DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 24G — ponajprije odgovori. A to je tim od veće važnosti, što obstoje pa i medju najvrstnijem strukovnjacima vrlo nejusui pojmovi o nastanku Krasa. ^^a to se pitanje neda odgovoriti sa šumarskoga , nego sa historičko- geologičkoga gledišta, pošto zahvatiti moramo ne samo u srednji vijek nego i u terciarnu geologičku dobu. Kraški vapnenci potječu iz raznih geologičkih doba, te mogu pripadati formaciji jiive krede ili donje tercijarne (eocenske) dobe. Većinom sudjeluju kod postanka „Krasa" vapnenci formacije krede i donje terciaiiie dobe (Eocena). Prvijem pripadaju kaprotinski, hipuritski i radiolitski vapnenci, k posljednim kozinski i numulitski vapnenci. Nije dakle dvojbe, daje sadašnji Kras drngčiji bio u prošlim geologičkim periodama, a osobito neocenskoj i mioceuskoj, jer je dokazano, da su sadašnji kraški vapnenci pokriveni bili ogromnim naslagama lapornih glinenih i pješčanih stvoraba. A i oblik Krasa morao je onda sasvim drugciji biti nego li danas, te su doista bile na mjestu sadašnjega Krasa velike ravnine i močvai-e sa bujnom vegetacijom. Tome nam je najboljim i neoprovrzivim dokazom, što se na Krasu nalaze u golemoj množini fosilni ostatci tercijarnih biljoždera, ponajpače konja, goveda, tapira i drugih životinja, koje žive u močvarama. A da su se ove životinje u onoj geologičkoj dobi tamo nalazile, može se samo tim tumačiti, da Kras onda nije sačinjavao kamenito^ šumom obraslo tlo već bujne više manje vlažne livade, a gdjekuda i močvare. Bujno pako rastenje trave opet predpostavlja tlo glineno, ilovito i laporno. Da su kraški vapnenci u prošlim geologičkim periodama, osobito u eocenskoj dobi, pokriveni bili ugromnim naslagama lapora, ilovače i pješčine, možemo zbilja još danas svojim očinui vidjeti; nalazimo bo u ra/^nim dohnama i koritima vapnence ])okrivene golemim slojevima eocenskogu lapora jlovare i pješčine. To nam dokazuje eocensko zemljište Pivke, vipavske doline i korita Ri j eke u Kran j skoj, nadalje dolina bakarska i vinodolska kao i eocenske stvorbe u Isrti -^ itd. te je jasno, da je u eocenskoj dobi savkolik Kras, predstavljajuć vehku ravan, pokriven bio istini naslagama. Kako je dakle odpočeo nastanak KrasaV Povodom je svakako bilo poremećenje u naslagama, kojim su nastale gore, doline, korita i vispo- Ijane. Kad se je to već dogodilo, počela je atmosferička voda izpirati i odplavljivati gornji vršaj, te vapnenci nakon dužega vremena o.tado^e goli. 0 istinitost te tvrdnje uvjerava nas ta činjenica, da su još danna u podrurju krasa svuda, gdje su u eocenskoj dobi nastala korita, iz kojih voda lapornih i glinenih stvoraba odplaviti ne mogaše, vapnenci pokriveni izdašnim slojevima iz eocenske dobe. ^ Lipold: die Eoceu-Gebiefce in lanerkrain uud Istvion. Jnhrhuch der geolog K |