DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 7 <-- 7 --> PDF |
^ 195 — mladjih zdravih stabala i kad sa 1 do 2 srintim. de])ele. Prutove i Kibljike treba odsjeći sa stabla nešto prije iii u početku inezgruuja vrbe ili topole, t. j . kad se hoće da krene sok u drvetu, i koso sru])i s oba kraja, pa ako nam je mogućno odmah se posade u zemlju na odredjeno mjesto, Ako nam je to nemogućno, da za poduže vrieme učinimo ma iz kojeg uzroka, onda se metne jiruće ili šibljike do polovice u vodu, a druga polovica izvan vođe pokrije se ili zakloni cime mu drago od sum-a. Ovi razsadni prutovii treba da su 30 do 6´.) cm. dugački a i duži za mjesta, gdje vjetrovi nanose duboke pješčane smetove. Za sadnju napravi se motikom brazda, poredaju se u njoj malo ponagnuto.s vrhovima, obrnutim k sjeveru ili sjevero-istoku, pa zagrnu pie^koni toliko, da samo 10 do 20 cm. (1 do 2 šake) viri jedan kraj iz zemlje i dobro nagazi; tako će se dobro primiti i mnoge izdanke istjerati. Nikad ne valja razsadne prutove pohađati u piesak ili inače u zemlju, jer se lu prerubljenom kraja lahko zaljašti kora, te se onda težko prima uzemlji. Mnogi tvrde iz iskustva, da prije sadjenja valja na onom kraju, koji će se staviti u zemlja, na više mjestah nasjeći kora do drveta, te će onda prut pustiti u zemlju mnogo više žila iz tih zasjeka. Zasadjivanje i zasijavanje na pješčanicama mora se započeti najprije od one strane, odakle vjetrovi duvaju i dalje produžavati redom, pa će stražisjc starije drveće i šiblje sve bolje i više zaklanjati prednje mladje i praviti mu povoljnu zavetrinu. Po brežuljcima i brdima počinje se zasadjivanje i zasijavanje od vrha pa produžava do podnožja njinog. K. Nagrade za gajenje sume u kraških krajevih. Do nedavno subvencioniralo se je od grana kulture tla samo ratarstvo s tog razloga, da se unapriedl produktivna snaga i da se ova uživana ])ripomoć danas sutra povrati uz obilne kamate u obliku povišene snage porezovne. U novije doba od kad se je opazilo, da obstanku šumž, — im.enito na primorskom krasu — pogibelj prieli, obratila je kr. zem. vlada takodjer svoju brigu i skrb na promicanje šumarenja, sliedeć primjer ostalih kulturnih zemalja. Ovo promicanje biva tako, da se javno nagradjuju i podupiraju onakovi žitelji, koji se odlikuju sadjenjem i njegovanjem šume. Prem se nemože tvrditi, da nagradjivanje za gajenje šuma ima onu istu svrhu, koja je namienjena nagradjivanju za promicanje ratarstva, to se tim, što se nagradjuje sadjenje šuma, ipak posredno podpomaže i ratarstvo, ne gledeć na ostalu korist, koju imaju šume u narodnom kućanstvu i obrtu, buduć ratastvo bez šumogojstva nikada procvasti nemože; jer kad neima šunul, koje razbijaju žestinu vjetrova, koje blaže toplotu zraka, koj.^ sgašćavaju i umnožavaju vodenu Paru, koje prieče oluje i tuču, koje hrane vrela i potoke, koje prieče urvine |
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 8 <-- 8 --> PDF |
-- 196 — plazove, koje ciste zrak, jednom riečju: koje uzdržavaju, dapaee stvaraju rođovitost zemlje, kakovu može onda crpiti korist ratar? Ako se dakle boce zatora šuma donekle na put stati neće biti dovoljno, da država samo strogi i sdušni nadzor vrši nad tim, da se šume odviše slobodno ueuživaju i da se odstrani svaka zloporaba, kojom se krnji javna korist, već tu treba i na druga sredstva misliti, kojim da se znamenito dielovanje šuma kao vrelo narodnoga života i dobrostanja osjegara. Pozmito je svakomu, koji je iole proučio odnošaje na krasu, da je tamo čovjek najveći neprijatelj šumi, jer ju nemilice sječe, pali i krči, nemisleć na to, da mu je šumom njegov boravak usko skopčan i da o šumi odvisi sav obstanak i sva budućnost ciele okolice. Kad se jednom probudi u žiteljstvu