije uzsliedivše naredbe imale su isti smjer llaime, da se kriomSarenju učini kraj. Tako i naredba vis. kn zemalj- vlade, odjel nnut broj 48412/1886. i br. 25033 od 21/L 1S87. i 26/7. 1887., koja inedju ostalim određjuje i to, da se nuždni izvidi i odkazivanje drva, koja su prodaji namjenjena iz privatnih grmova, imade obaviti bezplatno po bližnjem šum. činovniku i lugarskom osoblju i to prigodom iaog službenog putovanja istih. Ja sudim, da koliko je po stranku neopravdano, da slične terete nosi, u toliko je neopravdano i po šumara, da slične poslove obavlja bezplatno. Izvoz drva imadu u ostalom i organi javnili straža nadzirati, ali i ta odredba nepomaže mnogo, jer nas izkustvo uci, da se pokidaj svih ovakovih odredba množina drva kriomčari, a naročito u gradovih, kao na pr. u Sisku. Organi javnih straža kao što su: oružnici, financi i panduri, samo prigodice paze na uvoz i izvoz drva, a mnogi niti to ne, i tako kriomčarenje ne samo da nezapinje, nego pače i napreduje, buduć takove javne organe nitko nenadzira. Šume: Prolom, Petrova gora i drugi šumski djelovi I. banskog okružja pokraj svih tih organa upravo su užasno poharani. — To je dovoljan dokaz, da naredbene mjere nisu još dovoljno jake, da zaprieče kriomčarenje sa šum. proizvodi. Da se kriomčarenju sa šumskimi proizvodi odlučno na put stati uzmogne, bilo bi najpovoljnije po nemjerodavnom mojem mnienju to sredstvo, da se u svih većih mjestih i gradovih postave kontrolno provozne postaje, na pr. za banovinu bilo bi mjesto takovoj postaji u Glini, Petrinji, Sisku, Kostajnici i u Novom. U Glini je kri mčarenje prije upravo cvalo, đočim danas je isto skoro posve-jenjalo, a zašto? Zato, jer je ondje provozna kontrolna postaja po vis. šum. eraru jur smještena, te ista svojoj svrsi podpuno odgovara. Organom ovakovih kontrolno provoznih postaja imala bi i ta svrha biti, da obavljaju doznačivanje onih drva iz privatnih šumž.., koja su prodaji namjenjena te da budu takovi u podpunom smislu pravi nadzorni organi. Naravno je, da bi taj nadzor i novčanih žrtava stajao, nu mislim svakako, da bi te žrtve i veliku korist doniele,, a mislim, da te žrtve nebi baš toli osjetljive bile, ako bi se svi interesenti u tom pitanju sporazumili i uzajamno se podupirali primjerenimi prinosi, koje bi prinosj doprienieti mogle uz vis. šum. erar i imovne i gradske obćine, veletržci drva, a u interesu potonjih mnogo leži, da se kriomčarenju sa šum. proizvodi na put stane. * G. pisac ima u tomu krivo, buđuć se je tim sredstvom namjeravalo do baka do6i kriomčarenju s drvi iz šumil, imovnih obćina i sum. držav. erara, pošto će takovim doznačivanjem drva u privatnih grmovih po šumaru dotični šumar najbolje znati, komu je drva doznačio, ako bi ga kod izvažanja ili kod prodaje uhitio i t d. Ovo je dakle odredjcno za probitak onog vlastnika Bum^l, kod kojega šumar služi i pW u bere, a sbog tog´i je dužan, da bude posredno i neposredno od koristi svomu gospodaru. Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— l57 ~ Ovim satno Bačiuom stalo bi se uspješno na put kriomSareiiju, jer i ouakovi trgovci, koji se u taj posao upuštaju, napustili bi taj način tjeranja svoga zanata, a krioničari sami žacali bi se od toga i to prvo sbog nesigurnog ustijelia, a drugo neimajuć ni pouzdanog kupca (trgovca) prestali hi kriomčariti s drvi. Dok toga iiehude, (iotle će i kriomcara sve više biti, buduć će i trgovac od poznatog kriomcara kupovati drvo, a ovaj potonji kriomčariti će sve dotle, dok ima takovih trgovaca, koji će mu voljno kriomcarenu robu kupovati. Zato tvrdim i opet, da bi za banovinu kontrolno-provozne postaje osim u Glini još i u Petrinji, Sisku, Kostajnici i Novom od potrebe bile, te da je takova postaja ondje prije bila, sigurno bi kriomćarenje danas posve prestalo. Kriomčarenju s drvi moglo bi se na put stati i tako, ako bi se u gradovili i u većih mjestih ustrojila skladišta s drvom za ogriev, buduć bi svatko mogao s lahke ruke nabaviti si potrebito drvo za ogriev bez ikakve neprilike i odgovornosti, ter se nebi nitko litjeo upuštati, da kupuje kriomćarena dva, za koja bi mogao neprilike imati. Zato sudim iz sveg navedenog, da su privatni grmovi prema današnjim oclnošajem za vlastnika od male koristi, pače držim da su oni na spačku šumskogospodarstvenih prilika, te bi valjalo promišljati, kako da se i ovo pitanje glede privatnih grmova upriliči, a da nebude na uštrb šumarenju šuma od veleposjednika. Lovstvo u kutjeva6komy vlasteSinstvu. Vlastelinstvo kutjevačko posjeduje vlastitog lovišta 25.000 jutara, te 2G.O0O jutara, što ga je u najam dalo. Lov u šumab površjem oko ^6.000 jutara razdieljen je na 3-godišnji turnus ili 15 srezova, te se u takovom lovi svake godine izmjence polag osnove, a čuva ga izključivo vlastelinske lugarstvo njih 23 na broju. Lov na njivah u površini od 25.000 jutara pretežno čuvaju lovni nadzornici njih 25 na broju, bivše zvierokradice. Podići koristnu divljač možemo samo onda, ako što obćenitije tamanimo grabežljivu zvierad i racionalno uživamo koristnu divljač; ali današnja obstojnost Jovskog dohodka još se uviek u luxus računa. Razlozi štednje, a poglavito moralni uzgoj seljačkih lovaca, bio je onaj povod, da su zvierokradice imenovani lovnimi nadzornici, a za plaću izlučeno je ovim u 4 parcela circa 4000 jutara lovišta. Lih na ovom povi^šju slobodno je nadzornikom u zakonito vrieme loviti, ali vazda dva po dva ili više njih, a nikada samcato. Izvan ovog lovišta dužnost im je nadzirati lov, ali bez oružja i ua ostalom, vlastelinskom lovištu. Ton) uredbom osujetisnio to, da se uz strogo čuvanje lova seljački lovci, koje sam punim pravom zvierokradicami okrstio, za izvrstue lovne nadzornike 12 |