DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 266 —


Ugarsk i zakon od 1879. imade slične ustanove. Zaštitne šume, u kojih
se ne smije provađjati sječa ošumljivaoje pustara, na kojima treba u obćem interesu učvrstiti tlo, dajući
bezplatno sjeme, sadjenice, dajući u zajam novac i opraštajući od poreza.


Napokon po \ irtembe ržkom 1879. dužna je šumarska uprava paziti
na privatne šume, osobito ako njima neupravljaju specijalisti. Ako se šuma
nevaljalim gospodarstvom pustoši, treba da šumarska uprava na to posjednika
upozori. Želi li posjednik šumu izsjeći, treba da traži dozvolu od šum. uprave,
a ova iztraživši stvar na mjesta, šalje svoje mnienje šumarskomu ravnateljstvu,
liiešenje dolazi od ministra financija. U zaštitnim šumama nesmije se bez dozvole
provađjati sječa do gola.


Maleni posjednici šuma mogu se složiti u družtvo, ili sjediniti svoje šume
sa susjednim državnim šumama radi obćega nadzora.
U svim novijim zakonima postoje i kazne za prekršitelje šumskih zakona.
„Lesnoj Žurnal".


Kritično razmatranje o djelu „Handbuch der Forstwi8sen"
schaff^ od dr. Tuisko Lorey-a.


(Svršetak.)


Ovim dovršujemo naše razmatranje o obsežnom djelu dr. Lorey-a, nadovezuć
ondje, gdje smo ostali na strani 503. našega „Šum. lista" od god. 1888.


-X- ^:


Kazprava dr, A. Scbwappacba u četvrtom odsjeku IL svez. „o upravi
šuma priključuje se po sustavu, po tekstu i po sadržaju Schwappacliovoj
„Handbuch der Forstverwaltungskunde", pa i nije ništa drugo, nego popraćeno
izdanje toga djela, koje je kritika prijazno ocienila.


U spomenutoj razpvavi Scluvappachovoj razredba je logičnija, a razloživanje
i izraživanje naučnih načela jasnije. Mislimo dakle, da je za svakoga, koji ima
ovu razpravu i Lorej o\o „Handbuch der Forstvvissenschaft´^ suvišno još i
djelo Schwappachovo „Handbuch der Yorstverwaltungskunde% buduć jim je
sadržaj jedan te isti.


Peti odsjek ovog djela, naime Lehrovo „šumsko državni.štvo" (Forstpolitik)
posve je osebujna radnja, pa se prema stanovištu, koje ;^auzima
čitalac naprama svakdanjim šumskim pitanjima, razno i raz^udjuje.


Lehr je odlučan protivnik obćenito u šumarskom svietu razSircnih nazora
0 gojitbi šuma. Što mu nije o uplivu šume na podnebje brojevi dokazano, nije
za njega istinito ili bar nije vjerojatno. On je podpuni skeptik spram svih
tvrdnja u tom obziru, osnivale se te tvrdnje na zaključcih, izvedenih a priori
ili a posteriori.