njeka ljubav i susjet prama šumi, kad nauči poznavati zvanje šuma, njihovu korist i potrebu, to je ovo već samo po sebi eminentno važna stečevina u šumskom gospodarstvu, koja je podobna, da svakomu šumaru znatno olabkoti posao oko pošumljenja krasa, koji danas uz svaku žrtvu budi materialnu budi duševnu baš sbog gore navedenog nemara, koji je uvriežen u žiteljstvu napram šumi, ilusornom postaje. Sredstvo dakle, koje će nam omogućiti, da se stavljeni cilj postigne, t. j . da se shodnim načinom odvrati žiteljstvo od silovitoga i objestnoga napadaja na šumu, biti će po svoj prilici medju ostalim i to, da se sjedne strane osjećati dade šumotarcem strogost zakona, a s druge strane da se onaj, koji goji i njeguje šumu, opet uvjeri, da se njegov r^d i trud doista cijeniti znade. Imajući ovu plemenita svrbu pred očima, koja je namijenjena javnomu nagrađjivanju naime; da se drugi žitelji obodre na slični rad u prilog gajenja šuma, zatim, da se jur započeto nastavlja i u buduće sačuva, podielila je kr. zem. vlada počam od godine 1885. znatne nagrade. Nagrade za pošumljenje u ličko-krbavskoj županiji. God. 1885. dobiše kako slijedi: U kotaru Gospić, polit, obćine Gospić i to: po 80 for. Nikola Galac, Petar Galac, Ivan i Jure Pađjen, Petar Padjen, Mile D^^sić; po 20 for. Joso Padjen, Frane Mataja, Petar Desić, Martin Padjen, Marko Padjen. — U kotaru Perušić, polit, obćine Perušić i to: po 10 for. Ilija Vlainić, Luka Pocrnić, Marko Dasović, Jure Hečimović, Marko Culunović, Nikola Hečimović, Jakov Šutić, Ante Vlainić; po 8 for. Pava Vlainić, Mile Sorić, Stojan Dasović, Stojan Brnozović, Mate Brnozović, Štipan Dasović, Ante Šutić, Martin Antonović, Pere Dasović, Vid Dasović, Jure Dasović, Štipan Sorić, Ivan Antonović, Pavao Vlainić, Ivan Sorić. ~ Godine 1886. dobiše kako. slijedi: U kotaru Gospić, polit, obćine Brušane: Jakov Ćačić 40 for. — U kotaru Perušić, polit, obćini Kosinj i to: 20 fjr. Bariša Rožić; po 15 for. Martin Benčić, Vujo Pribić i La^o Glumac; po 10 for. Lovro Gngurić, Joso Prsa, Jure Fadljević, Petar Paripović, Petar Nikšić, Mile Vukelić, Jovo Munjas — U kotaru Perušić, polit, obćin^ Perušić, i to: po 15 for. Mile Jur išić i Mil6 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 9 <-- 9 --> PDF |
´ ´ ^ ^ 197 — Murgić. ~ U kotara Gospić, polit, obćine Osik i to: po 20 for. Nikola I Joso Portnar; po 15 for. Mile Biljan i Mile Eatković; po ]0 for. Nikola Parićić, Dane Ilatković, Nikola Zalović, Mile Zalović. Štipan Z´ilović, Mile Zalović, IMu Zalović^ Mile Katković. Godine 1887. dobiše kako slijedi: U kotaru Gospić, polit, obćine Osik i to: 15 for. Ivan Dev&ić učitelj; po 10 for. Franjo Orešković lugar, Martin Butković lugar, Aleksa Bakić lugar, Nikola Kosanović lugar, Joso Nikšić lugar, Tomo i Simo Štimac; po 8 for. Janko HoiTatJć. Jakob Gorak, Franjo Orešković, MileKeBdulić, Mate Orešković, Joso Pavižić, Jakob Perčević, Mile Horvatić, Petar Portnar, Blaž Portnar, Grga Portnar, Luka EEorvatić, Lovro Horvatić, Pavao Horvatić i Dmitar Bakić. — U kotaru Gospić, polit, obćine Smiljan i to: 20 for. Martin Miškulin; po 15 for. Ivan Štipan učitelj i Marko Zdunić učitelj; po 10 for. Jakov Čačić, Ivan Biljanić, Luka Devčić, Luka Devčić, Luka Sudar, August Sudar, Petar Kovačević; po 8 for. Dragoja Kovačević, Mile Bogić, Ilija Bogić, Sava Bogić, Stevan Pejnović, Nikola Sudar, August Sudar, Joso Pegelj. — U kotara Gospić, polit, obćine Raduć i to: 15 for. Milanko Panjković; 10 for. Torao Podkrajac. — U kotaru Perušić, polit, obćine Perušić i to: po 8 for. Tomo Perša, Pave Kruljac, Filip tizelac, Filip Orešković, Jakov Orešković. — U kotaru Perušić, polit, obćine Kosinj i to: po 10 for. Sofija i Ilija Grničić; po 8 for. Vujo Kordić, Pano Drašković, Jo^^o A^nkelić, Mile Vukelić, Štipan Petranović, Štipan Delač, Luka Manee, Tri\ua Bogorac, Gjuragi Stakić, Mika Miletić, Luka Kokotović, Jovan Kokotović, Obrad Brnić, Sava Kordić, Damjan Momčilović, Stevan Momčilović. Manojlo Repac, Petar Pribić, Mijat Signrnjak, Guste Petković. — II kotaru Otočac, polit, obf^ine Brloi.