DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 218 —


Izpit za računarsku struku kod gospodarstvenih ureda imovnili obdma obdržavati
ce se prema naredbi kr. zemalj. vlade od 5. siečnja 1883. br. 21295 na 5. lipnja i
sliedecih dana t. g. ti II. odsjeku zemalj. vlade, odjel ^a uii-utar. poslove, pod predsjedoietvom
velemožn. gosp. M. pl. Haipera-Sigetskoga.


Kandidati, koji žele imati dozvolu za Jzpit iz računarske struke, moraju svoje po
propisu oblo´/.ene molbenice do 3. svibnja t. g. putem dotičnog gospodarstvenog ureda
imovne obcJiie odnosno putem predpostavljene oblasti predložiti zemalj. vladi, odjel za
unut. poslove.


Kako je bilo prije, a kako je danas? Prije je postojao šumski ured kod
bivših pukovnija u vojnoj krajini, a imao je pod upravom sunie u površini od 100.000
rali, a gdje gdje i više, koje su bile povjerene za šumarenje jednom nadšumaru aa 40
do 50 lugara.


Dana s postoje takodjer šumski uredi od kako su šume razdieljene na imovne
obdine, a takove imovne šume u površini od 50.000 rali, gdje gdje više ili manje,
upravlja jedan nadšumar, do 3 kotarska Samara, jedan procjenitelj i 30—40 lugara.
Prij e se je hrastovina na pojedina stabla po proračunanoj kubič. stopi prodavala.
Dana s se prodavaju hrastove šumo poprieko po rali, na ukupni broj stabala ili


na kubični metar.
Prij e su šumski uredi ogojne radnje izvadjali u vlastitom podhvatu.
Dana s se na mnogih mjestih ogojne radnje izdavaju uz jeftimbu poduzetniku.
Prij e nvedcno je bilo, dapač^-e zakonom opredieljeno, da se na sječnoj površini


prijej nego što će se Šuma sjeći, sjetvom ili prirodnim načinom šumište pošumi.
Dana s si nitko za tim glavu netare, nego se i nakon dovršene sječe sjetva
obavlja, ili u pomanjkanju sjemena ostaje sječina nepošumljena.
Prij e bilo je zabranjeno, da se šumski činovnici nesmiju baviti kućnim gospodarstvom,
da tim svoju službu nezanemare.
D a nas se činovnikom zemljišta opredieljuju kao i;>ripadnost, da mogu gospodarstvo
voditi.


Prij e se je šuma Stedila i samo za domaću potrebu pučanstva sjekla, da se
seljačko gospodarstvo s njom okoristi, a usljed ove štednje bili su i klimatični odnošaji
povoljniji.


Dana s se Šumom neštedi, niti tko haje da se s njom pučaastvo okoristi; i prem
se u obće pi-iznaje, da su šume u pogledu klimatičkih odnošaja od prieke tiužde, da
se goje i pi´ekomjerno ne uživaju.


Prij e se je strogo pazilo, da se šuma za tvorivno i gradjevrio drvo samo poČam
od prosinca do konca veljače sječe, kjid je drvo najčvršće i najstalnije.
Dana s se na to nepn^^I, nego se stabla sjeku i onda, knd su u nnjboljoj mezgri,
samo neka se Rnancijalni dobitak poptigtie,
Pri j c je uzakonjeno bilo, da se piišarina a šutnah počam od 1. svibnja do
Miholja, a žirenje svinja od 1, listopfida do božica IH nove godine uživa.


Dana s se pašarina i žirovina podjedno daje u zakup na cielu godinu, a zakupnik
pobira paŠarlnn i žirovinu od komada, a kod toga se nebrine, da li če pretjerani broj
kod ugona dovoljne hrane naći.


Prij e sn nosili šumski činovnici u službi praktična odjela.
Dana s nose skupocjenija I manje praktična za službu.
Prij e se je kod organizacije šumiirstva u Hrvatskoj obzirom na odnošajc vremena


i prema drugim državnim činovnikom plača povisivala.
Dana s se kod organizacije štunskih činovnika kod manje povoljnih odnošaja


plaća snizuje.
Prij o su šumski činovnici putni paušal imali u gotovini.
Dana s se z,ahtieva^ da za opredioljenj paušal moraju konje uzdržavati, da vanjsku


alužbu obavljaju.