^ i to: 10 for. Ivan Nekić — U kotaru Senj, polit. obćine Kriviput i to: po 10 for. Joso Tomljenović, Mile Prpić, Marko Pavelić, Tereza Prpić, Leon Krnipotić, Mijat Prpić, J(.so Prpić, Bariša Prpić, Ivan Krmpotić, Jandre Šojat Ivan Krmpotić, Mile Krmpotić, Ilija Pavelić, Frano Tomljenović, Marija Tomljenović, Mijat Šojat, Mile Tomljenović, Marko Prpić, Štipan Tomljenović, Marko Tomljenović, Štipan Tomljenović, Juro Butković, Ignatije Butković. — U kotaru Otočac, polit, obćine Švica i to: 40 for. Štipan Marković, — U kotaru Gračac, polit obćine Popina i to: 10 for. Filip Jovanić. Godine 1888. dobiše kako slijedi: U kotaru Gospić, polit, obćine Gospić i to: 60 for. kr. kot. oblast u Gospiću za nabavu šum. sjemena; po 10 for. Gjuro Križković; po 8 for. Ivan Pavelić i Nikola Abramović. — U kotara Go Kovačević, Ivan Nikšić; po 10 for. Vojko Pejnović, Pavao Milašinović, Ivo Pejnović; po 8 for. Laka Rabčlć, Dane Biažević, Luka Bogić, Lovre Uzelac, Fraue i Ivan Kovačević, Dane Pejnović. — ^ U kotaru Gospić, polit, obćine Mušaluk i to: 20 for. Martin Butković lugar. U kotaru Gospić,, poUt. obćine Oiik i to: 50 for. kr. kot. oblast u Koreuici za nabavu sjemena; 20 for. Frane |
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 198 — Orešković lugar; po 15 for. Jure Simatović pom. lugar, Aleksa Bakić poni. lugar; po 10^ for. Pavao Lisac; po 8 for. Pavao Biljari, Jakov Perčević. ^ U kotara ^^ospić, polit, obćiae Tniovac i to: po 5 for. Grga Pavelić i Ante Pavelić. — U kotara Gospić, polit, obćine Karlobago i to: po 10 for. Bartol Tomljenović, Karlo Toniljenović, Tonio Tomljenović. — U kotaru Gospić, polit. obćiiie Brukue i to: 20 for. Sava Ugarković; 15 for. Ivan Bili´an; 10 for. Joso Šušnjar. ~ U kotaru Gračac, polit, obćine Zrmanja i to: 20 for. Marko Ilija Budirair. — U kotaru Gračac, poUt obćine Vrelo i to: 20 for. Tomo Kukić. U kotaru Senj, polit, obćine Sv. Juraj i to: 15 for. Ivan Pavicić. U kotaru Perušić, polit, obćine Perušić i to: 20 for. Janđre Biljan; 15 for. Ante Murgić; po 10 for. Jandre Viđmar, Mate Marinclin; ])0 8 for. Miiadin Grnić, Ivan Kokotović, Pttar Biiničevćić, Nikola Pnbić, Sava Križković, Nikola Stakić, Bude Lemić, Lovre Lemić, Ante Lemić, Jure Radović, Mile Abramović, Joso Drašković, Joso Šops, Ivan Klobncar, Samojlo Kokotović, Jure Dra^ković. U županiiji riecko-modruškoj izplaćene su slijedeće nagrade: Za godinu 1887,: U kotaru Novi, polit. ob<5ine Krrnpote i to: 15 for. Baidši Balenu. Za god. 1888.: U kotaru Novi, polit obćine Krmpote i to: 25 for. Vicku Komadini; 20 for. Blažu Krmpotiću; 10 for, Filipu Blaževiću. (Ukupno 1048 for.) Pređavajuć ove crtice javnosti izjaviti nam je samo još i tu želju, da rečeno nagradjivanje doista bude kao pobuda i primjer za ostalo pučanstvo, te da vlastitim nagonom što revnije suđjeljuje kod pošumljenja krasa, o uspjehu kojega sva buduća sudbina primorskih strana od visi i koji se uspjeh bez svojevoljnoga sudjelovanja pučanstva postići neda. . Imenito bismo preporučili, da oni faktori, koji su zvani, da utiču u sudbinu seljaka, takodjer koju doprinesu, da se seljak valjano poduči i ponuka na rM oko gajenja šuma. Prem je vrieme odviše kratko, da bismo mogli izreći sud o uspjehu, koji se je do sada ukazao naglašenim jur nagradjivanjem, to se ipak po gornjem izkazu opaziti može, da broj žitelja, koji se javljaju, da su šumu uzgojili, svake godine znatno raste. R. F. |